< Kau ʻAposetolo 5 >
1 Ka ko e tangata ʻe tokotaha ko ʻAnanaia hono hingoa, mo hono uaifi ko Sāfaila, naʻa na fakatau ʻae ʻapi,
Ɔbarima bi a wɔfrɛ no Anania ne ne yere Safira kɔtɔn wɔn agyapadeɛ bi.
2 Pea naʻe taʻofi ʻe ia ʻae konga ʻo hono totongi, pea ʻilo foki ia ʻe hono uaifi, kae ʻomi pe hono konga, ʻo tuku ʻi he vaʻe ʻoe kau ʻaposetolo.
Ɔne ne yere yi yɛɛ adwene de sika a wɔnyaeɛ no bi sieeɛ na wɔde nkaeɛ no brɛɛ asomafoɔ no.
3 Ka naʻe pehē ʻe Pita, “ʻAnanaia, ko e hā kuo fakapito ai ho loto ʻe Sētane, ke ke loi ki he Laumālie Māʻoniʻoni, pea ke taʻofi ʻae konga ʻi he totongi ʻoe fonua?
Petro bisaa no sɛ, “Anania, adɛn enti na woama ɔbonsam ho kwan ama wabɛhyɛ wo mu na woadi atorɔ akyerɛ Honhom Kronkron no na wode sika a wonyaeɛ no bi asie?
4 Naʻe kei tuku pe, ʻikai naʻe ʻoʻou pe ia? Pea ka kuo fakatau ia, ʻikai te ke faʻiteliha pe ki ai? Ko e hā kuo tupu ai ʻae meʻa ni ʻi ho loto? ʻOku ʻikai ko hoʻo loi ki he tangata, ka ki he ʻOtua.”
Ansa na worebɛtɔn agyapadeɛ no na ɛyɛ wʼankasa wo dea; wotɔn wieeɛ no nso, sika a wonyaeɛ no, na ɛyɛ wo dea; na adɛn enti na woyɛɛ wʼadwene sɛ wobɛyɛ deɛ woayɛ yi? Ɛnyɛ nnipa na woadi atorɔ akyerɛ wɔn, na mmom, woadi atorɔ akyerɛ Onyankopɔn.”
5 Pea ʻi he fanongo ʻe ʻAnanaia ki he lea ni, naʻe tō ia ki lalo, ʻo mate: pea naʻe hoko ʻae manavahē lahi kiate kinautolu kotoa pē naʻe fanongo ki he ngaahi meʻa ni.
Anania tee saa asɛm yi ara pɛ, ɔtwa hwee fam wuiɛ; na ehu kaa obiara a ɔtee saa asɛm yi no.
6 Pea naʻe tuʻu hake ʻae kau talavou, ʻo fakakoloa ia, pea ʻave kituaʻā, ʻo tanu.
Wɔn mu mmeranteɛ no baeɛ bɛkyekyeree amu no firii adi kɔsiee no.
7 Pea hili nai ʻae feituʻulaʻā ʻe tolu, pea haʻu hono uaifi, kae teʻeki ʻilo ʻe ia ʻaia kuo fai.
Ɛbɛyɛ nnɔnhwere mmiɛnsa akyi no, ne yere a na ɔnnim asɛm a asi no baa hɔ.
8 Pea pehē ʻe Pita kiate ia, “Tala mai, pe naʻa mo fakatau ʻae ʻapi ʻaki ʻae meʻa ni. Pea pehē ʻe ia, ʻIo, ʻaia pe.”
Petro bisaa no sɛ, “Wo ne wo kunu, motɔn mo asase no, sika a monyaeɛ nyinaa ara nie? Ka kyerɛ me.” Ɔbuaa sɛ, “Aane ne nyinaa ne no.”
9 Pea pehē ai ʻe Pita kiate ia, “Ko e hā kuo mo alea ai ke ʻahiʻahiʻi ʻae Laumālie ʻoe ʻEiki? Vakai, ʻoku ʻi he matapā ʻae vaʻe ʻokinautolu kuo nau toki tanu ho husepāniti, pea te nau fata koe kituaʻā.”
