< 1 Tuʻi 7 >

1 Ka naʻe fai ʻe Solomone ʻae langa ʻo hono fale ʻoʻona ʻi he taʻu ʻe hongofulu ma tolu, pea naʻa ne fakaʻosi ʻa hono fale kotoa pē.
Salomo sane sii ɔno ankasa nʼahemfie. Na mfirinhyia dumiɛnsa na ɔde wiee ahemfie no sie.
2 Naʻa ne langa foki ʻae fale ʻi he vao ʻakau ʻo Lepanoni; ko hono lōloa ʻo ia ko e hanga ʻe uangeau, pea ko hono māukupu ko e hanga ʻe teau, pea ko hono māʻolunga ko e hanga ʻe onongofulu, naʻe tuʻu ia ki he ʻotu pou sita ʻe fā, pea naʻe hilifaki ki he funga pou ʻae ngaahi lalanga sita.
Na wɔfrɛ Salomo adan no mu baako Lebanon Kwaeɛm Ahemfie. Na ne ntentenemu yɛ anammɔn ɔha ne aduonum. Ne tɛtrɛtɛ yɛ anammɔn aduɔson enum, ɛnna ne ɔsorokɔ yɛ anammɔn aduanan enum. Na ntweneduro nsamsoɔ no mpunan no deda ntweneduro fadum ɛnan a wɔatoto ahyehyɛ no tee so.
3 Pea naʻe ʻufiʻufi ia ʻaki ʻae sita ki ʻolunga ʻi he ngaahi lalanga, ʻaia naʻe toka ki he pou ʻe fāngofulu ma nima, ʻaia naʻe taki hongofulu ma nima ʻi he ʻotu ʻe taha.
Na wɔabɔ ntweneduro nsamsoɔ a ɛtwere mpunan aduanan enum a ɛno nso gugu fadum a wɔatoto, ahyehyɛ no ntentenesoɔ mmiɛnsa mu a, dunum na ɛwɔ ntentenesoɔ baako biara mu.
4 Pea naʻe ai ʻae ngaahi kātupa naʻe fakaʻotu tolu, pea naʻe fehangaʻaki ia ʻi he ʻotu ʻe tolu.
Afasuo no fa biara, mpomma sesa so mmiɛnsa mmiɛnsa a ɛdidi nhwɛanimu.
5 Pea naʻe potupotu tatau pe ʻae ngaahi matapā mo e ngaahi pou kotoa pē, pea pehē mo e ngaahi kātupa: pea naʻe fehangaʻaki ʻae kātupa, ki he kātupa ʻi he ʻotu ʻe tolu.
Apono no akwan nyinaa, wɔayɛ no ahinanan mmiɛnsa mmiɛnsa a ɛdidi nhwɛanimu.
6 Pea naʻa ne ngaohi ʻae hūʻanga fale fakamalumalu ʻaki ʻae ngaahi pou; ko hono lōloa ko e hanga ʻe teau, pea ko hono māukupu ko e hanga ʻe onongofulu: pea naʻe ki muʻa ʻi ai ʻae hūʻanga fale fakamalumalu: pea ko e ngaahi pou pea mo e lalanga lahi naʻe ʻi muʻa ʻi ai.
Ɔsii afadum asa a ne ntentenemu yɛ anammɔn aduɔson enum, na ne tɛtrɛtɛ yɛ anammɔn aduanan enum. Na ntwonoo a wɔakuru so wɔ animu a ɛsi afadum so.
7 Pea naʻa ne ngaohi foki ʻae fakamalumaluʻanga ki he nofoʻa fakaʻeiʻeiki ke ne fai mei ai ʻae fakamaau, ʻio, ʻae fale fakamalumalu ʻoe fakamaauʻanga: pea naʻe ʻufiʻufi ia ʻaki ʻae sita mei he potu faliki fale ʻe taha ki he taha kehe.
Na ahennwa asa a na wɔnim no sɛ atemmuo asa nso wɔ hɔ. Ɛhɔ na na Salomo tena, di nsɛm. Na wɔde ntweneduro asam firi fam, de kɔsi nsamsoɔ so.
