< 1 Tuʻi 3 >

1 Pea naʻe fakakāinga ʻa Solomone mo Felo ko e tuʻi ʻo ʻIsipite, pea naʻa ne maʻu ʻae ʻofefine ʻo Felo, ʻo ne ʻomi ia ki he Kolo ʻo Tevita, kaeʻoua ke ʻosi ʻene langa ʻa hono fale ʻoʻona, pea mo e fale ʻo Sihova, pea mo e ʻā naʻe takatakai ʻaki ʻa Selūsalema.
Solomọn na Fero eze Ijipt jikọtara onwe ha nʼotu, ọ lụrụ nwa nwanyị Fero. Ọ kpọbatara ya nʼobodo Devid ruo mgbe o wusiri ụlọeze ya na ụlọnsọ Onyenwe anyị, na mgbidi gbara Jerusalem gburugburu.
2 Ka naʻe fai ʻae feilaulau ʻe he kakai ʻi he ngaahi potu māʻolunga, koeʻuhi naʻe ʻikai langa ha fale ki he huafa ʻo Sihova, ʻo aʻu ki he ngaahi ʻaho ko ia.
Nʼoge ahụ, ndị Izrel ka na-achụ aja ha nʼebe dị elu niile, nʼihi na ewubeghị ụlọnsọ ukwu nye aha Onyenwe anyị.
3 Pea naʻe ʻofa ʻa Solomone kia Sihova, pea naʻe ʻeveʻeva ia ʻi he ngaahi fekau ʻa Tevita ko ʻene tamai: ka ko e meʻa pe taha, naʻa ne fai ʻae feilaulau mo tutu ʻae meʻa namu kakala ʻi he ngaahi potu māʻolunga.
Ma Solomọn gosiri ịhụnanya nʼebe Onyenwe anyị nọ, site na ịgbaso ntụziaka niile nke Devid nna ya nyere ya, ọ bụ naanị na ọ chụrụ ọtụtụ aja dị iche iche, na ihe nsure ọkụ na-esi isi ụtọ nʼebe dị elu dị iche iche.
4 Pea naʻe ʻalu ʻae tuʻi ki Kipione ke fai feilaulau ʻi ai; he ko e potu māʻolunga ia naʻe ongoongo lahi: ko e feilaulau tutu ʻe afe naʻe feilaulau ʻaki ʻe Solomone ʻi he feilaulauʻanga ko ia.
Eze gara Gibiọn nʼihi ịchụ aja, nʼihi na ebe ahụ bụ ebe kachasị mkpa, dị elu. Solomọn chụrụ otu puku aja nsure ọkụ nʼelu ebe ịchụ aja ahụ.
5 Pea naʻe hā mai ʻa Sihova kia Solomone ʻi Kipione ʻi ha misi ʻi he pō: pea naʻe pehē ʻe he ʻOtua, “Kole ha meʻa ke u foaki kiate koe.”
Na Gibiọn, Onyenwe anyị mere ka Solomọn hụ ya anya na nrọ nke abalị, Chineke sịrị ya, “Rịọọ ihe ọbụla ị chọrọ ka m nye gị.”
6 Pea naʻe pehē ʻe Solomone, “Kuo ke fakahā ki heʻeku tamai ko Tevita ko hoʻo tamaioʻeiki ʻae ʻaloʻofa lahi, ʻo hangē ko ʻene ʻeveʻeva ʻi ho ʻao ʻi he moʻoni, mo e māʻoniʻoni, pea ʻi he angatonu ʻo hono loto kiate koe: pea kuo ke tuku ʻae ngāue ʻofa lahi ni maʻana, ʻi hoʻo tuku kiate ia ha foha ke ne nofo ki hono nofoʻa fakatuʻi, ʻo hangē ko ia [ʻoku fai ]he ʻaho ni.
Solomọn zara sị, “I gosila ohu gị bụ nna m Devid obi ebere dị ukwuu, nʼihi na ọ bụ onye kwesiri ntụkwasị obi nye gị, onye ezi omume nakwa onye obi ya ziri ezi. Ị nọgidela na-egosi ya obi ebere dị ukwuu, nyekwa ya nwa nwoke ga-anọkwasị nʼocheeze ya nʼụbọchị taa.