Petro ka kyerɛɛ no sɛ, “Adɛn enti na wo ne wo kunu penee so sɛ mobɛsɔ Onyankopɔn Honhom ahwɛ? Hwɛ! Nnipa a wɔkɔsiee wo kunu no gyina ɛpono yi akyi, na saa ara na wo nso, wɔbɛsoa wo akɔsie wo.”
10 Pea ʻiloange, naʻe tō ki lalo ia ki hono vaʻe, pea mate: pea hū mai ʻae kau talavou, ʻo ʻilo kuo mate ia, pea ʻave ia kituaʻā, ʻo tanu ia mo hono husepāniti.
Amonom hɔ ara, ɔtwa hwee Petro anim wuiɛ. Mmeranteɛ no bɛhunuu sɛ wawu no, wɔsoaa no, kɔsiee no wɔ ne kunu nkyɛn.
11 Pea naʻe tō ʻae manavahē lahi ki he siasi kotoa pē, pea mo kinautolu kotoa pē naʻe fanongo ki he ngaahi meʻa ni.
Ehu kɛseɛ bɔɔ asafo no nyinaa ne nnipa a wɔtee saa asɛm yi no.
12 Pea naʻe fai ʻe he nima ʻoe kau ʻaposetolo ʻae ngaahi mana mo e meʻa fakaofo lahi ʻi he ʻao ʻoe kakai; (pea naʻa nau fakataha kotoa pē ʻo loto taha ʻi he fale hala ʻo Solomone.
Na asomafoɔ no taa hyia wɔ asɔredan no fa baabi a wɔfrɛ no “Salomo Abrannaa” so hɔ. Sɛ wɔhyia wɔ hɔ saa a, wɔyɛ anwanwadeɛ ahodoɔ pii.
13 Pea ʻi hono toe naʻe ʻikai kau mo kinautolu ha tokotaha, ko ʻenau manavahē: ka naʻe fakaʻapaʻapa ʻae kakai kiate kinautolu.
Ɛwom sɛ na nnipa a wɔnka wɔn ho no di wɔn ho adanseɛ pa de, nanso wɔn mu biara antumi amfa wɔn ho ankɔbɔ asomafoɔ no ho.
14 Pea naʻe ului tokolahi ai ki he ʻEiki ʻae kakai tui, ko e tangata mo e fefine.)
Akyire no, nnipa dodoɔ a wɔgyee Awurade diiɛ no bɛkaa agyidifoɔ no ho.
15 Ko ia naʻa nau fata ai ʻae ngaahi mahaki ki he ngaahi hala, ʻo fakatokoto ʻi he mohenga mo e tokotoʻanga, ke fakamalū honau niʻihi ʻaki ʻae ʻata ʻo Pita ʻi heʻene ʻalu ange.
Esiane anwanwadeɛ a na asomafoɔ no reyɛ no enti, wɔsoaa ayarefoɔ baa mmɔntene so de wɔn totoo mpa ne kɛtɛ so sɛdeɛ ɛbɛyɛ a, Petro sunsum bɛtɔ wɔn mu bi so kɛkɛ.
16 Pea naʻe haʻu foki ʻae tokolahi mei he ngaahi kolo ʻoku ofi ki Selūsalema, ke fetuku mai ʻae kakai mahaki, mo kinautolu naʻe mamahi ʻi he kau laumālie ʻuli: pea naʻe fakamoʻui ʻakinautolu kotoa pē.
Nkurɔfoɔ a wɔfifiri nkuro a atwa Yerusalem ho ahyia no de wɔn ayarefoɔ ne wɔn a ahonhommɔne wɔ wɔn mu no baeɛ na wɔsaa wɔn nyinaa yadeɛ.
17 Pea toki tutuʻu hake ʻae taulaʻeiki lahi, mo kinautolu kotoa pē naʻe ʻiate ia, (i he faʻahinga ʻoe Sātusi, ) kuo nau fonu ʻi he ʻita,
Ɔsɔfopanin ne nʼahokafoɔ ne Sadukifoɔ no ani beree asomafoɔ no so yie enti wɔyɛɛ adwene sɛ wɔbɛtwe wɔn aso.
18 Pea naʻa nau puke ʻae kau ʻAposetolo, ʻo fakahū ʻakinautolu ki he fale fakapōpula lahi.
Ɛno enti, wɔkyeree asomafoɔ no de wɔn kɔguu afiase.
