< 1 Tuʻi 12 >
1 Pea naʻe ʻalu ʻa Lehopoami ki Sikemi he kuo ʻomi ki Sikemi ʻa ʻIsileli kātoa ke fakanofo ia ko e tuʻi.
르호보암이 세겜으로 갔으니 이는 온 이스라엘이 저로 왕을 삼고자 하여 세겜에 이르렀음이더라
2 Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi heʻene fanongo ki ai ʻa Selopoami ko e foha ʻo Nipati, ʻaia naʻe kei nofo ʻi ʻIsipite, (he ne hola ia mei he ʻao ʻo Solomone ko e tuʻi, pea naʻe nofo ʻa Selopoami ʻi ʻIsipite; )
느밧의 아들 여로보암이 전에 솔로몬 왕의 얼굴을 피하여 애굽으로 도망하여 있었더니 이제 그 소문을 듣고 오히려 애굽에 있는 중에
3 Naʻa nau fekau atu mo ui kiate ia. Pea naʻe haʻu ʻa Selopoami pea mo e fakataha kotoa pē ʻo ʻIsileli, ʻonau lea kia Lehopoami, ʻo pehē,
무리가 보내어 저를 불렀더라 여로보암과 이스라엘의 온 회중이 와서 르호보암에게 고하여 가로되
4 “Naʻe ngaohi ʻe hoʻo tamai ʻemau kavenga ke fakamāfasia: ka ko eni ke ke fakamaʻamaʻa ʻe koe ʻemau ngāue fakamāfasia ki hoʻo tamai, pea mo ʻene kavenga mamafa ʻaia naʻa ne ʻai kiate kimautolu, pea te mau tauhi kiate koe.”
`왕의 부친이 우리의 멍에를 무겁게 하였으나 왕은 이제 왕의 부친이 우리에게 시킨 고역과 메운 무거운 멍에를 가볍게 하소서 그리하시면 우리가 왕을 섬기겠나이다'
5 Pea naʻa ne pehēange kiate kinautolu, “Mou ʻalu ʻi he ʻaho ʻe tolu, pea hili ia mou toe omi kiate au.” Pea naʻe ʻalu ʻae kakai.
르호보암이 대답하되 `갔다가 삼일 후에 다시 내게로 오라' 하매 백성이 가니라
6 Pea naʻe alea ʻae tuʻi ko Lehopoami mo e kau mātuʻa, ʻakinautolu naʻe tutuʻu ʻi he ʻao ʻo Solomone lolotonga ʻa ʻene kei moʻui ʻaʻana, ʻo ne pehē, “Ko e hā homou loto pe ʻe fēfē ʻa ʻeku tali ki he kakai ni?”
르호보암 왕이 그 부친 솔로몬의 생전에 그 앞에 모셨던 노인들과 의논하여 가로되 `너희는 어떻게 교도하여 이 백성에게 대답하게 하겠느뇨'
7 Pea naʻa nau lea kiate ia, ʻo pehē, “Kapau te ke tauhi ki he kakai ni he ʻaho ni, pea ke ngāue ki ai, mo ke talia kinautolu, mo ke lea ʻaki ʻae ngaahi lea lelei kiate kinautolu, pehē, te nau hoko ko hoʻo kau tamaioʻeiki ʻo taʻengata.”
대답하여 가로되 `왕이 만일 오늘날 이 백성의 종이 되어 저희를 섬기고 좋은 말로 대답하여 이르시면 저희가 영영히 왕의 종이 되리이다' 하나
8 Ka naʻa ne liʻaki ʻae enginaki ʻae kau mātuʻa, ʻaia naʻa nau fai kiate ia, pea naʻa ne alea mo e kau talavou ʻaia naʻe tupu hake mo ia, pea naʻa nau tutuʻu ʻi hono ʻao:
왕이 노인의 교도하는 것을 버리고 그 앞에 모셔 있는 자기와 함께 자라난 소년들과 의논하여
9 Pea naʻa ne pehē kiate kinautolu, “Ko e hā homou loto ʻomoutolu koeʻuhi ke tau tali ʻaki ʻae kakai ni, ʻaia kuo lea mai kiate au, ʻo pehē, ‘Fakamaʻamaʻa ʻae kavenga ʻaia naʻe ʻai kiate kimautolu ʻe hoʻo tamai?’”
