< 2 Meʻa Hokohoko 1 >
1 Pea naʻe fakamālohi ʻa Solomone ko e foha ʻo Tevita ʻi hono puleʻanga, pea naʻe ʻiate ia ʻa Sihova ko hono ʻOtua, ʻo ne fakahikihiki ia ke lahi ʻaupito.
Solomoni, mũrũ wa Daudi, nĩehaandire akĩrũma wega ũthamaki-inĩ wake, nĩgũkorwo Jehova Ngai wake aarĩ hamwe nake na akĩmũnenehia mũno makĩria.
2 Pea naʻe toki lea ʻa Solomone ki ʻIsileli kotoa pē, ki he houʻeiki pule ʻoe ngaahi toko afe, mo e ngaahi toko teau, pea ki he kau fakamaau, pea ki he ngaahi pule fonua kotoa pē ʻi ʻIsileli, ko e kau tuʻukimuʻa ʻi he ngaahi tamai.
Nake Solomoni akĩarĩria andũ a Isiraeli othe: akĩarĩria anene a mbũtũ cia o ngiri ngiri, na anene a mbũtũ cia o igana igana, na aciiri, o na atongoria othe a kũu Isiraeli, na atongoria a nyũmba.
3 Pea ko ia naʻe ʻalu ai ʻa Solomone, mo e fakataha kotoa pē mo ia, ki he potu māʻolunga naʻe ʻi Kipione; he naʻe ʻi ai ʻae fale fehikitaki ʻoe fakataha ʻoe ʻOtua, ʻaia naʻe ngaohi ʻi he toafa ʻe Mōsese ko e tamaioʻeiki ʻa Sihova.
Nake Solomoni na kĩũngano kĩu gĩothe makĩambata kũndũ kũrĩa gũtũũgĩru kũu Gibeoni, nĩgũkorwo Hema-ya-Gũtũnganwo ya Ngai nĩkuo yarĩ, ĩrĩa Musa ndungata ya Jehova aathondekeire kũu werũ-inĩ.
4 Ka kuo ʻomi ʻe Tevita ʻae puha ʻoe fuakava ʻae ʻOtua mei Kesa-Sialimi ki he potu naʻe teuteu ʻe Tevita ki ai: he naʻa ne fokotuʻu ha fale fehikitaki ki ai ʻi Selūsalema.
Na rĩrĩ, Daudi nĩambatĩtie ithandũkũ rĩa Ngai kuuma Kiriathu-Jearimu akarĩiga harĩa aarĩthondekeire, tondũ nĩarĩambĩire hema kũu Jerusalemu.
5 Pea ko e feilaulauʻanga palasa foki, ʻaia naʻe ngaohi ʻe Pesalili ko e foha ʻo Uli ko e foha ʻo Hua naʻa ne tuku ia ʻi he ʻao ʻoe fale fehikitaki ʻo Sihova: pea naʻe kumi ki ai ʻe Solomone pea mo e fakataha.
No kĩgongona gĩa gĩcango kĩrĩa gĩathondeketwo nĩ Bezaleli mũrũ wa Uri, mũrũ wa Huru, kĩarĩ Gibeoni mbere ya hema ĩrĩa nyamũre ya Jehova; nĩ ũndũ ũcio Solomoni na kĩũngano kĩu magĩthiĩ hau gũtuĩria ũhoro kuuma kũrĩ Jehova.
6 Pea naʻe ʻalu hake ki ai ʻa Solomone ki he feilaulauʻanga palasa ʻi he ʻao ʻo Sihova, ʻaia naʻe ʻi he fale fehikitaki ʻoe fakataha, pea ne ʻatu ai ʻi hono funga ha ngaahi feilaulau tutu ʻe taha afe.
Solomoni akĩambata kĩgongona-inĩ kĩu gĩa gĩcango o hau mbere ya Jehova thĩinĩ wa Hema-ya-Gũtũnganwo, na akĩrutĩra hau igũrũ wakĩo magongona ngiri ĩmwe ma njino.
7 Pea ʻi he pō ko ia naʻe hā mai ʻa Sihova kia Solomone, mo ne pehē kiate ia, “Kole mai ha meʻa te u foaki kiate koe.”
Ũtukũ o ro ũcio-rĩ, Ngai akiumĩrĩra Solomoni, akĩmwĩra atĩrĩ, “Hooya kĩrĩa gĩothe ũkwenda ngũhe.”
8 Pea naʻe pehē ʻe Solomone ki he ʻOtua, “Kuo ke fakahā ʻae ʻaloʻofa lahi kia Tevita ko ʻeku tamai, pea kuo ke tuku au ke u fetongi ia ʻi he pule.
Solomoni agĩcookeria Ngai atĩrĩ, “Nĩwekĩire baba Daudi maũndũ manene ma ũtugi na nĩũnduĩte mũthamaki ithenya rĩake.
9 Pea ko eni, ʻE Sihova ko e ʻOtua, tuku ke fakapapau ʻae talaʻofa naʻe fai ki heʻeku tamai ko Tevita: he kuo ke tuku au ko e tuʻi ki ha kakai ʻoku lahi ʻo hangē ko e efu ʻoe kelekele.
Na rĩrĩ, Wee Jehova Ngai, reke ũrĩa werĩire baba Daudi ũhinge, nĩgũkorwo nĩũnduĩte mũthamaki wa andũ aingĩ o ta rũkũngũ rwa thĩ.