19 Ka naʻe toʻo ʻae matapā ʻoe fale fakapōpula ʻe ha ʻāngelo ʻae ʻEiki ʻi he pō, pea ne ʻomi kituʻa ʻakinautolu, mo ne pehē,
Ɛda no ara anadwo, Awurade ɔbɔfoɔ bɛbuee afiase apono no dii asomafoɔ no anim ka kyerɛɛ wɔn sɛ,
20 “Mou ʻalu, ʻo tuʻu ʻi he falelotu lahi, pea malanga ki he kakai ʻaki ʻae lea kotoa pē ʻoe moʻui ni.”
“Monkɔ asɔredan mu nkɔka nkwa foforɔ yi ho asɛm nkyerɛ nnipa no.”
21 Pea kuo nau fanongo ki ai, naʻa nau uhu hengihengi ki he falelotu lahi, ʻo ako. Ka naʻe haʻu ʻae taulaʻeiki lahi, mo kinautolu naʻe ʻiate ia, pea fakataha ʻae kau fakamaau, mo e mātuʻa kotoa pē ʻoe fānau ʻa ʻIsileli, pea nau fekau ke ʻomi ʻakinautolu mei he fale fakapōpula.
Asomafoɔ no dii asɛm a ɔbɔfoɔ no ka kyerɛɛ wɔn no so; enti, anɔpahema no wɔkɔɔ asɔredan mu hɔ hyɛɛ aseɛ kyerɛkyerɛeɛ. Ɔsɔfopanin no ne nʼahokafoɔ no frɛɛ Yudafoɔ mpanin maa wɔyɛɛ nhyiamu kɛseɛ bi; afei, wɔsoma maa wɔkɔɔ afiase hɔ sɛ wɔnkɔfa asomafoɔ no mmra wɔn anim.
22 Ka ʻi he hoko atu ʻae kau tangata fekau, ʻo ʻikai ʻilo ʻakinautolu ʻi he fale fakapōpula, naʻa nau liu mai, ʻo fakahā,
Nanso, ɛberɛ a nnipa no duruu afiase hɔ no, wɔanhunu asomafoɔ no; enti wɔsane ba bɛbɔɔ wɔn amaneɛ sɛ,
23 ʻO pehē, “Ko e moʻoni naʻa mau ʻilo ʻae fale fakapōpula ʻoku tāpuni maʻu, pea tutuʻu ʻituʻa ʻae kau leʻo ʻi he ngaahi matapā: ka ʻi heʻemau toʻo ia, naʻe ʻikai te mau ʻilo ʻi loto ha tokotaha.”
“Ɛberɛ a yɛduruu afiase hɔ no, yɛhunuu sɛ wɔatoto afiase apono no nyinaa mu petee a awɛmfoɔ no gyinagyina ano. Nanso, yɛbuebuee apono no no, yɛanhunu obiara wɔ mu.”
24 Pea kuo fanongo ki he ngaahi meʻa ni ʻae fungani taulaʻeiki mo e pule ʻoe falelotu lahi mo e kau taulaʻeiki lahi, naʻa nau fifili pe fēfē ai nai eni.
Ɛberɛ a ɔpanin a ɔhwɛ asɔredan mu awɛmfoɔ no so ne asɔfoɔ mpanin no tee saa asɛm yi no, wɔn adwene mu yɛɛ wɔn nnaa, ɛfiri sɛ, na wɔnhunu asɛm a asi.
25 Pea naʻe toki haʻu ʻae tokotaha, ʻo ne fakahā kiate kinautolu, ʻo pehē, “Vakai, ko e kau tangata naʻa mou fakahū ki he fale fakapōpula, ʻoku nau tutuʻu ʻi he falelotu lahi, ʻo ako ki he kakai.”
Ankyɛre koraa na ɔbarima bi baa hɔ bɛka kyerɛɛ wɔn sɛ, “Nnipa a mode wɔn guu afiase no gyinagyina asɔredan no mu rekyerɛkyerɛ nnipa no.”
26 Pea ʻalu leva ʻae ʻeiki mo e kau tangata fekau, ʻo ʻomi fiemālie ʻakinautolu: he naʻa nau manavahē ki he kakai, telia naʻa tolongaki ʻaki ʻae maka ʻakinautolu.
