< 2 Tuʻi 1 >

1 ‌ʻI he hili ʻae pekia ʻa ʻEhapi, naʻe angatuʻu ʻa Moape ki ʻIsileli.
Na rĩrĩ, thuutha wa gĩkuũ kĩa Ahabu, andũ a Moabi makĩrega gwathĩkĩra Isiraeli.
2 Pea naʻe tō hifo ʻa ʻAhasia mei he kātupa ʻi hono potu fale ki ʻolunga ʻaia naʻe ʻi Samēlia, pea ne mahakiʻia ai: pea naʻa ne kouna atu ha kau talafekau, ʻo ne pehē kiate kinautolu, “Mou ʻalu ʻo fakafehuʻi kia Peali-Sepupi ko e ʻotua ʻo Ekiloni, pea te u moʻui mei he mahaki ni pe ʻikai.”
Na rĩrĩ, Ahazia nĩagwĩte kuuma ndirica-inĩ ya nyũmba yake ya igũrũ kũu Samaria, akagurario. Nĩ ũndũ ũcio agĩtũma andũ, akĩmeera atĩrĩ, “Thiĩi mũkoorie Baali-Zebubu, ngai ya Ekironi, kana hihi nĩngũhona nguraro ici.”
3 Ka naʻe pehē ʻe he ʻāngelo ʻo Sihova kia ʻIlaisiā ko e tangata Tisipa, “Tuʻu hake, mo ke ʻalu hake ke fetaulaki mo e kau talafekau ʻoe tuʻi ʻo Samēlia, pea ke pehē kiate kinautolu, ‘ʻOku ʻikai ha ʻOtua ʻi ʻIsileli, ʻoku mou ʻalu ai ke fehuʻi kia Peali-Sepupi ko e ʻotua ʻo Ekiloni?’
No mũraika wa Jehova akĩĩra Elija ũrĩa Mũtishibi atĩrĩ, “Ambata, ũthiĩ ũtũngane na andũ acio matũmĩtwo nĩ mũthamaki wa Samaria, ũmoorie atĩrĩ, ‘Nĩ Ngai gũtarĩ thĩinĩ wa Isiraeli nĩguo mũthiĩ mũkahooe ũhoro kuuma kũrĩ Baali-Zebubu, ngai ya Ekironi?’
4 Ko ia foki ʻoku pehē ai ʻe Sihova, ‘ʻE ʻikai te ke ʻalu hifo mei he mohenga kuo ke ʻalu hake ki ai, ka te ke mate moʻoni.’” Pea naʻe ʻalu ʻa ʻIlaisiā.
Nĩ ũndũ ũcio Jehova ekuuga ũũ: ‘Ndũkuuma gĩtanda-inĩ hau ũkomete. Ti-itherũ nĩũgũkua!’” Nĩ ũndũ ũcio Elija agĩthiĩ.
5 Pea ʻi he liliu atu kiate ia ʻae kau talafekau, naʻa ne pehē kiate kinautolu, “Ko e hā eni kuo mou foki ai?”
Rĩrĩa andũ acio maatũmĩtwo maacookire kũrĩ mũthamaki, akĩmooria atĩrĩ, “Nĩ kĩĩ gĩatũma mũcooke?”
6 Pea naʻa nau pehē kiate ia, “Naʻe ai ha tangata naʻe fakafetaulaki mai kiate kimautolu pea naʻa ne pehē kiate kimautolu, ‘Mou ʻalu, ʻo toe foki atu ki he tuʻi ʻaia naʻa ne fekauʻi kimoutolu, pea tala kiate ia, ʻOku pehē ʻe Sihova, ʻOku ʻikai ʻapē ha ʻOtua ʻi ʻIsileli kuo ke fekau ai ke fehuʻi kia Peali-Sepupi ko e ʻotua ʻo Ekiloni? Ko ia ʻe ʻikai te ke ʻalu hifo mei he mohenga kuo ke ʻalu hake ki ai, ka te ke mate moʻoni.’”
Nao makĩmũcookeria atĩrĩ, “Nĩ harĩ na mũndũ ũũkire gũtũtũnga, aatwĩra atĩrĩ, ‘Cookai kũrĩ mũthamaki ũrĩa ũmũtũmĩte, mũmwĩre atĩrĩ, “Jehova ekũũria atĩrĩ: Nĩ Ngai gũtarĩ thĩinĩ wa Isiraeli nĩguo ũtũme andũ makahooe ũhoro kuuma kũrĩ Baali-Zebubu, ngai ya Ekironi? Nĩ ũndũ ũcio ndũkuuma gĩtanda-inĩ hau ũkomete. Ti-itherũ nĩũgũkua!”’”
7 Pea naʻa ne pehē kiate kinautolu, “Naʻe matamata fēfē ʻae tangata ʻaia naʻa ne fakafetaulaki mai kiate kimoutolu, mo ne leaʻaki ʻae ngaahi lea ni kiate kimoutolu?”
