< 2 Tuʻi 18 >
1 Pea naʻe hoko ʻo pehē ʻi hono tolu taʻu ʻo Hosea ko e foha ʻo Ela ko e tuʻi ʻo ʻIsileli, naʻe kamata pule ʻa Hesekaia ko e foha ʻo ʻAhasi ko e tuʻi ʻo Siuta.
Nʼafọ nke atọ nke ọchịchị Hoshea nwa Elaa eze Izrel ka Hezekaya nwa Ehaz eze Juda malitere ọchịchị nke ya.
2 Naʻe uofulu ma nima ʻa ʻene taʻu ʻi heʻene kamata pule: pea naʻe pule ia ʻi he taʻu ʻe uofulu ma hiva ʻi Selūsalema. Ko e hingoa ʻo ʻene faʻē foki ko ʻApi, ko e ʻofefine ʻo Sakalia.
Ọ gbara iri afọ abụọ na ise mgbe ọ malitere ị bụ eze. Ọ chịrị iri afọ abụọ na itoolu na Jerusalem. Aha nne ya bụ Abija, ada Zekaraya.
3 Pea naʻe fai lelei ia ʻi he ʻao ʻo Sihova, ʻo fakatatau ki he meʻa kotoa pē naʻe fai ʻe Tevita ko ʻene tamai.
O mere ihe ziri ezi nʼanya Onyenwe anyị, dịka nna nna ya Devid.
4 Naʻa ne fakalala ʻae ngaahi potu māʻolunga, pea fesiʻi hifo ʻae ngaahi tamapua, pea ne tā hifo ʻae ngaahi vao tapu, pea naʻa ne fesifesi ke iiki ʻae ngata palasa ʻaia naʻe ngaohi ʻe Mōsese: he naʻe tutu ʻe he fānau ʻa ʻIsileli ʻae meʻa namu kakala ki ai ʻo aʻu ki he ngaahi ʻaho ko ia: pea naʻa ne ui ia ko Nehusitani.
O wepụrụ ebe niile dị elu, kurisie ogidi nsọ niile, gbutukwa ogidi Ashera niile. O tipịakwara agwọ bronz ahụ Mosis mere, nʼihi na ruo nʼoge ahụ, ụmụ Izrel na-esure aja nsure ọkụ na-esi isi ụtọ nye ya. (A kpọrọ ya Nehushtan.)
5 Naʻe falala ia kia Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli; ko ia naʻe ʻikai tatau mo ia ha tokotaha ki mui ʻi he ngaahi tuʻi kotoa pē ʻo Siuta, pe ha tokotaha naʻe ʻi muʻa ʻiate ia.
Hezekaya tụkwasịrị Onyenwe anyị, Chineke Izrel obi ya. Nʼezie, o nwekwaghị onye ọzọ dị ka ya nʼetiti ndị eze Juda niile, ndị bu ya ụzọ chịa, na ndị so ya.
6 He naʻe pikitai ia kia Sihova, pea ʻikai liʻaki ʻene muimui ʻiate ia, ka naʻa ne tauhi ʻene ngaahi fekau, ʻaia naʻe fekau ʻe Sihova kia Mōsese.
Ọ gbasoro Onyenwe anyị nʼụzọ niile. O sitekwaghị nʼụzọ Onyenwe anyị wezuga onwe ya. O debere ihe niile Onyenwe anyị nyere Mosis nʼiwu.
7 Pea naʻe ʻiate ia ʻa Sihova; pea naʻe monūʻia ia ʻi he potu kotoa pē naʻe ʻalu ia ki ai: pea naʻa ne liʻaki ʻae tuʻi ʻo ʻAsilia, ʻo ʻikai tauhi ki ai
Onyenwe anyị nọnyeere ya nʼebe ọbụla ọ gara, ihe niile o mere gaara ya nke ọma. O nupuru isi jụ ịnọkwa nʼokpuru eze ndị Asịrịa, o fekwaghị ya ofufe.
8 Naʻa ne taaʻi ʻae kakai Filisitia, ʻo aʻu atu ki Kesa, mo hono ngaahi ngataʻanga ʻo ia mei he fale māʻolunga ʻae kau leʻo ʻo aʻu ki he kolotau.