8 Pea ko hono fale ʻaia naʻa ne nofo ai naʻe ʻi ai ʻae loto ʻae taha ki loto ange ʻi he hūʻanga fale fakamalumalu, ʻaia naʻe tatau pe hono ngaohi. Naʻe ngaohi foki ʻe Solomone ha fale ki he ʻofefine ʻo Felo, ko hono uaifi, ʻo tatau mo e hūʻanga fale fakamalumalu ko eni.
Baabi a na Salomo teɛ no twa asɛnniiɛ a ɛwɔ asa no akyi no ho hyia. Ɛkwan korɔ no ara so na wɔfa de siiɛ. Ɔsii ne dan no sɛso de maa Farao babaa a na ɔyɛ ne yerenom no mu baako.
9 Naʻe mahuʻinga hono ngaahi maka kotoa pē, ʻo fakatatau mo e fuofua ʻoe ngaahi maka kuo tā, ka naʻe hele ʻaki ʻae kili, ʻi loto pea ʻi tuʻa, ʻio, mei he tuʻunga ʻo aʻu hake ki he tulutulu, pea naʻe pehē ia ʻi tuʻa ʻo hanga atu ki he lotoʻā lahi.
Aboɔ akɛseɛ a wɔatwa no pɛpɛɛpɛ a ne boɔ yɛ den yie na wɔde sii saa adan no.
10 Pea ko hono tuʻunga naʻe ʻoe ngaahi maka mahuʻinga, ʻio, ʻae ngaahi maka lalahi, ko e ngaahi maka naʻe uofulu malie ʻa hono hanga, mo e ngaahi maka naʻe hanga ʻe hongofulu ma ono.
Aboɔ a wɔde too ɛdan no fapem no ntentenemu yɛ anammɔn dunum, ɛnna ebi nso ntentenemu yɛ anammɔn dumienu.
11 Pea naʻe ʻi ʻolunga ʻae ngaahi maka mahuʻinga, ʻo tatau mo e fuofua ʻoe ngaahi maka kuo tā, pea mo e ngaahi sita.
Aboɔ a ne boɔ yɛ den yie a wɔde sii afasuo no nso, na wɔasusu, atwa no pɛpɛɛpɛ a ntweneduro mpunan nso ka ho.
12 Pea ko e lotoʻā lahi ʻaia naʻe takatakai ai naʻe ʻotu tolu ʻae ngaahi maka tātā, pea mo e ʻotu ʻe taha ʻoe ngaahi lalanga sita, ki he lotoʻā ki loto ʻi he fale ʻo Sihova, pea ki he hūʻanga fale fakamalumalu ʻoe fale.
Adihɔ kɛseɛ no afasuo no nso, wɔto de ntweneduro mpunan aduntire baako biara too aboɔ a wɔatwa aduntire mmiɛnsa biara so, te sɛ afasuo a ɛwɔ Awurade Asɔredan mfimfini mu hɔ a ntwonoo kwan ka ho.
13 Pea naʻe fekau atu ʻe Solomone ʻo ne ʻomi ʻa Helami mei Taia.
Ɔhene Salomo bisaa ɔbarima bi a ɔfiri Tiro a ne din de Huram ase sɛ ɔmfiri Tiro mmra,
14 Ko e tama ia ʻoe fefine naʻe pekia hono husepāniti ʻoe faʻahinga ʻo Nafitali, pea ko ʻene tamai ko e tangata Taia, ko e tufunga ʻi he palasa: pea naʻe fonu ia ʻi he poto, mo e faʻa fakakaukau, mo nimameaʻa ke ngaohi ʻae ngaahi meʻa ʻi he palasa.
ɛfiri sɛ, na ɔyɛ odwumfoɔ a ɔnim kɔbere mfrafraeɛ ho adwinneɛ yie. Na ɔyɛ Israelni fa, ɛfiri sɛ, ne maame yɛ okunafoɔ a ɔfiri Naftali abusuakuo mu. Nʼagya nso na ɔyɛ adwuma wɔ baabi a wɔnane nnadeɛ wɔ Tiro. Enti, ɔbɛyɛɛ adwuma maa ɔhene Salomo.
