< Kau ʻAposetolo 5 >

1 Ka ko e tangata ʻe tokotaha ko ʻAnanaia hono hingoa, mo hono uaifi ko Sāfaila, naʻa na fakatau ʻae ʻapi,
Hnaniyi eteef asho b́ máátsu Sep'iri eteetsunton datso bokemi,
2 Pea naʻe taʻofi ʻe ia ʻae konga ʻo hono totongi, pea ʻilo foki ia ʻe hono uaifi, kae ʻomi pe hono konga, ʻo tuku ʻi he vaʻe ʻoe kau ʻaposetolo.
B́ máátsunu b́ danfere dats kemeets gizotse k'atso oorik'rat k'atsonmó dek' waat woshetswotssh imb́k'ri,
3 Ka naʻe pehē ʻe Pita, “ʻAnanaia, ko e hā kuo fakapito ai ho loto ʻe Sētane, ke ke loi ki he Laumālie Māʻoniʻoni, pea ke taʻofi ʻae konga ʻi he totongi ʻoe fonua?
P'et'rosmó bísh hank'owa bí'et, «Hee Ananaiyo! S'ayin shayirats korr datso kemeets gizotse nooridek'etwok'o n nibots Shed'ano eegishe b́ kindi?
4 Naʻe kei tuku pe, ʻikai naʻe ʻoʻou pe ia? Pea ka kuo fakatau ia, ʻikai te ke faʻiteliha pe ki ai? Ko e hā kuo tupu ai ʻae meʻa ni ʻi ho loto? ʻOku ʻikai ko hoʻo loi ki he tangata, ka ki he ʻOtua.”
N kemftsere shino datsman nikoshna b́ teshi? N kemiyakonor gizo nikoshna b́ teshi? Eshe, keewan eegoshe n nibots n gawi? N kootiye Ik'atsa bako ashaatsaliyee.»
5 Pea ʻi he fanongo ʻe ʻAnanaia ki he lea ni, naʻe tō ia ki lalo, ʻo mate: pea naʻe hoko ʻae manavahē lahi kiate kinautolu kotoa pē naʻe fanongo ki he ngaahi meʻa ni.
Hananiyi b́ keewts keewuman b́ shishtsok'on diht b́ k'iri, keewuman shishts ash jamo ayidek't shatbowtsi.
6 Pea naʻe tuʻu hake ʻae kau talavou, ʻo fakakoloa ia, pea ʻave kituaʻā, ʻo tanu.
Jawetswotsu b́ duuno k'oddek't dek'amt duukbok'ri.
7 Pea hili nai ʻae feituʻulaʻā ʻe tolu, pea haʻu hono uaifi, kae teʻeki ʻilo ʻe ia ʻaia kuo fai.
Keez sa'atonire okoon Hananiyi máátsu b kenihats bodts keewo b danawo waa bkeshi.
8 Pea pehē ʻe Pita kiate ia, “Tala mai, pe naʻa mo fakatau ʻae ʻapi ʻaki ʻae meʻa ni. Pea pehē ʻe ia, ʻIo, ʻaia pe.”
P'et'rosuwere «Aab taash keewwe it datso it keemts k'awuntso hank'one?» bish bíet. Biwere «Ee! Mank'o gizoshe?» bi'et.
9 Pea pehē ai ʻe Pita kiate ia, “Ko e hā kuo mo alea ai ke ʻahiʻahiʻi ʻae Laumālie ʻoe ʻEiki? Vakai, ʻoku ʻi he matapā ʻae vaʻe ʻokinautolu kuo nau toki tanu ho husepāniti, pea te nau fata koe kituaʻā.”
Manoor P'et'ros, «Ik'i Shayiri S'ayino fadosh aawuk'oneya ik it woti? Hamb! nkenihi duukt aaniru ashuwots fengeshatsnee, Nenowere de'amr duuketunee» bí et.
10 Pea ʻiloange, naʻe tō ki lalo ia ki hono vaʻe, pea mate: pea hū mai ʻae kau talavou, ʻo ʻilo kuo mate ia, pea ʻave ia kituaʻā, ʻo tanu ia mo hono husepāniti.
Biwere manoor b́ tufishroots dihat k'irbwutsi, Jawetswotswere bokindtsok'on k'irgutsat b befere daatst dek'amt b kenih ganok duukbok'ri.
11 Pea naʻe tō ʻae manavahē lahi ki he siasi kotoa pē, pea mo kinautolu kotoa pē naʻe fanongo ki he ngaahi meʻa ni.
Ik' mootsi ash ash jamona et keewan shishtsuwots ayidek shato wotb́wtsi.