O tigburu ndị Filistia nʼala ha niile ruo na Gaza, na obodo dị ya gburugburu. Ọ lara obodo ahụ niile nʼiyi, obodo ukwu niile e wusiri ike na obodo nta niile a na-ewusighị ike.
9 Pea ʻi hono fā ʻoe taʻu ʻoe tuʻi ko Hesekaia, ʻaia ko hono fitu taʻu ʻo Hosea ko e foha ʻo Ela ko e tuʻi ʻo ʻIsileli, naʻe hoko ʻo pehē, naʻe haʻu ai ʻa Salimanesa ko e tuʻi ʻo ʻAsilia ki Samēlia, mo ne kapui ia ʻaki ʻae tau.
Nʼafọ nke anọ nke ọchịchị Hezekaya, nke bụkwa afọ nke asaa nke ọchịchị Hoshea nwa Elaa, bụ eze Izrel, Shalmanesa, eze Asịrịa gbagoro imegide Sameria, nọchibido ya gburugburu.
10 Pea ʻi he ngataʻanga ʻoe taʻu ʻe tolu naʻa nau kapasia ia. ʻI hono ono taʻu ʻo Hesekaia, ʻaia ko hono hiva ʻo Hosea ko e tuʻi ʻo ʻIsileli, naʻe kapa ʻa Samēlia.
Mgbe afọ atọ gasịrị, nʼafọ nke isii nke ọchịchị Hezekaya, na afọ nke itoolu nke ọchịchị Hoshea, bụ eze Izrel, ndị agha Asịrịa dọtara Sameria nʼagha.
11 Pea naʻe fetuku ʻa ʻIsileli ʻe he tuʻi ʻo ʻAsilia ki ʻAsilia, ʻo ne tuku ʻakinautolu ʻi Hala mo Hapoa, ʻi he veʻe vaitafe ʻo Kosani, pea ʻi he ngaahi kolo ʻoe kakai Mitia.
Ọ bụ nʼoge ahụ ka eze Asịrịa bupụrụ ndị Izrel niile bulaa ha Asịrịa nʼime obodo Hala, na Gozan nʼakụkụ iyi ukwu Hoboa, na nʼobodo ndị Midia.
12 Ko e meʻa ʻi he ʻikai te nau talangofua ki he leʻo ʻo Sihova ko honau ʻOtua, ka naʻa nau talangataʻa ki heʻene fuakava, mo ia kotoa pē naʻe fekau ʻe Mōsese ko e tamaioʻeiki ʻa Sihova, pea ʻikai tokanga ki ai pe fai ki ai.
Nke a mere nʼihi na ha jụrụ ige ntị nʼolu Onyenwe anyị bụ Chineke ha, jụkwa ime ihe ọ chọrọ ka ha mee. Ha edebeghị ọgbụgba ndụ ya na iwu niile Mosis onyeozi Onyenwe anyị nyere ha. Ha jụrụ ige ntị nʼiwu ndị a, maọbụ debe ha.
13 ʻI hono hongofulu ma fā ʻoe taʻu ʻoe tuʻi ko Hesekaia naʻe haʻu ai ʻa Senakalipe ko e tuʻi ʻo ʻAsilia ke tauʻi ʻae ngaahi kolo tau kotoa pē ʻo Siuta, pea naʻa ne lavaʻi ʻakinautolu.
Nʼafọ nke iri na anọ nke ọchịchị eze Hezekaya, Senakerib bụ eze Asịrịa, busoro obodo Juda niile e wusiri ike agha, merikwaa ha.
14 Pea naʻe fekau ʻe Hesekaia ko e tuʻi ʻo Siuta ki he tuʻi ʻo ʻAsilia ʻi Lakisi, ʻo pehē, “Kuo u fai hala; ke ke liliu meiate au: ko ia ʻoku ke tala kiate au te u kātaki.” Pea naʻe ʻeke ʻe he tuʻi ʻo ʻAsilia meia Hesekaia ko e tuʻi ʻo Siuta ʻae taleniti siliva ʻe tolungeau mo e taleniti koula ʻe tolungofulu.