Nake mũthamaki akĩmooria atĩrĩ, “Mũndũ ũcio ũũkire kũmũtũnga na aamwĩra ũguo-rĩ, ekũhaanaga atĩa?”
8 Pea naʻa nau pehēange, “Ko e tangata fulufulu ia, pea naʻe nonoʻo ʻaki ʻae noʻotanga kiliʻi manu ʻi hono kongaloto.” Pea naʻe pehē ʻe ia, “Tā ko ʻIlaisiā ko e tangata Tisipa.”
Nao makĩmũcookeria atĩrĩ, “Nĩ mũndũ wĩhumbĩte nguo ya guoya, na akeoha mũcibi wa ngoothi njohero.” Nake mũthamaki akiuga atĩrĩ, “Ũcio oima Elija ũrĩa Mũtishibi.”
9 Pea naʻe toki fekau atu kiate ia ʻe he tuʻi ha ʻeiki naʻe pule ki he toko nimangofulu mo ʻene toko nimangofulu. Pea naʻa ne ʻalu hake kiate ia: pea vakai, naʻa ne nofo ʻi he tumutumu ʻo ha moʻunga. Pea naʻa ne pehē kiate ia, “ʻA koe ko e tangata ʻoe ʻOtua, kuo pehē ʻe he tuʻi, ‘Ke ke ʻalu hifo.’”
Nake agĩtũmĩra Elija mũnene wa thigari arĩ na gĩkundi gĩake kĩa andũ mĩrongo ĩtano; mũnene ũcio akĩambata kũrĩ Elija, ũrĩa waikarĩte gacũmbĩrĩ ga kĩrĩma, akĩmwĩra atĩrĩ, “Wee mũndũ wa Ngai, mũthamaki ekuuga atĩrĩ, ‘Ikũrũka!’”
10 Pea naʻe tali ʻe ʻIlaisiā ʻo pehēange ki he ʻeiki ʻoe toko nimangofulu, “Kapau ko e tangata ʻoe ʻOtua au, tuku ke tō hifo ha afi mei he langi, ke ʻauha ai koe mo hoʻo toko nimangofulu.” Pea naʻe tō hifo ʻae afi mei he langi, pea ne fakaʻauha ia pea mo ʻene toko nimangofulu.
Nake Elija agĩcookeria mũnene ũcio atĩrĩ, “Akorwo ndĩ mũndũ wa Ngai-rĩ, mwaki nĩũikũrũke uume igũrũ, ũgũcine hamwe na andũ aya aku mĩrongo ĩtano!” Hĩndĩ o ĩyo mwaki ũgĩikũrũka kuuma igũrũ, ũgĩcina mũnene ũcio hamwe na andũ ake.
11 Pea naʻa ne toe fekau atu kiate ia ha ʻeiki kehe ʻe tokotaha mo ʻene toko nimangofulu, Pea naʻa ne pehēange kiate ia, “ʻE tangata ʻoe ʻOtua, kuo pehē mai ʻe he tuʻi, ‘Ke ke ʻalu hifo ke vave.’”
Ningĩ mũthamaki agĩtũmĩra Elija mũnene ũngĩ wa thigari arĩ na andũ ake mĩrongo ĩtano. Nake mũnene ũcio akĩmwĩra atĩrĩ, “Wee mũndũ wa Ngai, mũthamaki ekuuga atĩrĩ, ‘Ikũrũka narua!’”
12 Pea naʻe tali ʻe ʻIlaisiā ʻo pehēange kiate kinautolu, “Kapau ko e tangata ʻoe ʻOtua au, tuku ke tō hifo ha afi mei he langi, ke ʻauha ai koe mo hoʻo toko nimangofulu.” Pea naʻe tō hifo ʻae afi mei he ʻOtua mei he langi, pea ne fakaʻauha ia pea mo ʻene toko nimangofulu.
Nake Elija akĩmũcookeria atĩrĩ, “Akorwo ndĩ mũndũ wa Ngai-rĩ, mwaki nĩũikũrũke uume igũrũ, ũgũcine hamwe na andũ aya aku mĩrongo ĩtano!” Hĩndĩ ĩyo mwaki wa Ngai ũgĩikũrũka kuuma igũrũ, ũgĩcina mũnene ũcio hamwe na andũ ake mĩrongo ĩtano.
13 Pea naʻa ne toe fekau atu ha ʻeiki mo hono tolu ʻoe toko nimangofulu, ʻaia mo ʻene toko nimangofulu. Pea naʻe ʻalu hake ʻa hono toko tolu ʻoe ʻeiki [naʻe pule ki ]he toko nimangofulu, pea naʻa ne hoko ange mo ne tō ʻo tūʻulutui ʻi he ʻao ʻo ʻIlaisiā, mo ne kole kiate ia, ʻo ne pehē ki ai, “ʻE tangata ʻoe ʻOtua, ʻoku ou kole kiate koe, tuku ke mahuʻinga ʻi ho ʻao ʻa ʻeku moʻui, pea mo e moʻui ʻa hoʻo kau tamaioʻeiki ni ʻe toko nimangofulu.
