< Jon 4 >

1 Parisi vdwv Jisu Jonnyi kaiyabv nyi naalwkla okv baptist jidu vla tvvpato.
Mete ma taꞌasasamaꞌ Yohanis no Yesus, na, Yesus ana mana tungga nara sarani atahori hetar lenaꞌ mana tungga E. Yesus nda sarani atahori sa, akaꞌ Eni ana mana tungga nara mana sarani atahori. Basa ma, leleꞌ Yesus bubꞌuluꞌ oi, atahori mia partei agama Farisi rena ara sarani atahori hetar lenaꞌ,
2 Minje jvbolo Jisu atuv yvvnyika baptisma jimato; ninyigv lvbwlaksu vdwv mvngchik jito.
3 Vkvlvgabv vdwlo Jisu ogugo minpvdw tvvtoku, hv Judia nga vngyula okv Galili bv vngkur toku;
boe ma no ana mana tungga nara lao hela nusa Yudea, de baliꞌ risiꞌ profinsi Galilea.
4 ninyigv vngku lamtv ngv Samaria bv vngpitla vngdubv rito.
Te ara musi lao tungga profinsi Samaria fo losa profinsi Galilea.
5 Samaria lo Sikar vnam banggu lo hv aalwk toku, ho Jakop gv ninyigv kuu Josepnyi jinam rongo lokv adu mato.
Ara lao, ma ara losa kota esa sia Samaria, naran Sikar, deka-deka no rae fo baꞌi Yakob fee neu anan Yusuf.
6 Jakop gv isikua ngv hoka dooto, okv Jisu, moing vngkunamv anyu kuma toku, isi kua hoka dootungla doonu toku. Vbvrire hoka alu lopo bv rito.
Sia naa, hambu oe mataꞌ esa, naran ‘Yakob oen’. Reorendu boe ma, Yesus se losa naa. Ana namedꞌa bengge mia sira lalao nara, de Ana endoꞌ hahae aon sia oe naa. Boe ma Ana mana tungga nara lao hela mesaꞌ ne neu naa, de reu hasa nanaat sia kota rala. Boe ma inaꞌ esa mia kota naa nema haꞌi oe sia oe mataꞌ naa. Yesus noꞌe mbali e nae, “Aꞌa. Au bisa oꞌe oe nininuꞌ mbei, do?”
7 Samaritan nyimv gonv isi mego tokdubv hoka aato, okv Jisu ninyia minto, “Nga isi tvngse go jilabv,”
8 Ninyigv lvbwlaksu vdwv dvnam rvvbv banggu lo vngyu roto.
9 Nyimv angv mirwksito, “No Jiu go, okv ngo Samaritan nyimv go—vkvlvgabv no oguaingbv nga tvngnamgu koodunv?” (Samaritan vdwgv dvnv tvngnvnv koobu okv bati vdwa Jius vdwv dvnv tvngnv madunv.)
Te inaꞌ naa nggengger, huu atahori Yahudi nda nau raꞌabꞌue ro atahori Samaria ra sa. De ana natane baliꞌ Yesus nae, “Weh! Toꞌo atahori Yahudi. Au ia, atahori Samaria. Nda sala sa, do? Toꞌo moꞌe minu sia au e?”
10 Jisu mirwksito, “No Pwknvyarnv gv jinam a okv nam isi tvngse go koodudw ninyia chinv guilo, no ninyia koya dvnvpv, okv hv nam turgvnv isi a jiri nvpv.”
Yesus nafadꞌe nae, “Taꞌo ia. Mete ma aꞌa bubꞌuluꞌ saa fo Lamatualain nae fee basa atahori, ma muhine Au mana oꞌe inu ia, Seka, na tantu aꞌa noꞌe oe mia Au. Boe ma Au fee oe mana nendi masodꞌaꞌ.”
11 Nyimv angv minto, “Tamsarnv, no isi toknvnv bvngma, okv isi kua ngv arwng chekwng do. Ogolo no turnvnv isi a paala dubv?
Inaꞌ naa nae, “Toꞌo nda ma ember hahandoꞌ sa. Boe ma oe mataꞌ ia, roman seli. Mia bee nema Toꞌo hambu oe mana nendi masodꞌaꞌ naa? Oe naa hambu sia bee fai?
12 Si ngonugv abuapa Jakob gv ngonua isi kua jinammv; ninyi okv ninyigv kuunyilo, okv ninyigv sonam svnwngsvmin mvnwngngv soka tvngnya pvnv. No atuv Jakobnyi kaiyanv gubv minsu dunvre?”
Tantu Toꞌo nda manaseliꞌ lenaꞌ hai baꞌi Yakob ma sa! Eni mana lao hela oe mataꞌ ia fee hai. Boe ma eni o ninu mia oe mataꞌ ia boe. Eni ana nara, ro banda nara o onaꞌ naa boe.”
13 Jisu mirwksito, “Yvvdw so gv isi a tvngdunv hv tvngnwng nwngkor reku,
Yesus nataa nae, “Musunedꞌa, e! Atahori mana ninu mia oe mataꞌ ia, dei fo ana naꞌamadꞌa seluꞌ fai.