Mgbe ahụ, Hezekaya chọrọ ụzọ ọ ga-esi mee udo, zie ozi zigara eze Asịrịa nʼobodo Lakish sị ya, “Emehiela m, biko, site nʼala m pụọ. Aga m akwụ gị ihe ọbụla ị chọrọ nʼaka m.” Eze Asịrịa sitere nʼaka Hezekaya eze Juda nara narị talenti ọlaọcha atọ, na iri talenti ọlaedo atọ.
15 Pea naʻe ʻatu kiate ia ʻe Hesekaia ʻae siliva kotoa pē naʻe ʻilo ʻi he fale ʻo Sihova, pea ʻi he ngaahi tukuʻanga koloa ʻi he fale ʻoe tuʻi.
Hezekaya chịịrị ọlaọcha niile ọ chọtara nʼụlọnsọ ukwu Onyenwe anyị, na akụ niile dị nʼụlọeze, nye ya eze Asịrịa.
16 ʻI he kuonga ko ia naʻe tutuʻu ai ʻe Hesekaia [ʻae koula ]mei he ngaahi matapā ʻoe faletapu ʻo Sihova, pea mei he ngaahi pou ʻaia naʻe ʻaofi ʻe Hesekaia ko e tuʻi ʻo Siuta, ʻo ne ʻatu ia ki he tuʻi ʻo ʻAsilia.
Nʼoge ahụ, Hezekaya bụ eze Juda, nyakapụtachara ọlaedo niile o ji techie ibo na ibo ọnụ ụzọ ụlọnsọ ukwu Onyenwe anyị, chịrị ihe ndị a niile nye eze Asịrịa.
17 Pea naʻe fekau ʻe he tuʻi ʻo ʻAsilia ʻa ʻAlatani mo Lapisalisi mo Lapisake mei Lakisi ki he tuʻi ko Hesekaia, mo e fuʻu tau lahi ke tauʻi ʻa Selūsalema. Pea naʻa nau ʻalu hake ʻo hoko ki Selūsalema. Pea ʻi heʻenau ʻalu hake naʻa nau tuʻu ofi ki he tafeʻanga vai ʻoe vai ʻi ʻolunga, ʻaia ʻoku ʻi he hala motuʻa ʻoe ngoue ʻoe tufunga fakamaʻa kofu.
Eze Asịrịa sitere na Lakish zipụ ọchịagha onye ọkwa ya kasị ukwuu, onyeisi ndị na-eje ozi na ọchịagha ya na usuu ndị agha ka ha jekwuru Hezekaya na Jerusalem. Ndị agha a bịaruru Jerusalem kwụsị nʼakụkụ olulu warawara e gwuru ebe Ọdọ mmiri dị elu si nʼasọfe, nʼụzọ e si aga obosara ala ndị na-asụ akwa.
18 Pea hili ʻenau ui ki he tuʻi, naʻe haʻu kituʻa kiate kinautolu ʻa Iliakimi ko e foha ʻo Hilikia, ʻaia naʻe pule ki he fale, mo Sepina ko e tangata tohi, mo Soa ko e foha ʻo ʻAsafi ko e tangata naʻe tohi ʻae ngaahi meʻa fakapuleʻanga.
Mgbe ha kpọrọ eze oku ka ọ bịa, Eliakịm nwa Hilkaya, onye nlekọta ụlọeze, na Shebna, ode akwụkwọ eze, na Joa nwa Asaf, onye ndekọ akụkọ ihe mere, pụrụ jekwuru ha.
19 Pea naʻe pehē ʻe Lapisake kiate kinautolu, “Ko eni ke mou lea kia Hesekaia, ʻOku pehē ʻe he tuʻi lahi, ko e tuʻi ʻo ʻAsilia, Ko e hā ʻae mālohi ni ʻaia ʻoku ke falala ki ai?”
Ọchịagha ahụ sịrị ha, “Gwanụ Hezekaya: “‘Otu a ka eze ukwu ahụ, bụ eze Asịrịa na-ekwu, Ọ bụ na gịnị ka ntụkwasị obi gị dabere?