15 He naʻa ne ngaohi ʻae ongo pou palasa, naʻe taki taha ʻae hanga ʻe tolungofulu hona māʻolunga: pea ko hono fua takatakai ʻaki ʻae afo ko e taki taha ʻae hanga ʻe uofulu ma fā.
Huram twaa kɔbere mfrafraeɛ afadum mmienu a emu biara ɔsorokɔ yɛ anammɔn aduonu nson, ɛnna ne kankomu nso yɛ anammɔn dunwɔtwe.
16 Pea naʻa ne ngaohi ʻae ʻulu pou ʻe ua ʻaki ʻae palasa naʻe haka, koeʻuhi ke ʻai ʻi he ongo ʻulu pou: ko e māʻolunga ʻoe ʻulu pou ʻe taha ko e hanga ʻe hongofulu, pea ko e māʻolunga ʻoe ʻulu pou ʻe taha ko e hanga ʻe hongofulu:
Afadum no apampam no, ɔde kɔbere mfrafraeɛ yɛɛ aduntire a emu biara ɔsorokɔ yɛ anammɔn nson ne fa.
17 Pea ko e teunga fakavangavanga, mo e kahoa ʻoe ngāue naʻe fakafihifihi ki he ʻuluʻi pou ʻaia naʻe ʻi ʻolunga ʻi he ngaahi pou; ko e fitu ki he ʻuluʻi pou ʻe taha, pea fitu ki he ʻuluʻi pou kehe ʻe taha.
Ntaasoɔ biara nso, wɔde atena a wɔanwono nson ne nkɔnsɔnkɔnsɔn na ahyehyɛ ho.
18 Pea naʻa ne ngaohi ʻae ngaahi pou, pea mo e ʻotu ʻe ua naʻe ʻi he teunga fakavangavanga pe taha, ke ʻufiʻufi ʻae ʻuluʻi pou ʻaia naʻe ʻi ʻolunga ʻaki ʻae pomikanite; pea naʻe pehē foki ʻa ʻene ngaohi ʻae ʻuluʻi pou ʻe taha.
Na ɔyɛɛ ateaa nsɛso a ɛsesa so tee mmienu bebaree atena a wɔanwono no de siesiee aduntire a ɛwɔ afadum no atifi.
19 Pea ko e ʻuluʻi pou ʻaia naʻe ʻi he ʻulu pou ʻi he hūʻanga fale fakamalumalu naʻe fakasanisani ʻaki ʻae lili, ko e hanga ʻe valu.
Ntaasoɔ a ɛwɔ afadum a ɛwɔ ntwonoo no mu no, na wɔayɛ no sɛ sukooko a ne ɔsorokɔ yɛ anammɔn nsia.
20 Pea naʻe ʻi ʻolunga foki, ʻi he ʻuluʻi pou naʻe ʻi he ongo pou, ʻae pomikanite, ʻo feʻunga atu mo e potu pupula naʻe ofi ki he teunga fakavangavanga: pea naʻe uangeau ʻae pomikanite naʻe fakaʻotu takatakai ʻi he ʻuluʻi pou ʻe taha.
Ntaasoɔ biara a na ɛwɔ afadum mmienu no so no nso, na ateaa nsɛso ahanu a wɔahyehyɛ no tee tee mmienu atwa ho ahyia a, ɛbɛn kankonimu a ɛtoa atena a wɔanwono no so.
21 Pea naʻa ne fokotuʻu ʻae ongo pou ʻi he tūʻanga fale fakamalumalu ʻoe falelotu pea naʻa ne fokotuʻu ʻae pou fakatoʻomataʻu, ʻo ne ui hono hingoa ko Sakini: pea naʻa ne fokotuʻu hake ʻae pou fakatoʻohema, ʻo ne ui hono hingoa ʻoʻona ko Poasi.