가로되 `너희는 어떻게 교도하여 이 백성에게 대답하게 하겠느뇨 백성이 내게 말하기를 왕의 부친이 우리에게 메운 멍에를 가볍게하라 하였느니라'
10 Pea naʻe leaange kiate ia ʻae kau talavou naʻe tupu hake mo ia, ʻo pehē, “ʻE pehē ni hoʻo lea ki he kakai ni naʻe lea mai kiate koe, ʻo pehē, ‘Naʻe fakamamafa ʻemau kavenga ʻe hoʻo tamai, ka ke fakamaʻamaʻa ia ʻe koe kiate kimautolu:’ ʻe pehē ni ʻa hoʻo lea kiate kinautolu, ‘ʻE fuofua lahi hake ʻa hoku louhiʻi nima siʻi ʻi he kongaloto ʻo ʻeku tamai.’
함께 자라난 소년들이 왕께 고하여 가로되 `이 백성들이 왕께 고하기를 왕의 부친이 우리의 멍에를 무겁게 하였으나 왕은 우리를 위하여 가볍게 하라 하였은즉 왕은 대답하기를 나의 새끼손가락이 내 부친의 허리보다 굵으니
11 Pea ko eni naʻe fakakavenga ʻaki kimoutolu ʻe heʻeku tamai ʻae kavenga mamafa, ka te u fakalahi ki hoʻomou kavenga: naʻe kinisi ʻaki ʻakimoutolu ʻe heʻeku tamai ʻae ngaahi meʻa tā, ka te u tautea kimoutolu ʻaki ʻae fanga sikopio.”
내 부친이 너희로 무거운 멍에를 메게 하였으나 이제 나는 너희의 멍에를 더욱 무겁게 할지라 내 부친은 채찍으로 너희를 징치하였으나 나는 전갈로 너희를 징치하리라 하소서'
12 Ko ia naʻe haʻu ʻa Selopoami pea mo e kakai kotoa pē kia Lehopoami ʻi hono tolu ʻoe ʻaho, ʻo hangē ko ia naʻe tala ʻe he tuʻi, ʻo pehē, “Toe haʻu kiate au ʻi hono tolu ʻoe ʻaho.”
삼일만에 여로보암과 모든 백성이 르호보암에게 나아왔으니 이는 왕이 명하여 이르기를 삼일만에 내게로 다시 오라 하였음이라
13 Pea naʻe tali fakamālohi ʻae kakai ʻe he tuʻi, ʻo ne liʻaki ʻae fakakaukau ʻae kau mātuʻa ʻaia naʻa nau fai kiate ia;
왕이 포악한 말로 백성에게 대답할새 노인의 교도를 버리고
14 Pea naʻa ne lea kiate kinautolu ʻo hangē ko ia naʻe tala ʻe he kau talavou, ʻo pehē, “Naʻe fakamamafa ʻa hoʻomou kavenga ʻe heʻeku tamai, ka te u fakalahi ki hoʻomou kavenga: naʻe kinisi kimoutolu ʻe heʻeku tamai ʻaki ʻae ngaahi meʻa tā, ka te u tautea ʻakimoutolu ʻeau ʻaki ʻae fanga sikopio.”
소년의 가르침을 좇아 저희에게 고하여 가로되 `내 부친은 너희의 멍에를 무겁게 하였으나 나는 너희의 멍에를 더욱 무겁게 할지라 내 부친은 채찍으로 너희를 징치하였으나 나는 전갈로 너희를 징치하리라' 하니라
15 Ko ia naʻe ʻikai tui ʻae tuʻi ki he kakai; pea naʻe tupunga ia meia Sihova, koeʻuhi ke ne fakamoʻoni ki heʻene folofola, ʻaia naʻe folofolaʻaki ʻe Sihova ʻia ʻAhisa ko e tangata Sailo kia Selopoami ko e foha ʻo Nipati.
왕이 이같이 백성의 말을 듣지 아니하였으니 이 일은 여호와께로 말미암아 난 것이라 여호와께서 전에 실로 사람 아히야로 느밧의 아들 여로보암에게 고한 말씀을 응하게 하심이더라
16 Pea ko ia, ʻi he mamata ʻa ʻIsileli kātoa naʻe ʻikai tui ʻae tuʻi kiate kinautolu, naʻe pehēange ʻe he kakai ki he tuʻi, “Ko e fē haʻamau tufakanga ʻia Tevita? Pea ʻoku ʻikai ha maʻu tofiʻa ʻi he foha ʻo Sese: ʻE ʻIsileli mou ʻalu ki homou ngaahi fale ka ko koe Tevita, vakai ki ho fale ʻoʻou.” Ko ia naʻe ʻalu ai ʻa ʻIsileli ki honau ngaahi fale.