Awɛmfoɔ no so panin no tee asɛm yi no, ɔne ne nkurɔfoɔ no kɔkyeree asomafoɔ no de wɔn baeɛ. Awɛmfoɔ no so panin no ne awɛmfoɔ no amfa asomafoɔ no amma ɔhyɛ so, ɛfiri sɛ, na wɔnim sɛ, sɛ wɔyɛ saa a, nnipa no bɛsi wɔn aboɔ.
27 Pea kuo nau omi, ʻo tuku ʻakinautolu ʻi he ʻao ʻoe kau fakamaau: pea naʻe fehuʻi ʻae fungani taulaʻeiki kiate kinautolu,
Wɔde asomafoɔ no bɛgyinaa agyinatufoɔ no anim maa Ɔsɔfopanin no ka kyerɛɛ wɔn sɛ,
28 ʻO pehē, “ʻIkai naʻa mau mātuʻaki fekau kiate kimoutolu ke ʻoua naʻa mou ako ʻi he hingoa na? Pea vakai, kuo mou fakapito ʻa Selūsalema ʻaki hoʻomou akonaki, pea ko homou loto ke ʻomi ʻae toto ʻoe tangata ni kiate kimautolu.”
“Yɛhyɛɛ mo sɛ monnkyerɛkyerɛ wɔ Yesu din mu, nanso moantie. Mode mo nkyerɛkyerɛ yi afa Yerusalem baabiara, na mopɛ sɛ mokyerɛ sɛ, yɛn na yɛkumm saa ɔbarima no!”
29 Pea toki lea ʻa Pita mo e kau ʻaposetolo, ʻo pehē, “ʻOku totonu ʻemau talangofua ki he ʻOtua ʻi he tangata.
Petro ne asomafoɔ a wɔka ne ho no buaa wɔn sɛ, “Ɛsɛ sɛ yɛtie Onyankopɔn na ɛnyɛ nnipa,
30 Ko e ʻOtua ʻoe tau ngaahi tamai kuo ne fokotuʻu ʻa Sisu, ʻaia ne mou tāmateʻi ʻo tautau ʻi he ʻakau.
ɛfiri sɛ, mobɔɔ Yesu asɛnnua mu, kumm no no, yɛn agyanom Onyankopɔn nyanee no firii owuo mu.
31 Pea kuo hakeakiʻi ia ʻe he ʻOtua ʻaki hono nima toʻomataʻu ko e ʻEiki mo e Fakamoʻui, ke foaki ʻae fakatomala ki ʻIsileli, mo e fakamolemole ʻoe angahala.
Onyankopɔn hyɛɛ no animuonyam de no tenaa ne nsa nifa so sɛ Ɔhene ne Agyenkwa a ɛnam so bɛma Israelfoɔ asakyera wɔn adwene na wɔde wɔn bɔne akyɛ wɔn.
32 Pea ko ʻene kau fakamoʻoni ʻakimautolu ʻoe ngaahi meʻa ni; pea mo e Laumālie Māʻoniʻoni foki, ʻaia kuo foaki ʻe he ʻOtua kiate kinautolu ʻoku talangofua kiate ia.”
Yɛne Honhom Kronkron a ɛyɛ akyɛdeɛ a Awurade de ma wɔn a wɔtie no no di yei ho adanseɛ.”
33 Pea kuo nau fanongo eni, pea nau tekelili ʻi he ʻita, mo nau fakakaukau ke tāmateʻi ʻakinautolu.
Agyinatufoɔ no tee saa asɛm yi no, wɔn bo fuiɛ na wɔkaa sɛ wɔbɛkum asomafoɔ no.
34 Pea toki tuʻu hake ha taha ʻi he kau fakamaau, ko e Fālesi, ko hono hingoa ko Kāmelieli, ko e akonaki ʻi he fono, pea naʻe ongoongolelei ia ʻi he kakai kotoa pē, pea fekau ʻe ia ke tuku siʻi atu kituaʻā ʻae kau ʻaposetolo;
Nanso, wɔn mu baako a wɔfrɛ no Gamaliel a ɔyɛ Farisini na ɔsane yɛ Atwerɛsɛm no ɔkyerɛkyerɛfoɔ a na nnipa bu no no, sɔre gyina hyɛɛ sɛ wɔmfa asomafoɔ no mfiri adi.