Huram de afadum no sisii Asɔredan no ɛkwan ano a baako kyerɛ anafoɔ fam na baako nso kyerɛ atifi fam. Ɔtoo baako a ɛkyerɛ anafoɔ fam no din Yakin (Ɔde atim hɔ) ɛnna deɛ ɛkyerɛ atifi fam no, ɔtoo no Boas (Ne mu na ahoɔden wɔ).
22 Pea naʻe ʻi he ngaahi ʻuluʻi pou ʻae [fakatātā ki he ]lili: naʻe pehē ʻae teuteu ʻo ʻosi ʻae ngāue ʻoe ngaahi pou.
Afadum no aduntire no, wɔyɛɛ no sɛ sukooko. Saa na ɔyɛ de wiee afadum no ho adwuma.
23 Pea naʻa ne ngaohi ʻae tukunga vai lahi ʻaki ʻae ukamea haka, ko e fuofua ʻae ʻataʻatā ʻo hono ngutu, ko e hanga ʻe uofulu, naʻe fuopotopoto ia ʻo takatakai hake, pea ko hono māʻolunga ko e hanga ʻe hongofulu: pea ko e afo naʻe fua ʻaki ʻa hono takatakai ko e hanga ia ʻe onongofulu.
Afei, Huram twaa dwaresɛn kurukuruwa kɛseɛ bi a ɛfiri ano kɔka ano no yɛ anammɔn dunum. Wɔtoo no edin Ɛpo. Na emu tenten yɛ anammɔn nson ne fa, na ne kankomu nso yɛ anammɔn aduanan enum.
24 Pea ki lalo ʻi hono ngutu ʻo takatakai hake naʻe ʻai ʻae teunga fuopotopoto, ko e taki hongofulu ʻi he hanga ʻe ua, naʻe takatakai ia ʻi he vai: naʻe teuteu ʻae teunga fuopotopoto ʻi he ʻotu ʻe ua fakataha mo e fakafuofua ia ʻi hono haka ʻo ia.
Ɛpo no ano pɛɛ na na wɔde nkoraa a wɔadi no adwini atwa ho ahyia. Na nkoraa bɛyɛ nsia a ɛkwan a ɛdeda wɔn ntam yɛ anammɔn baako. Na wɔayɛ ama ayɛ sɛ dwaresɛn no fa bi.
25 Naʻe tuʻu ia ki he fanga pulu ʻe hongofulu ma ua, naʻe hanga ʻae tolu ki he feituʻu tokelau, pea hanga ʻae tolu ki he feituʻu lulunga, pea hanga ʻae tolu ki he feituʻu tonga, pea mo e tolu naʻe hanga ki he feituʻu hahake: pea naʻe tuku ʻae tukunga vai lahi ki ʻolunga ʻi ai, pea naʻe hanga ʻa honau tuʻungaiku kotoa pē ki loto.
Na Ɛpo no si nsiaseɛ a ɛyɛ kɔbere mfrafraeɛ anantwie dumienu sɛso so. Na wɔn nyinaa ani kyerɛkyerɛ abɔntene. Mmiɛnsa ani kyerɛ atifi fam. Mmiɛnsa ani kyerɛ atɔeɛ fam. Mmiɛnsa kyerɛ anafoɔ fam, ɛnna mmiɛnsa nso ani kyerɛ apueeɛ fam.
26 Pea ko hono matolu ko e nima ʻe taha, pea naʻe ngaohi ʻa hono ngutu ʻo hangē ko e ngutu ʻo ha ipu, ʻaki ʻae fisiʻiʻakau ʻoe fili: pea ko hono fonu ʻo ia ko e kaloni ʻe taha mano mo e ono afe.
Na Ɛpo no afasuo mu pipiripie bɛyɛ nsateakwaa mmiɛnsa, na ano no ntrɛmu te sɛ bonsua, na na ɛte sɛ sukooko a apaeɛ. Na ɛbɛtumi akora nsuo bɛyɛ gyare mpem dubaako.