12 Pea naʻe fai ʻe he nima ʻoe kau ʻaposetolo ʻae ngaahi mana mo e meʻa fakaofo lahi ʻi he ʻao ʻoe kakai; (pea naʻa nau fakataha kotoa pē ʻo loto taha ʻi he fale hala ʻo Solomone.
Adits keewu ayuwotsnat milikituwotsn wosh etsúwots kishona bofinefo b́tesh, jametsuwotswere ik nibon wotde'er Selemon dada etefokna bokakuwefoni.
13 Pea ʻi hono toe naʻe ʻikai kau mo kinautolu ha tokotaha, ko ʻenau manavahē: ka naʻe fakaʻapaʻapa ʻae kakai kiate kinautolu.
Bonton woterawo ikonuwor dab bonton wotosh ááwu shuuk'fo aali b́ tesh, b́ woteferor ash jamo boon mangya bo mangifoni.
14 Pea naʻe ului tokolahi ai ki he ʻEiki ʻae kakai tui, ko e tangata mo e fefine.)
Doonzono! amaniru máátsonat nungushwots botaawo ayidek't ayefera bíamfoni.
15 Ko ia naʻa nau fata ai ʻae ngaahi mahaki ki he ngaahi hala, ʻo fakatokoto ʻi he mohenga mo e tokotoʻanga, ke fakamalū honau niʻihi ʻaki ʻae ʻata ʻo Pita ʻi heʻene ʻalu ange.
Ash ashuwots shodets ayuwotsi weromantsana kishde'er es'onat she'ats bok'eezfoni, mank'o bok'alirwere P'et'ros man weeron b́beshoor b́ s'ilalo dab́ ik iketsuwotsats b́bodishee.
16 Pea naʻe haʻu foki ʻae tokolahi mei he ngaahi kolo ʻoku ofi ki Selūsalema, ke fetuku mai ʻae kakai mahaki, mo kinautolu naʻe mamahi ʻi he kau laumālie ʻuli: pea naʻe fakamoʻui ʻakinautolu kotoa pē.
Ash asho Iyerusalem gúúratse fa'a kitwotsitse shoodetsonat kim shayiron gondo bek'irwotsi de'erni bowaafo, jametswotswere kasha bokashefo.
17 Pea toki tutuʻu hake ʻae taulaʻeiki lahi, mo kinautolu kotoa pē naʻe ʻiate ia, (i he faʻahinga ʻoe Sātusi, ) kuo nau fonu ʻi he ʻita,
Kahni naashwotsatsi k'aabonat bínton teshts Seduk'awino eteefuwots jirwots bojamets okooron s'eent boatsats botuwi,
18 Pea naʻa nau puke ʻae kau ʻAposetolo, ʻo fakahū ʻakinautolu ki he fale fakapōpula lahi.
Woshetswotsi detsdek't tipimoots kindsh bok'ri.
19 Ka naʻe toʻo ʻae matapā ʻoe fale fakapōpula ʻe ha ʻāngelo ʻae ʻEiki ʻi he pō, pea ne ʻomi kituʻa ʻakinautolu, mo ne pehē,
Melakiwotsmó t'ú tipi maa fengesho k'eshdek't boon kishbok'ri,
20 “Mou ʻalu, ʻo tuʻu ʻi he falelotu lahi, pea malanga ki he kakai ʻaki ʻae lea kotoa pē ʻoe moʻui ni.”
«Ameree! Ik'i mootse need'de'er kashi keewo detsts keewan ash jamosh keewwere!» boosh bíeti,
21 Pea kuo nau fanongo ki ai, naʻa nau uhu hengihengi ki he falelotu lahi, ʻo ako. Ka naʻe haʻu ʻae taulaʻeiki lahi, mo kinautolu naʻe ʻiate ia, pea fakataha ʻae kau fakamaau, mo e mātuʻa kotoa pē ʻoe fānau ʻa ʻIsileli, pea nau fekau ke ʻomi ʻakinautolu mei he fale fakapōpula.
Woshetswotswere b́ tzaziyo dek't guuron Ik'i moowots kindek't daniyo dek't botuwi. Manoor Kahani naashwotsatsi k'aabonat bínton beyirwots wáát mooshiru jirwotsnat Ayhudi eenashts jamwots ikok ko'ebowutsi, ashuwots woshetsauwotsi de'er bowetuwok'o tipi moowo maantsan bowoshi.
22 Ka ʻi he hoko atu ʻae kau tangata fekau, ʻo ʻikai ʻilo ʻakinautolu ʻi he fale fakapōpula, naʻa nau liu mai, ʻo fakahā,
Woshetswotswere tipi moo maantsan wáát woshtsuwotsi bítse daatsratsno, aanat waatnuwere,
23 ‌ʻO pehē, “Ko e moʻoni naʻa mau ʻilo ʻae fale fakapōpula ʻoku tāpuni maʻu, pea tutuʻu ʻituʻa ʻae kau leʻo ʻi he ngaahi matapā: ka ʻi heʻemau toʻo ia, naʻe ʻikai te mau ʻilo ʻi loto ha tokotaha.”
