< 2 Samuela 2 >

1 Pea hili ʻae ngaahi meʻa ni, naʻe fehuʻi ʻe Tevita kia Sihova, ʻo pehē, “ʻE lelei ʻa ʻeku ʻalu hake ki ha taha ʻoe ngaahi kolo ʻo Siuta?” Pea naʻe pehē kiate ia ʻe Sihova, “ʻAlu hake.” Pea naʻe pehē ʻe Tevita, “Te u ʻalu ki fē?” Pea naʻa ne pehē, “Ki Hepeloni.”
Dịka oge na-aga, Devid jụrụ Onyenwe anyị ase sị, “M ga-ebili gbagoo nʼotu obodo dị na Juda?” Onyenwe anyị sịrị, “Gbagoo.” Devid jụkwara, “Olee ebe m ga-agbago?” Onyenwe anyị zara, “Hebrọn.”
2 Ko ia naʻe ʻalu ʻa Tevita ki ai, ko ia mo hono ongo uaifi foki, ko ʻAhinoami ko e [fefine ]Sesilili, mo ʻApikale naʻe mali mo Napale ko e [tangata ]Kameli.
Devid na nwunye ya abụọ, Ahinoam onye Jezril, na Abigel nwunye ochie Nebal onye Kamel gara nʼebe ahụ.
3 Pea ko e kau tangata naʻe ʻiate ia, naʻe ʻohake kinautolu ʻe Tevita, ko e tangata taki taha mo hono kaunga nofoʻanga: pea naʻa nau nofo ʻi he ngaahi kolo ʻo Hepeloni.
Devid kpọkwaara ndị ikom ahụ ya na ha so, onye ọbụla nʼime ha durukwaara ezinaụlọ ya, ga biri na Hebrọn na obodo ndị ọzọ gbara ya gburugburu.
4 Pea naʻe haʻu ʻae kau tangata mei Siuta, pea naʻa nau fakanofo ʻi ai ʻa Tevita, ko e tuʻi ki he faʻahinga ʻo Siuta. Pea naʻa nau tala kia Tevita, ʻo pehē, “Ko e kau tangata ʻo Sepesi-Kiliati, ko kinautolu ia naʻe tanu ʻa Saula.
Ndị ikom Juda bịakwutere Devid na Hebrọn. Tee ya mmanụ ịbụ eze ebo Juda niile. Mgbe Devid nụrụ na ọ bụ ndị ikom Jebesh Gilead liri Sọl,
5 Pea naʻe kouna ʻe Tevita ʻae kau talafekau ki he kakai ʻo Sepesi-Kiliati, ʻo ne pehē kiate kinautolu, “Ke fakamonūʻia ʻakimoutolu meia Sihova, koeʻuhi kuo mou fakahā ʻae ʻofa ni ki homou ʻeiki, ʻio, kia Saula, pea kuo mou fai hono putu.
o zigaara ha ndị ozi ka ha sị ha, “Ka Onyenwe anyị gọzie unu nʼihi obiọma unu gosiri site nʼili Sọl, nna unu ukwu, nʼụzọ kwesiri ekwesi.
6 Pea ʻofa ʻeni ke fakahā ʻe Sihova ʻae angalelei mo e moʻoni kiate kimoutolu: pea ko au foki, te u totongi ʻae ngāue lelei ni, koeʻuhi kuo mou fai ʻae meʻa ni.
Ka Onyenwe anyị gosikwa unu obiọma na ikwesi ntụkwasị obi. Mụ onwe m ga-egosikwa unu otu ụdị amara a, nʼihi ihe a unu mere.
7 Ko ia, tuku eni ke fakamālohi homou nima, pea mou lototoʻa: he kuo pekia ʻa homou ʻeiki ko Saula, pea kuo fakanofo au foki ʻe he faʻahinga ʻo Siuta ko e tuʻi kiate kinautolu.
Ma ugbu a, bụrụnụ dike na dimkpa, nʼihi na Sọl nna unu ukwu anwụọla. Ọzọkwa, ndị Juda niile eteela m mmanụ ịbụ eze ha.”
8 Ka naʻe ʻave ʻa Isiposeti ko e foha ʻo Saula, ʻe ʻApina ko e foha ʻo Nea, ko e ʻeiki ʻoe kau tau ʻa Saula, ʻo ne ʻomi ia ki Mehanemi;
Ma Abna nwa Nea, ọchịagha ndị agha Sọl edurularịị Ishboshet, nwa Sọl, dubata ya nʼobodo Mahanaim.