20 ʻOku ke pehē, (ka ko e lea launoa pe) “ʻOku ʻiate au ʻae fakakaukau mo e mālohi ki he tau. Pea ko eni, ko hai ia ʻoku ke falala ki ai, kuo ke angatuʻu ai kiate au?
Ị na-ekwu na i nwere ndụmọdụ na ike ibu agha, maọbụ naanị egbe ọnụ ka ị na-agba. Ọ bụ onye ka ị na-atụkwasị obi mere i ji enupu isi nʼokpuru m?
21 Pea ko eni, vakai, ʻoku ke falala ki ho tokotoko ʻoe kaho mafesi ni, ʻio, ko ʻIsipite, ʻaia kapau ʻe faʻaki ki ai ha tangata, ʻe ʻasi ia ki hono nima, pea ʻe lavea ai: ʻoku pehē pe ʻa Felo ko e tuʻi ʻo ʻIsipite kiate kinautolu kotoa pē ʻoku falala kiate ia.
Lee, amatara m na ị na-atụkwasị obi nʼIjipt, mkpanaka achara ahụ gbajiri agbaji, nke na-adụwa aka onye ọbụla na-adabere na ya. Otu a ka Fero, eze Ijipt dị nye ndị niile na-atụkwasị ya obi.
22 Pea kapau ʻoku mou pehē kiate au, ʻoku mau falala kia Sihova ko homau ʻOtua: ʻikai ko ia ia ko e ngaahi potu māʻolunga ʻoʻona mo hono ngaahi feilaulauʻanga kuo ʻave ʻe Hesekaia ʻo liʻaki, pea kuo ne tala kia Siuta mo Selūsalema, Ke lotu ʻakimoutolu ʻi he ʻao ʻoe feilaulauʻanga ko eni ʻi Selūsalema?
Ma ọ bụrụ na unu asị m, “Anyị na-atụkwasị Onyenwe anyị bụ Chineke anyị obi.” Ọ bụghị ya ka Hezekaya wezugara ebe ya niile dị elu na ebe ịchụ aja ya niile, na-asị Juda na Jerusalem, “Unu aghaghị ịkpọ isiala nʼebe ịchụ aja dị nʼime Jerusalem?”
23 Pea ko eni, ʻoku ou kole kiate koe, tuku mai ʻae ngaahi fakamoʻoni ki heʻeku ʻeiki ko e tuʻi ʻo ʻAsilia, pea te u ʻatu kiate koe ʻae fanga hoosi ʻe ua afe, ʻo kapau te ke faʻa fai ʻe koe ke fakaheka ki ai ʻae kau heka hoosi.
“‘Ma ugbu a, bịa kwee nna m ukwu, bụ eze Asịrịa nkwa. Aga m enye gị puku ịnyịnya abụọ ma ọ bụrụ na i nwere ike ịchọta ndị ga-agba ha.
24 Pea ʻe fēfeeʻi hao faʻa fai ke fakafoki ʻae mata ʻoe ʻeikitau ʻe tokotaha, ko e siʻi hifo taha pe ʻi he kau tamaioʻeiki ʻa ʻeku ʻeiki, ka ke falala koe ki ʻIsipite ki he ngaahi saliote mo e kau tangata heka hoosi?
Ị ga-esi aṅaa jụ otu onyeisi nke dịkarịsịrị nta nʼime ndịisi ọrụ onyenwe m, na-agbanyeghịkwa na i na-atụkwasị obi nʼIjipt maka inweta ụgbọ agha na ndị na-agba ịnyịnya?
25 He kuo u hoko mai ni ʻo taʻekau mo Sihova ke fakaʻauha ʻae potu ni? Naʻe pehē ʻe Sihova kiate au, ‘ʻAlu hake ʻo tauʻi ʻae fonua ni, pea fakaʻauha ia.’”
Tinyere nke a, abịara m ibuso ala a agha na ibibi ya ma enweghị okwu sitere na Chineke bịa? Ọ bụ Onyenwe anyị ya onwe ya gwara m ka m bilie megide obodo a, lakwaa ya nʼiyi.’”