7 Pea ko eni, ʻE Sihova ko hoku ʻOtua, kuo ke fakanofo ʻa hoʻo tamaioʻeiki ke tuʻi ko e fetongi ʻo Tevita ko ʻeku tamai: pea ko e tamasiʻi siʻi pe au ʻoku ʻikai te u ʻilo ke fēfē ʻa ʻeku ʻalu atu mo ʻeku hū mai.
“Ugbu a, Onyenwe anyị bụ Chineke m, i meela ohu gị eze nʼọnọdụ nna m, bụ Devid. Ma abụ m naanị nwantakịrị na-amaghị otu esi apụ ma na-abatakwa.
8 Pea ko hoʻo tamaioʻeiki ʻoku ʻi he lotolotonga ʻo hoʻo kakai ʻaia kuo ke fili, ko e kakai lahi, ʻaia ʻoku ʻikai faʻa lau hako pe ʻoku toko fiha, ko e meʻa ʻi heʻenau tokolahi ʻaupito.
Ohu gị nọ nʼebe a, nʼetiti ndị gị ị họpụtara, ndị bara ụba nke ukwuu, ndị a na-adịghị agụta ọnụ nʼihi nʼọnụọgụgụ ha babigara ụba oke.
9 Ko ia ke ke tuku ki hoʻo tamaioʻeiki ha loto poto ke fakamaauʻi ʻa hoʻo kakai, koeʻuhi ke u faʻa ʻilo totonu ʻae lelei mo e kovi; he ko hai ʻoku faʻa fai ke fakamaauʻi eni ʻa hoʻo kakai tokolahi ni?”
Ya mere, nye ohu gị uche nghọta nke m ga-eji chịa ndị gị, na ịghọta ihe dị iche nʼetiti ezi ihe na ajọ ihe. Nʼihi na onye pụrụ ịchịkọta ndị gị a dị ukwuu?”
10 Pea naʻe lelei ʻae lea ni kia Sihova, ʻae kole ʻe Solomone ki he meʻa ni.
Ọ masịrị Onyenwe anyị na Solomọn rịọrọ nke a.
11 Pea naʻe folofola ʻae ʻOtua kiate ia, “Koeʻuhi kuo ke kole ki he meʻa ni, pea naʻe ʻikai te ke kole maʻau ʻae moʻui fuoloa; pe te ke kole maʻau ha koloa, pe te ke kole ʻae moʻui ʻa hoʻo ngaahi fili; ka kuo ke kole maʻau ʻae lotoloto poto, ke ʻiloʻi ai ʻae fakamaau totonu;
Ya mere, Chineke zara sị ya, “Nʼihi na ị rịọrọ amamihe na nghọta ị ga-eji chịa ndị m, ma ị rịọghị m ka m nye gị ndụ ogologo, maọbụ akụnụba, maọbụ ọnwụ nye ndị iro gị.
12 Vakai, kuo u fai ʻo tatau mo ia kuo ke lea ki ai: vakai, kuo u foaki kiate koe ʻae loto poto mo faʻa fakakaukau; ko ia kuo ʻikai ha tokotaha ʻe tatau mo koe talu mei muʻa, pea ʻe ʻikai tupu hake ha tokotaha ke tatau mo koe ki mui.
Aga m eme dịka ihe ị rịọrọ si dị. Aga m enye gị obi maara ihe na uche ịghọta ihe ziri ezi, nke ga-abụ na ọ dịghị onye ọbụla dịka gị, ọ dịghịkwa onye ọbụla ga-adị ka gị.
13 Pea kuo u foaki foki kiate koe ʻae meʻa naʻe ʻikai te ke kole ki ai, ʻae koloa, mo e ongoongo fakatouʻosi; ko ia ʻe ʻikai tatau mo koe ha tokotaha ʻi he ngaahi tuʻi ʻi hoʻo ngaahi ʻaho kotoa pē.
Ọzọkwa, aga m enyekwa gị ihe ndị ahụ ị na-arịọghị m, akụnụba, na nsọpụrụ, ka ọ ga-abụ nʼụbọchị niile nke ndụ gị, ị gaghị enwe onye ọbụla ga-adị ka gị nʼetiti ndị eze niile.
14 Pea kapau te ke ʻalu ʻi hoku ngaahi hala, ke fai ki heʻeku ngaahi fono mo ʻeku ngaahi fekau, ʻo hangē ko e ʻalu ʻa Tevita ko hoʻo tamai, pehē, te u fakatolonga ʻa hoʻo ngaahi ʻaho.”