9 ‌ʻO ne fakanofo ia ke tuʻi ʻi Kiliati, pea ki he kakai ʻAsilia, mo Sesilili, mo ʻIfalemi pea mo Penisimani, pea ki ʻIsileli kātoa.
Ọ nọrọ nʼebe ahụ mee ya eze ndị Gilead, ndị Ashuri na ndị Jezril; na ndị Ifrem, ndị Benjamin na Izrel niile.
10 Naʻe fāngofulu taʻu ʻae motuʻa ʻa Isiposeti ko e foha ʻo Saula ʻi heʻene kamata pule ki ʻIsileli, pea naʻa ne pule ʻi he taʻu ʻe ua. Ka naʻe muimui ʻae faʻahinga ʻo Siuta kia Tevita.
Ishboshet nwa Sọl gbara iri afọ anọ mgbe ọ ghọrọ eze ndị Izrel. Ọ chịkwara afọ abụọ. Ma otu ọ dị, ndị Juda niile nọgidere nʼokpuru Devid.
11 Pea ko e kuonga naʻe tuʻi ai ʻa Tevita ʻi Hepeloni ki he fale ʻo Siuta, ko e taʻu ia ʻe fitu mo e māhina ʻe ono.
Ogologo oge niile Devid chịrị dịka eze ndị Juda na Hebrọn bụ afọ asaa na ọnwa isii.
12 Pea naʻe ʻalu mei Mehanemi ki Kipione ʻa ʻApina ko e foha ʻo Nea, pea mo e kau tamaioʻeiki ʻa Isiposeti ko e foha ʻo Saula.
Otu ụbọchị, Abna nwa Nea, duuru ndị agha Ishboshet nwa Sọl site na Mahanaim jee Gibiọn.
13 Pea naʻe ʻalu atu ʻa Soape ko e tama ʻo Seluia, pea mo e kau tamaioʻeiki ʻa Tevita, pea naʻa nau fakataha ki he anovai ʻo Kipione: pea naʻa nau nofo hifo, ko e taha ki he potu anovai ʻe taha, pea ko e taha ki he potu anovai ʻe taha.
Ma Joab, nwa Zeruaya dukwaara ndị agha Devid pụọ izute ha nʼọdọ mmiri Gibiọn. Otu ndị nọdụrụ ala nʼotu akụkụ ọdọ mmiri, ndị nke ọzọ nʼakụkụ ọzọ nke ọdọ mmiri ahụ. Ha cherịtara onwe ha ihu.
14 Pea naʻe pehē ʻe ʻApina kia Soape, “Tuku ke tuʻu hake ni ʻae kau talavou, ʻo fakavā ʻi hota ʻao.” Pea naʻe pehē ʻe Soape, “Tuku ke nau tuʻu hake.”
Abna gwara Joab sị, “Ka ụfọdụ ụmụ okorobịa pụta nʼihu anyị maa aka mgba.” Joab sịrị, “Ka ha pụta.”
15 Pea naʻe toki tuʻu hake mo ʻalu atu ʻae toko hongofulu ma ua mei Penisimani naʻe lau, ʻaia naʻe kau kia Isiposeti ko e foha ʻo Saula, mo e toko hongofulu ma ua mei he kau tamaioʻeiki ʻa Tevita.
Ha pụtara ka a gụpụtachara ha. Ha dị mmadụ iri na abụọ site nʼetiti ndị agha Benjamin na Ishboshet nwa Sọl, mmadụ iri na abụọ site nʼetiti ndị agha Devid.
16 Pea naʻa nau fepukeaki taki taha ʻe he tangata ʻae ʻulu ʻo hono hoa, ʻonau taki taha fetuiʻaki ʻae heletā ʻakinautolu ʻi he vakavaka, pea ko ia, naʻa nau tō hifo fakataha ai; pea ko ia naʻe ui ai ʻae potu ko ia, “Ko e potu ʻae kau tangata mālohi, ʻaia ʻoku ʻi Kipione.”
Nwoke ọbụla jidere ibe ya nʼisi were mma agha ya manye ya nʼakụkụ, si otu a wetara onwe ha ọnwụ. Ọ bụ nke a mere e ji kpọọ ebe ahụ dị na Gibiọn, Helkat Hazurim, nke pụtara Ala mma agha.
17 Pea naʻe fakamanavahē ʻae tau ʻi he ʻaho ko ia: pea naʻe fakavaivai ʻa ʻApina, pea mo e kau tangata ʻo ʻIsileli, ʻi he ʻao ʻoe kakai ʻo Tevita.