Nĩ ũndũ ũcio mũthamaki agĩtũma mũnene wa gatatũ na andũ ake mĩrongo ĩtano. Mũnene ũcio wa gatatũ akĩambata, agĩturia ndu mbere ya Elija. Akĩmũthaitha, akĩmwĩra atĩrĩ, “Wee mũndũ wa Ngai, reke muoyo wakwa na wa andũ aya mĩrongo ĩtano wonwo ũrĩ kĩndũ kĩrĩ bata nĩwe, ithuĩ ndungata ciaku!
14 Vakai, naʻe ʻalu hifo mei he langi ʻae afi, pea vela ai ʻo ʻosi ʻae ongo ʻeiki ʻoe ngaahi muʻaki toko nimangofulu, pea mo ʻena toko nimangofulu: ko ia tuku eni ke mahuʻinga ʻa ʻeku moʻui ʻi ho ʻao.”
Kĩone, mwaki nĩũikũrũkĩte kuuma igũrũ, na ũgacina anene acio eerĩ a mbere hamwe na andũ ao. No rĩrĩ, reke muoyo wakwa wonwo ũrĩ kĩndũ kĩrĩ bata nĩwe!”
15 Pea naʻe pehē ʻe he ʻāngelo ʻo Sihova kia ʻIlaisiā, “Ke ke ʻalu hifo mo ia: ʻoua naʻa ke manavahē kiate ia.” Pea naʻa ne tuʻu hake, mo ne ʻalu hifo mo ia ki he tuʻi.
Nake mũraika wa Jehova akĩĩra Elija atĩrĩ, “Ikũrũkania hamwe nake, na ndũkamwĩtigĩre.” Nĩ ũndũ ũcio Elija agĩũkĩra, agĩikũrũkania nake nginya kũrĩ mũthamaki.
16 Pea naʻa ne pehē kiate ia, “ʻOku pehē ʻe Sihova, ‘Koeʻuhi kuo ke fekau atu ha kau talafekau ke fakafehuʻi kia Peali-Sepupi ko e ʻotua ʻo Ekiloni, ko e meʻa ʻapē ʻi he ʻikai ha ʻOtua ʻi ʻIsileli ke ke fakaongo ki heʻene folofola? Ko ia ʻe ʻikai ai te ke toe ʻalu hifo mei he mohenga na ʻaia kuo ke ʻalu hake ki ai, ka te ke mate moʻoni.’”
Nake akĩĩra mũthamaki atĩrĩ, “Jehova ekuuga ũũ: Nĩ Ngai gũtarĩ thĩinĩ wa Isiraeli wa kũhooywo ũhoro nĩwe, atĩ nĩkĩo ũgũtũma andũ makahooe ũhoro kũrĩ Baali-Zebubu, ngai ya Ekironi? Tondũ nĩwĩkĩte ũguo-rĩ, ndũrĩ hĩndĩ ũkoima gĩtanda-inĩ kĩu ũkomeire. Ti-itherũ nĩũgũkua!”
17 Ko ia, naʻe mate ia ʻo fakatatau mo e folofola ʻa Sihova, ʻaia naʻe lea ʻaki ʻe ʻIlaisiā. Pea naʻe fetongi ia ʻi he pule ʻe Siholami, ʻi hono ua ʻoe taʻu ʻo Siholami ko e foha ʻo Sihosafate ko e tuʻi ʻo Siuta; koeʻuhi naʻe ʻikai hano foha.
Nĩ ũndũ ũcio agĩkua, kũringana na kiugo kĩa Jehova kĩrĩa kĩarĩtio nĩ Elija. Na tondũ Ahazia ndaarĩ na mwana wa kahĩĩ-rĩ, Joramu nĩwe watuĩkire mũthamaki ithenya rĩake mwaka-inĩ wa keerĩ wa Jehoramu mũrũ wa Jehoshafatu mũthamaki wa Juda.
18 Pea ko eni, ko e toe ʻoe ngaahi ngāue ʻa ʻAhasia ʻaia naʻa ne fai, ʻikai kuo tohi ia ʻi he tohi fakamatala ki he ngaahi tuʻi ʻo ʻIsileli?
Maũndũ marĩa mangĩ mothe makoniĩ wathani wa Ahazia, na marĩa eekire-rĩ, githĩ matiandĩkĩtwo ibuku-inĩ rĩa maũndũ ma ihinda rĩa athamaki a Isiraeli?

< 2 Tuʻi 1 >