26 Pea naʻe pehē ai ʻe Iliakimi ko e foha ʻo Hilikia, mo Sepina, mo Soa, kia Lapisake, “Ke ke lea mai ki hoʻo kau tamaioʻeiki ʻi he lea fakaSilia; he ʻoku mau ʻilo ia: kaeʻoua naʻa ke talanoa kiate kimautolu ʻi he lea ʻae kakai Siu ʻi he telinga ʻoe kakai ʻoku nofo ʻi he funga ʻā.”
Mgbe ahụ, Eliakịm nwa Hilkaya, Shebna na Joa sịrị ọchịagha ahụ, “Biko, gwa ndị ohu gị okwu nʼasụsụ Aramaik, ebe ọ bụ na anyị na-aghọta ya. Agwala anyị okwu nʼasụsụ Hibru, ebe ndị nọ nʼelu mgbidi ga-anụ.”
27 Ka naʻe pehē ʻe Lapisake, kiate kinautolu, “He naʻe fekau au ʻe heʻeku ʻeiki ki hoʻo ʻeiki, pea kiate koe, ke lea ʻaki ʻae ngaahi lea ni? ʻIkai ko ʻene fekau au ki he kau tangata ʻaia ʻoku heheka ki he ʻā maka, koeʻuhi ke nau kai ʻenau kinohaʻa ʻanautolu, mo inu ʻenau tuʻutata?”
Ma ọchịagha ahụ zaghachiri, “Ọ bụ nʼihi naanị nna unu ukwu na nye unu onwe unu ka nna m ukwu ji zite m, ka m kwuo ihe ndị a? Ọ bụghị nʼihi ndị mmadụ ahụ na-anọdụ nʼelu mgbidi, ndị, dịka unu, ha ga-eso rie nsị ha nyụrụ, ṅụọkwa mamịrị ha nyụrụ?”
28 Pea naʻe tuʻu ai ʻa Lapisake, pea ne kalanga leʻo lahi ʻi he lea fakaSiu, mo ne lea, ʻo pehē, “Mou tokanga ki he lea ʻae tuʻi lahi, ko e tuʻi ʻo ʻAsilia:
Mgbe ahụ, ọchịagha ahụ guzoro were oke olu kwuo nʼasụsụ Hibru, sị, “Nụrụnụ okwu eze ukwu ahụ, bụ eze Asịrịa.
29 ʻOku pehē ʻe he tuʻi, ʻoua naʻa fakahalaʻi ʻakimoutolu ʻe Hesekaia: koeʻuhi ʻe ʻikai te ne mafai ʻe ia ke fakamoʻui ʻakimoutolu mei hono nima:
Nke a bụ ihe eze sịrị, unu ekwela ka Hezekaya duhie unu. Ọ pụghị ịzọpụta unu site nʼaka m.
30 Pea ʻoua naʻa ueʻi ʻakimoutolu ʻe Hesekaia ke mou falala kia Sihova, ʻo pehē, ‘Ko e moʻoni ʻe fakamoʻui ʻakitautolu ʻe Sihova, pea ʻe ʻikai tukuange ʻae kolo ni ki he nima ʻoe tuʻi ʻo ʻAsilia.’
Unu ekwela ka Hezekaya mee ka unu tụkwasị Onyenwe anyị obi. Mgbe ọ na-asị, ‘Nʼezie, Onyenwe anyị aghaghị ịnapụta anyị, a gaghị enyefe obodo a nʼaka eze Asịrịa.’