«Tipi maa fengsho kup'shdek't is'etsok'on, kotiruwotsuwere b́ fengshatse need'dek't bokotfere nodaatsi, tipi maa is'o nok'sheoromó eegoru bítse datsatsone» ett bokeewi.
24 Pea kuo fanongo ki he ngaahi meʻa ni ʻae fungani taulaʻeiki mo e pule ʻoe falelotu lahi mo e kau taulaʻeiki lahi, naʻa nau fifili pe fēfē ai nai eni.
Ik'i moo kotirwotsi jishruwonat Kahanati naashuwots n han boshishor «Eebi keewan naaroni?» ett daand bowutsi.
25 Pea naʻe toki haʻu ʻae tokotaha, ʻo ne fakahā kiate kinautolu, ʻo pehē, “Vakai, ko e kau tangata naʻa mou fakahū ki he fale fakapōpula, ʻoku nau tutuʻu ʻi he falelotu lahi, ʻo ako ki he kakai.”
Manoor ash iko wáát «Tipi moots it gedts ashuwots hamb́, Ik'i mootse need'dek'tniye ashuwotsi bodaniri» ett boosh b́ keewi.
26 Pea ʻalu leva ʻae ʻeiki mo e kau tangata fekau, ʻo ʻomi fiemālie ʻakinautolu: he naʻa nau manavahē ki he kakai, telia naʻa tolongaki ʻaki ʻae maka ʻakinautolu.
Manoor Ik'i maa kotiruwotsi jishiruwonat bínton beyiru ashuwotsnton amt boon dek't boweyi, bodoowuwere angnon b́woteraniye dashdek'tniye, han bok'aliye ashuwots boon shútson bojod'awok'o shatniye.
27 Pea kuo nau omi, ʻo tuku ʻakinautolu ʻi he ʻao ʻoe kau fakamaau: pea naʻe fehuʻi ʻae fungani taulaʻeiki kiate kinautolu,
Woshetswotsno dek'wat mooshiyruwots shinat bot'intsi, kahani naashonuwere hank'o ett boon bí aati,
28 ‌ʻO pehē, “ʻIkai naʻa mau mātuʻaki fekau kiate kimoutolu ke ʻoua naʻa mou ako ʻi he hingoa na? Pea vakai, kuo mou fakapito ʻa Selūsalema ʻaki hoʻomou akonaki, pea ko homou loto ke ʻomi ʻae toto ʻoe tangata ni kiate kimautolu.”
«Iyesus shútso s'eer it danirawok'o itn kup'shdek'at azazerone b́teshi, ernmó hamb, Iyerusalemi it daniruwon s'entsk'rerte, itmo ash man k'irotse no aatetuwok'o woshoshe itgeyri.»
29 Pea toki lea ʻa Pita mo e kau ʻaposetolo, ʻo pehē, “ʻOku totonu ʻemau talangofua ki he ʻOtua ʻi he tangata.
P'et'rosnat woheets k'oshuwotsn hank'o et boaaniyi, «Ashosh aleyoniyere Ik'osh aleyo noosh geyife,
30 Ko e ʻOtua ʻoe tau ngaahi tamai kuo ne fokotuʻu ʻa Sisu, ʻaia ne mou tāmateʻi ʻo tautau ʻi he ʻakau.
No nihotsko Izar Izewer it mitats jittdek'at it úd'tso Iyesusi k'irotse tuuz b́k'ri,
31 Pea kuo hakeakiʻi ia ʻe he ʻOtua ʻaki hono nima toʻomataʻu ko e ʻEiki mo e Fakamoʻui, ke foaki ʻae fakatomala ki ʻIsileli, mo e fakamolemole ʻoe angahala.
Ik'o Israe'el ash ashosh naandre etonat bomorrosh oorowe eto b́ imetuwok'o Iyesusi jishiruwonat woritson woshdek't b́ k'ani aaromants mangon b́ beetuewk'o woshre,
32 Pea ko ʻene kau fakamoʻoni ʻakimautolu ʻoe ngaahi meʻa ni; pea mo e Laumālie Māʻoniʻoni foki, ʻaia kuo foaki ʻe he ʻOtua kiate kinautolu ʻoku talangofua kiate ia.”
Keewu man jangosh noo gawunone, Ik'o bísh aleets jamwotssh b́ imts S'ayin shayiro gawe.»