Ọ bụrụkwa na i jee ije nʼụzọ m niile, debe iwu m, meekwa ihe m gwara gị, dịka nna gị Devid mere, aga m enye gị ogologo ndụ.”
15 Pea naʻe ʻā hake ʻa Solomone; pea vakai, ko e misi ia. Pea naʻa ne haʻu ki Selūsalema, ʻo ne tuʻu ʻi he ʻao ʻoe puha ʻoe fuakava ʻo Sihova, mo ne ʻatu ai ʻae ngaahi feilaulau tutu, mo e ngaahi feilaulau fakamelino, pea naʻa ne teuteu ʻae kātoanga ki heʻene kau tamaioʻeiki kotoa pē.
Mgbe ahụ, Solomọn si nʼụra teta, ghọtakwa na ọ bụ nrọ ka ọ na-arọ. Ọ lọtara na Jerusalem bata guzo nʼihu igbe ọgbụgba ndụ Onyenwe anyị, chụọ aja nsure ọkụ na aja udo. Emesịa, o meere ndị na-ejere ya ozi oke oriri.
16 Pea naʻe toki haʻu ʻae ongo fefine angahala ʻe toko ua, ki he tuʻi, ʻo na tutuʻu ʻi hono ʻao.
Mgbe ihe ndị a gasịrị, ụmụ nwanyị akwụna abụọ bịakwutere eze, guzo nʼihu ya.
17 Pea naʻe pehē ʻe he fefine ʻe tokotaha, “ʻE hoku ʻeiki, ko au mo e fefine ni ʻoku ma nonofo ʻi he fale pe taha; pea naʻaku fāʻeleʻi ha tamasiʻi lolotonga ʻema ʻi he fale mo ia.
Otu nʼime ha gwara ya sị, “Onyenwe m, mụ na nwanyị a bi nʼotu ụlọ. Anyị abụọ dịkwa ime. Ma eburu m ya ụzọ mụọ nwa nke m.
18 Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi hono ʻaho tolu hili ʻa ʻeku fāʻele ʻaʻaku, naʻe fāʻele ʻae fefine ni foki: pea naʻa ma nofo fakataha; naʻe ʻikai mo ha tokotaha kehe ʻi he fale mo kimaua, ka ko kimaua pe toko ua.
Mgbe ụbọchị atọ gasịrị ka m mụsịrị nwa, ya onwe ya mụkwara nwa nke ya. Naanị anyị abụọ bi, o nweghị onye ọzọ binyere anyị.
19 Pea naʻe mate ʻae tamasiʻi ʻae fefine ni ʻi he pō; ko e meʻa ʻi heʻene taʻomia ia.
“Ma nʼotu abalị, nwa ya nwụrụ mgbe o dinakwasịrị ya nʼoge ọ na-arahụ ụra.
20 Pea naʻa ne tuʻu hake ʻi he tuʻuapō mālie, ʻo ne ʻave ʻa ʻeku tama mei hoku tafaʻaki lolotonga ʻae mohe ʻa hoʻo kaunanga, mo ne fakatokoto ia ki hono fatafata, ka naʻe tuku ʻe ia ʻa ʻene tamasiʻi mate ki hoku fatafata ʻoʻoku.
Mgbe o biliri nʼetiti abalị, chọpụtara na nwa ya anwụọla, o kuuru ya nibe ya nʼakụkụ m, kurukwanụ nwa nke m dị ndụ nibe nʼakụkụ ya onwe ya.
21 Pea ʻi heʻeku tuʻu hake ʻi he pongipongi ke fakahuhu ʻa ʻeku tamasiʻi, vakai, kuo mate ia; ka ʻi heʻeku toki vakai ki ai ʻi he pongipongi, vakai, naʻe ʻikai ko ʻeku tama ia, ʻaia naʻaku fāʻeleʻi.”
Nʼisi ụtụtụ, mgbe m tetara nʼụra chọọ inye nwa m ara, achọpụtara m na ọ nwụọla. Ma mgbe m leziri ya anya nke ọma ka chi bọrọ, ahụrụ m na nwa mụ na ya dina abụghị nwa nke m mụrụ.”
22 Pea naʻe pehē ʻe he fefine ʻe tokotaha, “ʻIkai; ka ko ʻeku tama ʻaia ʻoku moʻui, pea ko ia kuo mate ko hoʻo tama ia.” Pea naʻe pehēange eni, “ʻIkai; ka ko ia kuo mate ko hoʻo tama ia, pea ko ia ʻoku moʻui ko ʻeku tama ia.” Naʻe pehē ʻa ʻena lea ʻi he ʻao ʻoe tuʻi.