27 Pea naʻa ne ngaohi ʻae tuʻunga ʻe hongofulu ʻaki ʻae palasa; ko e lōloa ʻoe tuʻunga ʻe taha ko e hanga ʻe valu, pea ko e hanga ʻe valu ʻa hono māukupu, pea ko hono māʻolunga ko e hanga ʻe ono.
Huram sane yɛɛ nteaseɛnam edu a wɔde twe nsuo a emu biara tentenemu yɛ anammɔn nsia na ne tɛtrɛtɛmu nso yɛ anammɔn nsia, ɛnna ne ɔsorokɔ yɛ anammɔn ɛnan ne fa.
28 Pea naʻe pehē ni ʻa hono ngaohi ʻoe ngaahi tuʻunga: naʻe ai honau ngaahi tapa, pea naʻe tuʻu ʻa honau ngaahi tapa ʻi he vahaʻa ʻoe potu pupula:
Na sɛdeɛ wɔyɛɛ nteaseɛnam no ne sɛ, ɛwowɔ mfomfamsoɔ ntrawantrawa a wɔabram so.
29 Pea ʻi he ngaahi tapa naʻe ʻi he vahaʻa ʻoe potu pupula naʻe ʻi ai ʻae ngaahi laione, mo e fanga pulu mo e selupimi: pea naʻe tuʻu ha tuʻunga ki ʻolunga ʻi he ngaahi potu pupula: pea ki lalo ʻi he ngaahi laione mo e fanga pulu naʻe ʻai ʻae teunga naʻe ngaohi fakamanifinifi.
Wɔde agyata, anantwie ne Kerubim a wɔasene siesiee mfomfamsoɔ no ne nnadeɛ a wɔde bram ɛpono akyi no. Agyata no ne anantwie no so ne wɔn ase na wɔagu nhwiren a wɔahyehyɛ, de asiesie wɔn.
30 Pea ki he tuʻunga taki taha naʻe ʻai hono meʻa teka palasa ʻe fā, mo hono takaiʻanga palasa: pea naʻe ʻai hono tokotoʻanga ʻi hono tuliki ʻe fā: ʻi he lalo ʻaiʻanga vai naʻe ʻai hono tokotoʻanga, ko e ukamea haka, ʻi he potu kehekehe kotoa pē.
Na saa nteaseɛnam no mu biara wɔ kɔbere mfrafraeɛ ntwahonan ɛnan ne kɔbere mfrafraeɛ ntwahodadeɛ. Na nteaseɛnam biara twɛtwɛwa no wɔ nnyinasoɔ afadum de ma kɔbere mfrafraeɛ dwaresɛn no; saa nnyinasoɔ no ho na wɔadi nhwiren a wɔahyehyɛ adwini.
31 Pea ko e ʻataʻatā ʻo hono ngutu ki ʻolunga pea ki loto ʻi he ʻuluʻi pou ko e hanga ʻe ua: ka naʻe fuopotopoto ʻa hono ngutu, ʻo hangē ko hono ngaohi ʻoe tuʻunga, [pea ko hono fua ]ko e hanga ʻe tolu: pea naʻe tuʻu ʻae ngaahi meʻa tongitongi ki hono ngutu mo honau ngaahi tapa, naʻe potupotu tatau ka naʻe ʻikai ke fuopotopoto.
Nteaseɛnam no biara wɔ nnyinasoɔ kurukuruwa bi wɔ nʼatifi ma dwaresɛn no. Na ɛhwire mu, kɔ soro bɛyɛ anammɔn baako ne fa wɔ teaseɛnam no atifi te sɛ ntaamudeɛ kurukuruwa bi. Na ano a abue no yɛ anammɔn mmienu ne nsateakwaa mmiɛnsa. Ɛho no na wɔde nhwiren a wɔahyehyɛ adwinnie asiesie. Na nteaseɛnam no mfomfamsoɔ no yɛ ahinanan na ɛnyɛ kurukuruwa.