온 이스라엘이 자기들의 말을 왕이 듣지 아니함을 보고 왕에게 대답하여 가로되 `우리가 다윗과 무슨 관계가 있느뇨 이새의 아들에게서 업이 없도다 이스라엘아 너희의 장막으로 돌아가라 다윗이여 이제 너는 네 집이나 돌아보라' 하고 이스라엘이 그 장막으로 돌아가니라
17 Ka koeʻuhi ko e fānau ʻa ʻIsileli ʻaia naʻe nofo ʻi he ngaahi kolo ʻo Siuta, naʻe pule ʻa Lehopoami kiate kinautolu.
그러나 유다 성읍들에 사는 이스라엘 자손에게는 르호보암이 그 왕이 되었더라
18 Pea naʻe toki fekau atu ʻe he tuʻi ko Lehopoami ʻa ʻAtolami ʻaia naʻe pule ki he tukuhau; pea naʻe lisingi ia ʻaki ʻae maka ʻe ʻIsileli kātoa, pea naʻa ne mate ai. Ko ia naʻe fai fakatoʻotoʻo ʻe he tuʻi ko Lehopoami ke ne heka hake ki hono saliote, kae hola ki Selūsalema.
르호보암 왕이 역군의 감독 아도니람을 보내었더니 온 이스라엘이 저를 돌로 쳐 죽인지라 르호보암 왕이 급히 수레에 올라 예루살렘으로 도망하였더라
19 Pea pehē, [talu mei ai ]kuo fakaangatuʻu ʻa ʻIsileli ki he fale ʻo Tevita ʻo aʻu mai ki he ʻaho ni.
이에 이스라엘이 다윗의 집을 배반하여 오늘날까지 이르렀더라
20 Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi he fanongo ʻe ʻIsileli kātoa kuo toe haʻu ʻa Selopoami, naʻa nau fekau atu mo ui mai ia ki he fakataha, pea naʻe fakanofo ia ke ne tuʻi ki ʻIsileli kātoa: naʻe ʻikai ha taha ke kau ki he fale ʻo Tevita, ka ko e faʻahinga pe taha ʻo Siuta.
온 이스라엘이 여로보암의 돌아왔다 함을 듣고 보내어 저를 공회로 청하여다가 온 이스라엘의 왕을 삼았으니 유다 지파 외에는 다윗의 집을 좇는 자가 없으니라
21 Pea ʻi heʻene hoko mai ʻa Lehopoami ki Selūsalema, naʻa ne fakataha mai ʻae fale kotoa pē ʻo Siuta, mo e faʻahinga ʻo Penisimani, ko e kautau ʻe tokotaha kilu mo e toko valu mano, ko e kau tangata naʻe fili, ke tauʻi ʻae fale ʻo ʻIsileli, koeʻuhi ke toe ʻomi ai ʻae puleʻanga kia Lehopoami ko e foha ʻo Solomone.
르호보암이 예루살렘에 이르러 유다 온 족속과 베냐민 지파를 모으니 택한 용사가 십 팔만이라 이스라엘 족속과 싸워 나라를 회복하여 솔로몬의 아들 르호보암에게 돌리려 하더니
22 Ka naʻe hoko mai ʻae folofola ʻae ʻOtua kia Simaia ko e tangata ʻae ʻOtua, ʻo pehē,
하나님의 말씀이 하나님의 사람 스마야에게 임하여 가라사대
23 Lea kia Lehopoami ko e foha ʻo Solomone, ko e tuʻi ʻo Siuta, pea ki he fale kātoa ʻo Siuta mo Penisimani, pea ki he toenga ʻoe kakai, ʻo pehē,
솔로몬의 아들 유다 왕 르호보암과 유다와 베냐민 온 족속과 또 그 남은 백성에게 고하여 이르기를
24 “ʻOku pehē ʻe Sihova, ʻE ʻikai te mou ʻalu hake, pe tauʻi ʻa homou kāinga ko e fānau ʻa ʻIsileli: toe foki atu ʻae tangata taki taha ki hono fale; he ʻoku meiate au ʻae meʻa ni.” Ko ia naʻa nau fanongo ki he folofola ʻa Sihova, pea [naʻa nau ]liliu ke ʻalu, ʻo tatau mo e folofola ʻa Sihova.
여호와의 말씀이 너희는 올라가지 말라 너희 형제 이스라엘 자손과 싸우지 말고 각기 집으로 돌아가라 이 일이 내게로 말미암아 난 것이라 하셨다 하라 하신지라 저희가 여호와의 말씀을 듣고 그 말씀을 좇아 돌아갔더라
25 Hili ia naʻe langa hake ʻe Selopoami ʻa Sikemi ʻi he moʻunga ko ʻIfalemi, pea ne nofo ʻi ai; pea naʻa ne ʻalu atu mei ai ʻo ne langa hake ʻa Penieli.