31 ʻOua naʻa mou tokanga kia Hesekaia he ʻoku pehē ʻae tuʻi ʻo ʻAsilia, Fai hoʻo fakalelei kiate au ʻaki ha meʻaʻofa, pea haʻu kituʻa kiate au, pea te mou toki kai taki taha ʻae tangata ʻae vaine ʻaʻana, pea taki taha ʻi he fiki ʻaʻana, pea mou inu taki taha kotoa pē ʻi he ngaahi vai ʻo ʻene vaikeli ʻaʻana:
“Unu aṅakwala Hezekaya ntị. Ihe a ka eze Asịrịa kwuru: Pụkwutenụ m, bịanụ ka mụ na unu mee udo. Mgbe ahụ, onye ọbụla nʼime unu ga-eri mkpụrụ si nʼubi vaịnị ya na nke si nʼosisi fiig ya, ṅụọkwa mmiri nke si nʼihe icheta mmiri ya:
32 Kaeʻoua ke u toki haʻu ʻo ʻave ʻakimoutolu ki ha fonua ʻoku hangē ko homou fonua, ko e fonua ʻoe uite mo e uaine, ko e fonua ʻoe mā mo e ngoue vaine, ko e fonua ʻoe lolo ʻolive mo e honi, koeʻuhi ke mou moʻui, ka ʻe ʻikai mate: pea ʻoua naʻa mou tokanga kia Hesekaia, ʻi heʻene kākaaʻi ʻakimoutolu ʻo pehē, ‘ʻE fakamoʻui ʻakitautolu ʻe Sihova.’
ruo mgbe m ga-abịa duru unu gaa nʼala dịka nke unu, bụ ala mkpụrụ ọka na nke mmanya ọhụrụ, ala achịcha na ubi vaịnị, ala mmanụ aṅụ na osisi oliv jupụtara nʼime ya. Họrọnụ ndụ ka unu ghara ịnwụ. “Unu egela Hezekaya ntị, nʼihi na ọ bụ nrafu ka ọ na-arafu unu mgbe ọ na-asị, ‘Onyenwe anyị ga-anapụta anyị.’
33 He ʻoku ai ha tokotaha ʻi he ngaahi ʻotua ʻoe ngaahi puleʻanga kuo nau fakamoʻui hono fonua mei he nima ʻoe tuʻi ʻo ʻAsilia?
O nwere chi mba ọbụla nke napụtara ha site nʼaka eze Asịrịa?
34 Ko fāʻa ia ʻae ngaahi ʻotua ʻo Hemati, mo ʻApati? Ko fāʻa ia ʻae ngaahi ʻotua ʻo Sifaveimi, mo Hena, mo Iva? He kuo nau fakamoʻui ʻa Samēlia mei hoku nima?”
Olee ebe ka chi ndị Hamat na Apad nọ? Olee ebe ka chi ndị Sefavaim, Hena na Iva nọkwa? Ha anapụtala Sameria site nʼaka m?
35 Ko hai ʻakinautolu ʻi he ngaahi ʻotua ʻoe ngaahi fonua, ʻa ia kuo nau fakamoʻui honau fonua mei hoku nima, ke pehē ai ʻe fakamoʻui ʻe Sihova ʻa Selusalema mei hoku nima?
Olee chi nʼime chi mba ndị a niile bụ nke zọpụtarala ala ya site nʼaka m? Unu si aṅaa chee na Onyenwe anyị pụrụ ịzọpụta Jerusalem site nʼaka m?”
36 Ka naʻe longo pe ʻae kakai, pea naʻe ʻikai tali ia ʻaki ha momoʻi lea: he naʻe fekau ʻe he tuʻi, ʻo pehē, “ʻOua naʻa tali ia.”
Ma ndị ahụ niile gbara nkịtị, ha ekwughị ihe ọbụla, nʼihi na eze nyere ha iwu sị, “Unu azaghachila ya.”
37 Pea naʻe toki haʻu ʻa Iliakimi ko e foha ʻo Hilikia ʻaia naʻe pule ki he fale, mo Sepina ko e fai tohi, mo Soa ko e foha ʻo ʻAsafi ko e tangata naʻe tohi ʻae ngaahi meʻa fakapuleʻanga, kia Hesekaia kuo haehae honau kofu, pea naʻa nau tala kiate ia ʻae ngaahi lea ʻa Lapisake.
Mgbe ahụ, Eliakịm nwa Hilkaya, onye na-elekọta ụlọeze, na Shebna ode akwụkwọ eze, na Joa nwa Asaf ode akwụkwọ, ha yi uwe ha dọwara adọwa, bịakwute Hezekaya gwa ya ihe niile onyeisi agha ahụ kwuru.