32 Pea ʻi lalo ʻi he ngaahi tapa naʻe ʻai ʻae meʻa teka ʻe fā; pea naʻe fakamaʻu ki he tuʻunga ʻae takaiʻanga ʻoe ngaahi meʻa teka: pea ko e māʻolunga ʻoe meʻateka ko e hanga ʻe tolu.
Mfomfamsoɔ no ase na ntwahonan ɛnan a wɔde atoa ntwahodadeɛ so a wɔagu ne nyinaa atoa mu ayɛ baako no hyehyɛ. Na ɛfiri ntwahonan no kanko ano kɔsi ano yɛ anammɔn mmienu ne nsateakwaa mmiɛnsa,
33 Pea naʻe tatau ʻae ngaohi ʻoe ngaahi meʻateka mo e ngaohi ʻoe vaʻe ʻoe saliote: ko e ukamea haka pe kotoa pē, ʻa honau takaiʻanga, mo e veloʻanga ʻoe takaiʻanga, mo e meʻa takai kituʻa, pea mo hono ngaahi meʻa fakapasanga.
a na ɛte sɛ teaseɛnam a ɛwɔ ntwahonan mmienu. Emu ntwahodadeɛ, mpadeɛ, hankra ne ne brɛmo no nyinaa, wɔde kɔbere mfrafraeɛ na ɛyɛeɛ.
34 Pea naʻe ʻai ʻae tokotoʻanga ʻe fā ki he tuliki ʻe fā ʻoe tuʻunga ʻe taha: pea naʻe ʻai ke fakataha ʻaupito ʻae ngaahi tokotoʻanga pea mo e tuʻunga ʻi ai.
Na teaseɛnam no ahanan nyinaa nsosɔmu wowɔ hɔ, na ne nyinaa nso, wɔagu atoa mu baako, ma ɛne teaseɛnam no atoa mu.
35 Pea ʻi he potu ki ʻolunga ʻoe tuʻunga naʻe ʻai hono meʻa ki ʻolunga hake ko e hanga ʻe taha ʻa hono māʻolunga: pea ʻi ʻolunga ʻi he tuʻunga naʻe tatau pe mo ia ʻae ngaohi ʻo hono ngaahi potu pupula pea mo hono ngaahi tapa.
Nteaseɛnam no mu biara atifi no, na na hankra bi a ne tɛtrɛtɛ yɛ nsateakwaa nkron wɔ. Nsosɔmu no ne nkyɛnkyɛn mfomfamsoɔ no nso, wɔagu ma ɛne teaseɛnam no atoa mu.
36 He naʻa ne tongitongi ʻi he ngaahi meʻa lafalafa ʻoe potu pupula pea ʻi hono ngaahi tapa, ʻae selupimi mo e laione, mo e ʻakau ko e ponga, ʻo fakatatau mo honau fuofua takitaha, mo e ngaahi meʻa kehekehe ʻo takatakai hake.
Wɔde Kerubim, agyata ne mmɛdua a wɔasene siesiee mfomfamsoɔ no ne nnyinasoɔ ahodoɔ no ho baabiara a ɛkwan wɔ. Na wɔagu nhwiren a wɔahyehyɛ atwa ho nyinaa ahyia.
37 Naʻe pehē ni ʻa ʻene ngaohi ʻae tuʻunga ʻe hongofulu: naʻe tatau pe ʻa honau haka, mo honau fakafuofua, pea mo honau lahi.
Nsuo nteaseɛnam edu no, na ne nyinaa akɛseɛ yɛ pɛ, na ne nyinaa sesɛ, na wɔguu ne nyinaa wɔ ade korɔ mu.
38 Hili ia naʻa ne ngaohi ʻae ʻaiʻanga vai ʻe hongofulu ʻaki ʻae palasa: ko e pito ʻoe ʻaiʻanga vai takitaha ko e kaloni ʻe tolungeau tupu: pea naʻe valu ʻae hanga ʻoe ʻaiʻanga vai takitaha: pea ki he tuʻunga takitaha ʻi he hongofulu naʻe hili ai ʻae ʻaiʻanga vai ʻe taha.