10 Foaki mai eni ʻae poto mo e ʻiloʻilo, koeʻuhi ke u faʻa feʻaluʻaki ʻi he ʻao ʻoe kakai: he ko hai ʻoku faʻa fakamaau ʻa hoʻo kakai lahi ni?”
He ũũgĩ na ũmenyo, nĩguo ndongoragie andũ aya, nĩ ũndũ-rĩ, nũũ ũngĩhota gwatha andũ aya aku aingĩ ũũ?”
11 Pea naʻe pehē ʻe he ʻOtua kia Solomone, “Koeʻuhi naʻe ʻi ho loto ʻae meʻa ni pea kuo ʻikai te ke kole ha koloa, pe ko e maʻu meʻa, pe ko e ongoongo lahi, pe ko e moʻui ʻa hoʻo ngaahi fili, pe te ke kole ke ke moʻui fuoloa: ka kuo ke kole ki he poto mo e ʻiloʻilo maʻau, koeʻuhi ke ke faʻa fakamoʻui ai ʻa hoku kakai, ʻaia kuo u tuku koe ke ke tuʻi ki ai:
Ngai akĩĩra Solomoni atĩrĩ, “Kuona atĩ ũndũ ũyũ nĩguo wendi wa ngoro yaku na ndũnahooya ũtonga, kana kũgĩa indo nyingĩ o na kana gĩtĩĩo, kana gĩkuũ gĩa thũ ciaku, na kuona atĩ ndũnahooya ũtũũre muoyo matukũ maingĩ, no wahooya ũũgĩ na ũmenyo wa gwathaga andũ akwa arĩa ngũtuĩte mũthamaki wao-rĩ,
12 Kuo foaki kiate koe ʻae poto mo e ʻiloʻilo: pea te u foaki kiate koe ʻae koloa mo e maʻu meʻa, mo e ongoongo lahi, kuo teʻeki ke maʻu ʻo lahi pehē ʻe he ngaahi tuʻi kuo ʻi muʻa ange ʻiate koe, pea ʻe ʻikai maʻu ʻo tatau mo ia ʻe ha tokotaha ʻe muimui kiate koe.”
nĩ ũndũ ũcio nĩũkũheo ũũgĩ na ũmenyo. O na ningĩ nĩngũkũhe ũtonga, na indo nyingĩ o na gĩtĩĩo, iria itarĩ mũthamaki ũrĩ wakorwo nacio mbere ĩyo, na gũtarĩ mũthamaki ũkaagĩa nacio thuutha waku.”
13 Pea hili eni naʻe haʻu ʻa Solomone mei he potu māʻolunga naʻe ʻi Kipione ki Selūsalema, mei he ʻao ʻoe fale fehikitaki ʻoe fakataha, pea naʻa ne pule ki ʻIsileli.
Ningĩ Solomoni agĩthiĩ Jerusalemu oimĩte handũ harĩa hatũũgĩru kũu Gibeoni hau mbere ya Hema-ya-Gũtũnganwo. Nake agĩthamakĩra Isiraeli.
14 Pea naʻe tānaki ʻe Solomone ʻae ngaahi saliote mo e kau tangata heka hoosi: pea naʻa ne maʻu ʻae saliote ʻe taha afe ma fāngeau, mo e kau heka hoosi ʻe taha mano ma ua afe, pea naʻa ne tuku ʻakinautolu ki he ngaahi kolo tukunga saliote, pea ke nofo mo e tuʻi ʻi Selūsalema.
Solomoni nĩacookanĩrĩirie ngaari cia ita na mbarathi; aarĩ na ngaari cia ita 1,400 na mbarathi 12,000 iria aigĩte matũũra-inĩ manene ma ngaari cia ita, na akaiga iria ingĩ hakuhĩ nake kũu Jerusalemu.
15 Pea naʻe ngaohi ʻe he tuʻi ʻae siliva mo e koula ke hangē ko e maka ʻi Selūsalema, pea naʻa ne maʻu ʻo lahi ʻae ngaahi ʻakau sita ke tatau mo e ngaahi ʻakau sukamino ʻi he potu talalo.
Mũthamaki nĩatũmire betha na thahabu cingĩhe Jerusalemu o ta mahiga, mĩtarakwa nayo yarĩ mĩingĩ o ta mĩkũyũ ĩrĩa ĩrĩ magũrũ-inĩ ma irĩma.
16 Pea naʻe ʻomi kia Solomone ʻae fanga hoosi mei ʻIsipite, ʻaia naʻe tānaki: pea naʻe maʻu ʻaia naʻe tānaki ʻe he kau fakatau ʻae tuʻi ʻi he totongi.
Mbarathi cia Solomoni cioimaga Misiri na kuuma Kilikia, nao onjorithia a mũthamaki maacigũraga kuuma Kilikia.
17 Pea naʻe ʻalu atu mo ʻohake ha saliote mei ʻIsipite ko hono totongi ko e [konga ]siliva ʻe onongeau: pea ko e totongi ki ha hoosi ʻe taha ko e teau ma nimangofulu: pea naʻe pehē ʻenau taufetuku foki ia ki he ngaahi tuʻi kotoa pē ʻoe kakai Heti pea mo e ngaahi tuʻi ʻo Silia.
Maagũraga ngaari ĩmwe ya ita kuuma Misiri cekeri 600 cia betha, nayo mbarathi ĩmwe ĩkoima cekeri 150. Ningĩ nĩmacookaga magacitwara ikenderio athamaki othe a Ahiti na a Suriata.