Agha siri ike dara nʼụbọchị ahụ. Ma ndị agha Devid lụgburu Abna na ndị agha Izrel.
18 Pea naʻe ʻi ai ʻae tama ʻe toko tolu ʻo Seluia, ko Soape, Mo ʻApisai, mo ʻAsaeli: pea naʻe veʻevave ʻa ʻAsaeli ʻo tatau mo e ʻanitelope hehengi ʻoe vao.
Ụmụ Zeruaya atọ nọ nʼebe ahụ, ya bụ, Joab, na Abishai na Asahel. Asahel bụ nwoke na-agba ọsọ dịka mgbada.
19 Pea naʻe tuli ʻe ʻAsaeli kia ʻApina pea ʻi heʻene ʻalu naʻe ʻikai ke feafeʻaki ia ki he toʻomataʻu pe ki he toʻohema ʻi heʻene tulia ʻa ʻApina.
Ọ chụwara Abna ọsọ, ọ dịghị mgbe ọ tụgharịrị gaa nʼaka nri maọbụ nʼaka ekpe mgbe ọ nọ na-achụ ya ọsọ.
20 Pea naʻe toki sio ki mui ʻa ʻApina, ʻo ne pehē, “Ko ʻAsaeli koe?” Pea naʻa ne pehē atu, “Ko au.”
Mgbe Abna lere anya nʼazụ hụ ya ka ọ na-abịa, ọ kpọrọ ya oku sị ya, “Ọ bụ gị Asahel?” Asahel zara sị, “Ọ bụ m.”
21 Pea naʻe pehē ʻe ʻApina kiate ia, “Ke ke foki atu ki he toʻomataʻu pe ki hoʻo toʻohema, pea ke puke ha taha ʻoe kau talavou, pea ke maʻu ʻa hono mahafu.” Ka naʻe ʻikai afe atu ʻa ʻAsaeli mei [heʻene ]tuli kiate ia.
Abna gwara ya okwu sị ya, “Tụgharịa nʼakụkụ aka nri maọbụ aka ekpe, jide otu nʼime ụmụ okorobịa ndị a. Napụ ya ngwa agha ya niile.” Ma Asahel akwụsịghị ịchụ ya ọsọ.
22 Pea naʻe toe pehē ʻe ʻApina kia ʻAsaeli, “Tafoki atu koe mei hoʻo tuli kiate au: koeʻumaʻā ʻa ʻeku tā hifo koe ki he kelekele? Pea ka pehē ʻe fēfē ʻeku hiki ʻa hoku mata kia Soape ko ho tokoua?
Abna gwara Asahel ọzọ sị, “Laghachi azụ. Kwụsị ịchụ m ọsọ! Gịnị mere m ga-eji tigbuo gị? Olee otu m ga-esi lekwasị nwanne gị Joab anya nʼihu ma m gbuo gị?”
23 Ka neongo eni naʻe ʻikai te ne afe atu: ko ia naʻe hokaʻi ia ʻi hono kete ʻe ʻApina ʻaki ʻae mui ʻoe tao, pea naʻe ʻasi atu ʻae tao ʻi hono tuʻa: pea naʻa ne tō hifo ʻi ai, ʻo ne mate ʻi he potu ko ia: pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻilonga ʻakinautolu naʻe hoko mai ki he potu naʻe tō hifo ai ʻa ʻAsaeli ʻo ne mate, naʻa nau tuʻumaʻu ai.
Ma Asahel jụrụ ịlaghachi azụ. Nʼihi ya, Abna weere isi ùbe ya mapuo ya afọ. Ùbe ahụ sikwa ya nʼazụ pụta. Ọ dara nʼala, nwụọ otu mgbe ahụ. Ndị niile bịaruru ebe ahụ ọ dara nwụọ kwụsịrị. Ha agakwaghị nʼihu ịchụ ndị ọzọ.
24 Naʻe tuli foki ʻa ʻApina ʻe Soape pea mo ʻApisai: pea naʻe tō ʻae laʻā feʻunga mo ʻena hoko ki he moʻunga ko ʻAma, ʻaia ʻoku hanga ki Kia ʻi he hala ʻoe toafa ʻo Kipione.
Ma Joab na Abishai chụgidere Abna ọsọ. Anwụ adaala mgbe ha bịarutere nʼugwu nta Ama, nke dị Gịa nso, nʼụzọ e si aga nʼọzara Gibiọn.