여로보암이 에브라임 산지에 세겜을 건축하고 거기서 살며 또 거기서 나가서 부느엘을 건축하고
26 Pea naʻe pehē ʻe Selopoami ʻi hono loto, “ʻE liliu atu eni ʻae puleʻanga ki he fale ʻa Tevita:
그 마음에 스스로 이르기를 나라가 이제 다윗의 집으로 돌아가리로다
27 Kapau ʻe ʻalu hake ʻae kakai ni ke fai ʻae feilaulau ʻi he fale ʻo Sihova ʻi Selūsalema, ʻe toki liliu atu ai ʻae loto ʻoe kakai ni ki honau ʻeiki, ʻio, kia Lehopoami ko e tuʻi ʻo Siuta, pea te nau tāmateʻi au, mo toe ʻalu kia Lehopoami ko e tuʻi ʻo Siuta.”
만일 이 백성이 예루살렘에 있는 여호와의 전에 제사를 드리고자하여 올라가면 이 백성의 마음이 유다 왕 된 그 주 르호보암에게로 돌아가서 나를 죽이고 유다 왕 르호보암에게로 돌아가리로다 하고
28 Ko ia naʻe fakakaukau ai ʻae tuʻi, pea naʻa ne ngaohi ʻae ongo ʻuhiki pulu ʻaki ʻae koula, ʻo ne pehē kiate kinautolu, “ʻOku faingataʻa fau ke mou ʻalu hake ki Selūsalema: vakai ko homou ngaahi ʻotua eni, ʻE ʻIsileli, ʻaia naʻe ʻohake kimoutolu mei he fonua ko ʻIsipite.”
이에 계획하고 두 금송아지를 만들고 무리에게 말하기를 `너희가 다시는 예루살렘에 올라갈 것이 없도다 이스라엘아! 이는 너희를 애굽 땅에서 인도하여 올린 너희 신이라' 하고
29 Pea naʻa ne tuku ʻae taha ʻi Peteli, pea ko e taha naʻa ne tuku ʻi Tani.
하나는 벧엘에 두고 하나는 단에 둔지라
30 Pea naʻe hoko ʻae meʻa ni ko e angahala; he naʻe ʻalu ʻae kakai ke fai lotu ki he taha ʻi Tani.
이 일이 죄가 되었으니 이는 백성들이 단까지 가서 그 하나에게 숭배함이더라
31 Pea naʻa ne ngaohi ʻae fale ʻi he ngaahi potu māʻolunga, mo ne fili ʻae kau taulaʻeiki mei he faʻahinga kakai, ʻakinautolu naʻe ʻikai ʻoe ngaahi foha ʻo Livai.
저가 또 산당들을 짓고 레위 자손 아닌 보통 백성으로 제사장을 삼고
32 Pea naʻe kotofa ʻe Selopoami ʻae kātoanga ki hono valu ʻoe māhina, ʻi hono ʻaho hongofulu ma nima ʻoe māhina, ʻo tatau mo e kātoanga naʻe fai ʻi Siuta, pea naʻa ne fai feilaulau ki he ʻuhiki pulu naʻa ne ngaohi: pea naʻa ne fakanofo ʻi Peteli ʻae kau taulaʻeiki ʻaia naʻa ne fili.
팔월 곧 그 달 십 오일로 절기를 정하여 유다의 절기와 비슷하게 하고 단에 올라가되 벧엘에서 그와 같이 행하여 그 만든 송아지에게 제사를 드렸으며 그 지은 산당의 제사장은 벧엘에서 세웠더라
33 Ko ia, naʻa ne fai feilaulau ki he feilaulauʻanga ʻaia naʻa ne ngaohi ʻi Peteli ʻi hono ʻaho hongofulu ma nima ʻo hono valu ʻoe māhina, ʻae māhina ko ia naʻa ne fakakaukau ki ai ʻi hono loto ʻoʻona; pea naʻe tuʻutuʻuni ʻae kātoanga ki he fānau ʻa ʻIsileli: pea naʻa ne fai ʻae feilaulau ʻi he feilaulauʻanga, pea tutu ai ʻae meʻa namu kakala.
저가 자기 마음대로 정한 달 곧 팔월 십오일로 이스라엘 자손을 위하여 절기로 정하고 벧엘에 쌓은 단에 올라가서 분향하였더라