35 Pea ne pehē kiate kinautolu, “ʻAe kau tangata ʻo ʻIsileli, mou vakai pe ko e hā ʻae meʻa ʻoku mou tokanga ke fai ki he kau tangata ni.
Afei, ɔkasa kyerɛɛ agyinatufoɔ no sɛ, “Me nuanom Israel mmarima, monnwene deɛ mopɛ sɛ moyɛ saa nnipa yi no ho yie.
36 He naʻe muʻa ʻi he ngaahi ʻaho ni ʻae tuʻu ʻa Teutasi, ʻo ne pole ko e lahi ia; pea naʻe ʻalu mo ia ʻae kau tangata, ko e toko fāngeau nai: pea naʻe tāmateʻi ia; pea fakamovete ʻo ʻosi ʻakinautolu kotoa pē naʻe talangofua kiate ia.
Ɛnkyɛree biara na ɔbarima bi a wɔfrɛ no Teuda sɔre, kaa sɛ ɔyɛ onipa titire bi maa nnipa bɛyɛ ahanan tu dii nʼakyi. Nanso, wɔkumm no ma nʼakyidifoɔ no nyinaa bɔ hweteeɛ.
37 Pea hoko mo e tangata ni ʻa Siutasi ʻo Kāleli, ʻi he ngaahi ʻaho ʻoe tohi kakai, pea ne tataki ʻe ia ʻae kakai tokolahi: pea mate foki ia; pea naʻe fakamovete ʻakinautolu kotoa pē naʻe talangofua kiate ia.
Nʼakyi no, Yuda a ɔfiri Galilea nso sɔree nnipakanberɛ no mu. Ɔno nso nnipa pii dii nʼakyi. Saa ara na ɔno nso wɔkumm no ma nʼakyidifoɔ no bɔ hweteeɛ.
38 Pea ko eni, ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu, ʻoua naʻa fai ha meʻa ki he kau tangata ni, kae tuku ai pe ʻakinautolu: he kapau ʻoku mei he tangata ʻae fakakaukau ni mo e ngāue ni, ʻe ʻosi ia:
Ɛno enti metu mo fo sɛ, monnyaa saa nnipa yi ma wɔnkɔ wɔn baabi. Sɛ wɔn nkyerɛkyerɛ ne wɔn nnwuma yi firi onipa a, ɛbɛgu.
39 Pea kapau ʻoku mei he ʻOtua, ʻe ʻikai te mou faʻa fakangata ia: telia naʻa ʻiloange kuo mou tauʻi ʻae ʻOtua.”
Nanso, sɛ ɛfiri Onyankopɔn a morentumi nsi wɔn kwan. Mobɛhunu sɛ moreko atia Onyankopɔn.”
40 Pea naʻa nau loto ki ai: pea kuo nau ui ʻae kau ʻaposetolo, mo kauʻimaea, naʻa nau fekau ke ʻoua te nau lea ʻi he huafa ʻo Sisu, pea tukuange ʻakinautolu.
Agyinatufoɔ no tiee Gamaliel afotuo no. Wɔmaa wɔde asomafoɔ no baeɛ maa wɔbɔɔ wɔn mmaa hyɛɛ wɔn sɛ wɔmmmɔ Yesu din mfa nkyerɛkyerɛ bio. Afei wɔgyaa wɔn.
41 Pea naʻa nau ʻalu mei he ʻao ʻoe kau fakamaau ʻi he fiefia, koeʻuhi kuo nau ʻaonga ke kātaki ʻae fakamā koeʻuhi ko hono huafa.
Esiane sɛ asomafoɔ no hunuu sɛ ɛyɛ Onyankopɔn pɛ sɛ ɛsɛ sɛ wɔhunu amane wɔ Yesu din mu no enti, wɔde anigyeɛ na wɔfirii asɛnniiɛ hɔ.
42 Pea naʻe ʻikai tuku ʻenau ako mo ʻenau malangaʻaki ʻa Sisu Kalaisi, ʻi he ʻaho kotoa pē, ʻi he falelotu lahi, pea mo e fale kotoa pē.
Wɔannyae Yesu Kristo ho asɛm pa no ka ne nkyerɛkyerɛ wɔ asɔrefie ne afie mu da.