33 Pea kuo nau fanongo eni, pea nau tekelili ʻi he ʻita, mo nau fakakaukau ke tāmateʻi ʻakinautolu.
Moosh mooshiyruwots man bo shishtsok'on ayidek't fayat woshetswotsi úd'o bogeyi.
34 Pea toki tuʻu hake ha taha ʻi he kau fakamaau, ko e Fālesi, ko hono hingoa ko Kāmelieli, ko e akonaki ʻi he fono, pea naʻe ongoongolelei ia ʻi he kakai kotoa pē, pea fekau ʻe ia ke tuku siʻi atu kituaʻā ʻae kau ʻaposetolo;
Ernmó ash ashoke mangiyetsonat Muse nemo danik wottso Gemaliyali eteets ferisawi wotat moosh mooshif iko tuut woshetswotsi múk' gizewosh úromaantsan bo kishituwok'o boon bíazazi.
35 Pea ne pehē kiate kinautolu, “ʻAe kau tangata ʻo ʻIsileli, mou vakai pe ko e hā ʻae meʻa ʻoku mou tokanga ke fai ki he kau tangata ni.
Manoor mooshiru jirwotssh hank'owa bíet, «Israe'el ashuwotso! Ashaanotsats it k'aliru keewosh it atso korde'ere.
36 He naʻe muʻa ʻi he ngaahi ʻaho ni ʻae tuʻu ʻa Teutasi, ʻo ne pole ko e lahi ia; pea naʻe ʻalu mo ia ʻae kau tangata, ko e toko fāngeau nai: pea naʻe tāmateʻi ia; pea fakamovete ʻo ʻosi ʻakinautolu kotoa pē naʻe talangofua kiate ia.
Haniye shin Tewodasi eteets asho ‹Taahe ash een taane› ett tuure b́ teshi, awd balok'o ashonwere bínton ik woterne bo teshi, ernmó bín úd'niyek'reyi, b́ shuutso shairwotsuwere bad' bowutsi, bí'ettsonuwere shiro boraniyere b́ oori.
37 Pea hoko mo e tangata ni ʻa Siutasi ʻo Kāleli, ʻi he ngaahi ʻaho ʻoe tohi kakai, pea ne tataki ʻe ia ʻae kakai tokolahi: pea mate foki ia; pea naʻe fakamovete ʻakinautolu kotoa pē naʻe talangofua kiate ia.
Maniyere hakon ash ashuwotsi taawets dúron Geliltso Yhud tuwut ay ashuwots b́shuutso bosha'itwok'o b́ woshi, bínowere úd'eyi, b́ shuuts sha'irwotswere bad'e bobad'i
38 Pea ko eni, ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu, ʻoua naʻa fai ha meʻa ki he kau tangata ni, kae tuku ai pe ʻakinautolu: he kapau ʻoku mei he tangata ʻae fakakaukau ni mo e ngāue ni, ʻe ʻosi ia:
Mansh and taa itsh tietirwo it ashaanotsoke wokar boon k'ay it k'rituwok'owe, asaabiyan wee finan ashoke waaka wotiyal t'afitkee.
39 Pea kapau ʻoku mei he ʻOtua, ʻe ʻikai te mou faʻa fakangata ia: telia naʻa ʻiloange kuo mou tauʻi ʻae ʻOtua.”
Ik'oke waaka wotiyalmó boon t'afiyosh falratste, Ikinuwor Ik'onton fayeye itsh wotitwe.» Bowere Gemalyal iztso bodek'i.
40 Pea naʻa nau loto ki ai: pea kuo nau ui ʻae kau ʻaposetolo, mo kauʻimaea, naʻa nau fekau ke ʻoua te nau lea ʻi he huafa ʻo Sisu, pea tukuange ʻakinautolu.
Maniyak woshetswotsi bo maants s'eegdek't bojot'iyi, Iyesus shútsonowere s'eer bokeewrawok'o azazat faksh bok'ri.
41 Pea naʻa nau ʻalu mei he ʻao ʻoe kau fakamaau ʻi he fiefia, koeʻuhi kuo nau ʻaonga ke kātaki ʻae fakamā koeʻuhi ko hono huafa.
Woshetswotsmó Iyesus shútsi jangosh keteyo boosh b́geyitwok'o bodantsotse gene'úwefetst mooshi jeboke kesht boami,
42 Pea naʻe ʻikai tuku ʻenau ako mo ʻenau malangaʻaki ʻa Sisu Kalaisi, ʻi he ʻaho kotoa pē, ʻi he falelotu lahi, pea mo e fale kotoa pē.
Aawu aawon Ik'i moonat maa mootsnowere Mesihiyo Iyesus jango daniyonat doo shishi keewo ned'iratsno boteshi.

< Kau ʻAposetolo 5 >