Mgbe ahụ, nwanyị nke ọzọ kwuru sị, “Mba, nwantakịrị ahụ dị ndụ bụ nwa m, ma nke nwụrụ anwụ bụ nwa gị.” Nwanyị nke mbụ zara sị, “Mba, ọ bụghị eziokwu; nwa nke nwụrụ anwụ bụ nke gị, ma nke dị ndụ bụ nke m.” Otu a ka ha si na-arụrịta ụka nʼihu eze.
23 Pea naʻe toki pehē ʻe he tuʻi, “ʻOku pehē ʻe he tokotaha, ‘Ko ʻeku tama eni ʻaia ʻoku moʻui, pea ko hoʻo tama ʻaia ʻoku mate:’ pea ʻoku pehē ʻe he tokotaha kehe, ‘ʻIkai; ka ko hoʻo tama ʻaʻau ʻaia ʻoku mate, pea ko ʻeku tama ʻaʻaku ʻaia ʻoku moʻui.’”
Eze kwuru sị, “Onye nke a na-asị, ‘Nwa m bụ nke dị ndụ, ma nke gị bụ nke nwụrụ anwụ,’ mgbe onye nke ọzọ na-asị, ‘Mba! Nwa gị bụ nke nwụrụ anwụ, ma nke m bụ nke dị ndụ.’”
24 Pea naʻe pehē ʻe he tuʻi, “ʻOmi kiate au ha heletā.” Pea naʻa nau ʻomi ʻae heletā ki he ʻao ʻoe tuʻi.
Mgbe ahụ, eze sịrị, “Wetara m mma agha.” Ya mere, ha wetaara eze mma agha.
25 Pea naʻe pehē ʻe he tuʻi, “Fahiua ʻae tamasiʻi moʻui, pea ʻatu ʻae faʻahi ʻe taha ki he tokotaha, mo e faʻahi ʻe taha ki he tokotaha kehe.”
Eze nyere iwu sị, “Kpọwaa nwa ahụ dị ndụ ụzọ abụọ, were otu ọkara nye otu onye, werekwa nke ọzọ nye onye nke ọzọ.”
26 Pea naʻe toki lea ʻae fefine ʻaia naʻe ʻaʻana ʻae tamasiʻi moʻui, he naʻe ngaue ʻa hono fatu ki heʻene tama, pea naʻa ne pehē, “ʻE hoku ʻeiki, foaki pe kiate ia ʻae tamasiʻi moʻui, kaeʻoua ʻaupito naʻa tāmateʻi ia.” Ka naʻe pehē ʻe he tokotaha, “Ke ʻoua naʻa ʻaʻaku ia pe ʻaʻau, kae fahiua pe.”
Nwanyị ahụ nwa ya dị ndụ jupụtara nʼọmịiko nʼebe nwa ya nọ, ọ gwara eze sị, “Biko, onyenwe m, kunye ya nwantakịrị ahụ dị ndụ. Egbukwala ya.” Ma onye nke ọzọ sịrị, “Kpọwaa ya abụọ. Nwa a agaghị abụ nke gị, ọ gaghị abụkwa nke m.”
27 Pea naʻe toki lea ʻae tuʻi ʻo pehēange, “Foaki kiate ia ʻae tamasiʻi moʻui, pea ʻoua ʻaupito naʻa tāmateʻi ia: ko ʻene faʻē ia.”
Mgbe ahụ, eze kpebiri ikpe sị, “Kuru nwantakịrị a dị ndụ kunye ya nwanyị ahụ chọrọ ka ọ dị ndụ. Egbula ya, nʼihi na nwanyị ahụ bụ nne ya.”
28 Pea naʻe ongoongoa ʻi ʻIsileli kotoa ʻae fakamaau ʻaia naʻe fai ʻe he tuʻi; pea naʻa nau manavahē ki he tuʻi; he naʻa nau mamata kuo ʻiate ia ʻae poto mei he ʻOtua ke ne fai ʻae fakamaau.
Mgbe ndị Izrel niile nụrụ otu eze si kpebie ikpe a, ha sitere nʼịtụ egwu nye eze nsọpụrụ, nʼihi na ha hụrụ na o si nʼaka Chineke nweta amamihe ikpe ikpe ziri ezi.

< 1 Tuʻi 3 >