25 Pea naʻe fakataha ʻakinautolu ʻe he fānau ʻo Penisimani ke kau taha kia ʻApina, pea naʻa nau hoko ko e vāhenga tau pe taha, ʻonau tutuʻu ʻi he tumutumu ʻo ha potu māʻolunga.
Ndị ikom Benjamin chịkọtara onwe ha ọnụ dịnyere Abna. Ha niile guzooro nʼelu otu ugwu dịka otu usuu ndị agha.
26 Pea naʻe toki ui ʻe ʻApina kia Soape, ʻo pehē, “ʻE tāmateʻi maʻuaipē ʻe he heletā? ʻIkai ʻoku ke ʻilo ʻe ai ha fakamamahi ʻi hono ikuʻanga?” Pea ka kuo pehē, “Pea ʻe fēfeeʻi ʻa hono fuoloa, kaeʻoua ke ke tala ki he kakai ke foki atu mei he tulia ʻa honau kāinga?”
Mgbe ahụ, Abna kpọrọ Joab oku sị ya, “Ọ bụ ruo ole mgbe ka anyị ga na-eji mma agha na-egburita onwe anyị? Olee mgbe ị ga-akpọghachi ndị gị ka ha hapụ ịchụ na igbu ụmụnne ha? Ị maghị na ihe dị otu a ga-eweta obi ilu?”
27 Pea naʻe pehē ʻe Soape, “Hangē ʻoku moʻui ʻae ʻOtua, ka ne ʻikai te ke lea, pehē, kuo ʻalu ʻae kakai taki taha mei he muimui ki hono kāinga ʻi he ʻanepongipongi.”
Joab zara sị, “Eji m aha Chineke ṅụọ iyi na-asị na ọ bụrụ na i gbara nkịtị, ndị a gaara achụso ụmụnna ha ọsọ na-akwụsịghị ruo nʼụtụtụ echi.”
28 Ko ia naʻe ifi ai ʻe Soape ha meʻalea, pea naʻe tuʻumaʻu ʻae kakai kotoa pē, pea naʻe ʻikai te nau kei tuli ki ʻIsileli, pea naʻe ʻikai toe fai ha tau.
Mgbe ahụ, Joab fụrụ opi ike ya. Nke a mere ka ndị ya kwụsị ịchụ ndị Izrel. Ha kwụsịkwara ibu agha.
29 Pea naʻe fononga ʻa ʻApina pea mo ʻene kakai kotoa pē ʻi he pō kātoa ko ia, ʻi he toafa, ʻonau aʻa ʻi Sioatani, pea nau ʻosiki ʻa e [fonua ]kotoa pē ko Pitiloni, pea naʻa nau hoko atu ki Mehanemi.
Nʼabalị ahụ, Abna na ndị ikom ya jere ije gafee ndagwurugwu Jọdan, gabigakwa osimiri Jọdan, jee ije nʼụtụtụ echi ya tutu ha eruo Mahanaim.
30 Pea naʻe liliu mai ʻa Soape mei heʻene tuli ʻa ʻApina; pea ʻi heʻene tānaki fakataha ʻae kakai kotoa pē, ko e toko hongofulu ma toko hiva ʻoe kau tangata ʻa Tevita naʻe ʻikai ʻiloa, pea mo ʻAsaeli.
Joab kwụsịrị ịchụ Abna ọsọ, ọ chịkọtara ndị agha niile. Mgbe ọ gụrụ ha ọnụ, ọ chọpụtara na mmadụ iri na itoolu nʼime ndị ikom Devid, tinyere Asahel nwanne ya, bụ ndị na-alọtaghị agha.
31 Ka kuo ʻosi ʻae teʻia ke mate ʻe he kakai ʻo Tevita ʻae kau tangata mei Penisimani, mo e kau tangata ʻo ʻApina, ʻae toko tolungeau ma toko onongofulu.
Ma ndị ikom Devid gburu narị ndị agha Benjamin atọ na iri isii, bụ ndị so Abna.
32 Pea naʻa nau toʻo hake ʻa ʻAsaeli, ʻonau tanu ia he fonualoto ʻo ʻene tamai, ʻaia naʻe ʻi Petelihema. Pea naʻe fononga ʻa Soape mo ʻene kakai ʻi he pō kātoa, pea naʻa nau hoko ki Hepeloni ʻo feʻunga mo ʻene mafoa ʻae ata.
Emesịa, Joab na ndị agha ya buuru ozu Asahel gaa lie ya na Betlehem, nʼili nna ya. Ha jere ije abalị ahụ niile tutu ha erute Hebrọn mgbe chi bidoro ịbọ.

< 2 Samuela 2 >