Huram sane yɛɛ kɔbere mfrafraeɛ dwaresɛn edu de maa nteaseɛnam no mu biara. Na dwaresɛn no mu tɛtrɛtɛ yɛ anammɔn nsia a ɛtumi kora nsuo gyare ahanu aduonu.
39 Pea naʻa ne tuku ʻae tuʻunga ʻe nima ki he potu toʻomataʻu ʻoe fale, pea nima ki he potu fale fakatoʻohema: pea naʻa ne tuku ʻae fuʻu tukunga vai lahi ki he potu toʻomataʻu fakahahake ʻoe fale ʻo hanga tonu atu ki he feituʻu tonga.
Ɔhyehyɛɛ nsuo nteaseɛnam no enum wɔ Asɔredan no anafoɔ fam ɛnna enum nso wɔ atifi fam. Wɔde Ɛpo no sii Asɔredan no anafoɔ apueeɛ fam twɛtwɛwa so.
40 Pea naʻe ngaohi ʻe Helami ʻae ngaahi ʻaiʻanga vai, mo e ngaahi huo, pea mo e ngaahi ipu luoluo. Naʻe pehē ʻae fakaʻosi ʻe Helami ʻa ʻene fai ʻae ngāue kotoa pē ʻaia naʻa ne teuteu kia Solomone maʻae fale ʻo Sihova:
Afei, ɔyɛɛ nkukuo, sofi ne dwaresɛn a ɛho hia. Ne korakora no, Huram wiee biribiara a ɔhene Salomo kyerɛɛ no sɛ ɔnyɛ wɔ Awurade Asɔredan no ho:
41 Ko e ongo pou, mo e teunga fuopotopoto ʻoe ʻuluʻi pou ʻaia naʻe ʻi he ʻulu ʻoe ongo pou; pea mo e teunga fakavangavanga ʻe ua ke ʻufiʻufi ʻaki ʻae ongo meʻa fuopotopoto ʻaia naʻe ʻi he ʻuluʻi pou ki he tumuʻaki ʻoe ongo pou;
afadum mmienu, aduntire a wɔayɛ no sɛ asansuo mmienu a ɛsisi afadum no atifi, nkɔnsɔnkɔnsɔn mmienu a wɔde asiesie aduntire no,
42 Pea mo e pomikanite ʻe fāngeau ke teunga ʻaki ʻae teunga fakavangavanga ʻe ua, ko e taki ua ʻae ʻotu pomikanite ki he teunga fakavangavanga ʻe taha, ke ʻufiʻufi ʻaki ʻae ongo teunga fuopotopoto ʻaia naʻe ʻi he ʻuluʻi pou ʻe ua;
ateaa nsɛso ahanan a ɛsensɛn nkɔnsɔnkɔnsɔn a ɛgu aduntire no so (ateaa a wɔahyehyɛ no ntentenesoɔ mmienu a ebiara sa nkɔnsɔnkɔnsɔn a ɛsensɛn aduntire a ɛwɔ afadum no atifi no so no),
43 Mo e tuʻunga ʻe hongofulu, pea mo e ʻaiʻanga vai ʻe hongofulu naʻe hilifaki ki he ngaahi tuʻunga;
nsuo nteaseɛnam edu a dwaresɛn edu sisi soɔ,
44 Mo e fuʻu tukunga vai ʻe taha, mo e fanga pulu ʻe hongofulu ma ua ki he lalo tukunga vai;
Ɛpo no ne anantwie dumienu a ɛhyehyɛ aseɛ,
45 Pea mo e ngaahi kulo, mo e ngaahi huo, pea mo e ngaahi ipu luoluo: pea ko e ngaahi nāunau ni kotoa pē ʻaia naʻe ngaohi ʻe Helami ki he tuʻi ko Solomone maʻae fale ʻo Sihova, naʻe ngaohi ʻaki ia ʻae palasa ngingila.
Nkukuo, sofi ne dwaresɛn. Na nkuku ne nkaka a Huram yɛ maa ɔhene Salomo de guu Awurade Asɔredan mu no nyinaa yɛ kɔbere mfrafraeɛ a wɔapɔ ho.
46 Naʻe haka mo ngaohi eni kotoa pē ʻe he tuʻi ʻi he potu tokalelei ʻo Sioatani ʻi he potu ʻoku kelekele ʻumea, ʻi he vahaʻa ʻo Sukote mo Salitani.
Ɔhene ma wɔguu no kankua a na ɛwɔ Yordan bɔnhwa a na ɛwɔ Sukot ne Saretan ntam no mu.
47 Pea naʻe tuku [taʻefakamamafa ]ʻe Solomone ʻae ngaahi ipu, koeʻuhi naʻe lahi ʻaupito ia; pea naʻe ʻikai ke ʻilo ʻa hono mamafa ʻoe palasa.
Salomo ankari nkuku ne nkaka no, ɛfiri sɛ, na ɛdɔɔso dodo; na kɔbere mfrafraeɛ no mu duru nso, wɔantumi ankari.
48 Pea naʻe ngaohi ʻe Solomone ʻae ngaahi nāunau ʻoe fale ʻo Sihova: ko e feilaulauʻanga koula, mo e palepale ʻoe koula ʻaia naʻe hili ki ai ʻae ma ʻoe ʻao,
Na Salomo de saa nneɛma yi nyinaa siesiee Awurade Asɔredan no mu: sikakɔkɔɔ afɔrebukyia, sikakɔkɔɔ kyerɛ ɛpono a Hyiadan mu Burodo no gu soɔ,
49 Mo e tuʻungamaama ʻoe koula moʻoniia, ko e nima ki he toʻomataʻu, pea ko e nima ki he toʻohema, ʻi he ʻao ʻoe folofolaʻanga, pea mo e ngaahi fisiʻiʻakau, mo e ngaahi tuʻungamaama, pea mo e meʻa hikofi fakakoula,
sikakɔkɔɔ kaneadua a ɛnnum sisi anafoɔ fam, na enum sisi atifi fam wɔ kronkron mu kronkron animu hɔ; nhwiren a wɔde asiesie hɔ, nkanea ne nkapɛ a ne nyinaa yɛ sikakɔkɔɔ,
50 Pea mo e ngaahi ipu, pea mo e helekosi maama, pea mo e ngaahi ipu luoluo, pea mo e ngaahi sēpuni, pea mo e ngaahi ʻaiʻangaafi ʻoe koula moʻoniia; mo e tautauʻanga matapā koula, ki he ngaahi matapā ʻoe fale ki loto, mo e potu toputapu lahi, pea mo e ngaahi matapā ʻoe fale, ʻio, ʻoe falelotu.
nkuruwa, nkanea akapɛ, nsisoɔ, nyowaa ne nkyɛnsee a wɔnoa mu nyinaa yɛ sikakɔkɔɔ nko ara; ɛkwan ano apono a ɛkɔ kronkron mu kronkron ne Asɔredan no mu ne animu nyinaa, wɔde sikakɔkɔɔ duraa ho.
51 Naʻe pehē ʻae fakaʻosi ʻae ngāue kotoa pē ʻaia naʻe fai ʻe Solomone ko e tuʻi maʻae fale ʻo Sihova. Pea naʻe fetuku mai ʻe Solomone ʻae ngaahi meʻa ʻae fakatapui ʻe Tevita ko ʻene tamai; ʻio, ʻae siliva, mo e koula, mo e ngaahi ipu, naʻa ne ʻai fakataha ia mo e ngaahi koloa ʻoe fale ʻo Sihova.
Ɔhene Salomo wiee Awurade asɔredan no ho adwuma nyinaa. Na Salomo de akyɛdeɛ a nʼagya Dawid ato edin no nyinaa a ɛyɛ dwetɛ, sikakɔkɔɔ ne nkuku ne nkaka ba bɛkoraa wɔ adekoradan mu wɔ Awurade Asɔredan mu hɔ.

< 1 Tuʻi 7 >