14 Vbvritola yvvdw ngoogv isi jinam ha tvngdunv hv vdwloka tvngnwng nwngkor kumare, ngoogv ninyia isi jinammv ninyigv lvgabv isi boklin sinv aingbv rila ninyi singnam a turnam jinv isi gubv rire okv ninyi turbwngnv singnam a jire.” (aiōn g165, aiōnios g166)
Te atahori mana ninu oe fo Au feeꞌ a, dei fo ana nda naꞌamadꞌa seluꞌ sa ena. Huu oe fo Au feeꞌ naa, onaꞌ oe mataꞌ sa mana nasapupuraꞌ dea nema. Oe naa, nendi masodꞌaꞌ matetuꞌ nda mana etuꞌ sa.” (aiōn g165, aiōnios g166)
15 Nyimv angv ninyia minto, “Tamsarnv, ho isia ngam jilabvkv! vbvrikubolo ngo vdwloka tvngnwng mvngkor kuma dukubv, okv soka isi tokbv aakwng kuma dukubv.”
Inaꞌ naa nae, “Mete ma taꞌo naa, na, Toꞌo fee au oe naa leo, fo onaꞌ bee na, au sudꞌi boe uꞌumadꞌa fai! No taꞌo naa, au sudꞌi boe uma haꞌi usufafali oe sia ia fai.”
16 Jisu ninyia minto, “No vngyila no gv nyilua gokte kuka, okv aakur lakuka.”
Boe ma Yesus denu nae, “Taꞌo ia. Aꞌa baliꞌ dei. Moꞌe aꞌa sao ma. fo baliꞌ uma sia ia.”
17 Hv mirwkto, “Ngo nyilu guka kaama.” Jisu mirwk sutoku, “Noogv ngo nyilu kaama vla minam v no jvjvbv mirungdo.
Ana nataa nae, “Te au nda masaoꞌ sa.” Boe ma Yesus nae, “Tebꞌe. Mufadꞌe no rala ndoos. Huu sao ma lima ena. Boe ma mana sia aleꞌ ia, nda sao ma sa.”
18 No nyi angu go nyilubv mvtoku, okv noogv vjak lvkobv doogvnam nyi angvka noogv nyilu jvjvma. No nga jvjvbv minpa gvibv.”
19 Nyimv angv minto, “Tamsarnv, ngo kaanam v no nyijwk go,”
Boe ma inaꞌ naa nae, “Awii! Ia naa au uhine ena, Toꞌo ia, Lamatualain mana ola-olan esa.
20 “Ngoogv Samaritan abuapa vdwv Pwknvyarnvnyi so moodw so kumtojotoku, vbvritola nonu Jius vdwv Jerusalem v ngonugv Pwknvyarnvnyi kumjijojiku mooku v vla mindo.”
Naa, au ae utane. Hai atahori Samaria ra bei-baꞌi mara beꞌutee neu Lamatualain sia lete Gerisim. Te hei atahori Yahudi mae, mete ma nau beꞌutee neu Lamatualain, basa atahori musi reu sia Yerusalem. Tungga Toꞌo, matetun, taꞌo bee?”
21 Jisu ninyia minto, “Nyimv, nga mvngjwng tvka, vkvnv aluv aariku nyi vdwv Abunyi so moodw sokaka kumnyajonya kumare vmalo Jerusalem loka kumnyajonya kumare.
Yesus nataa nae, “Aꞌa mumuhere neu oꞌola ngga ia dei, huu ia tebꞌe. Mae beꞌutee neu Lamatualain sia leteꞌ ia do, sia Yerusalem do, dei fo fai na nema, ruꞌa se nda raꞌena ngguna sa ena.
22 Nonu Samaritan vdwv jvjv rungbv chima nonu yvvnyi kumdujodu nvdw; vbvritola ngonu Jius vdwv chindu ngonu yvvnyi kumdujodu nvdw, ogulvgavbolo so si Jius lokv ringlinbaalin v aadu.
Hei atahori Samaria nda mihine naeꞌ sa, soꞌal mimihere neu seka. Te hai atahori Yahudi mihine naeꞌ, soꞌal Lamatualain fo hai beꞌutee neuꞌ a. Huu Ana nae pake hai fo soi dalaꞌ, naa fo atahori hambu masoi-masodꞌaꞌ mia sala-kilu nara.
23 Vbvritola aluv aariku okv vjak si doopv, Pwknvyarnv gv Dow gv jwkrw lokv nyi vdwv Abunyi jvjvbv kumlajola, ninyigv mvnglwk kaalwkbv kumrejoreku.
Dei fo fai na nema, naeni mia leleꞌ ia, atahori mana beꞌutee tebꞌe neu hita Aman sia sorga, na, ara beꞌutee neu E tungga Dula-dalen, ma tungga ndoo-tetuꞌ a. Huu Amaꞌ sia sorga hii atahori mataꞌ naa ra mana beꞌutee neu E.
24 Pwknvyarnv Dowbv ridunv, okv yvv ninyia kumdujodunv hv jvjv rungbv okv dow bv kumlajola rirung sego.”
Huu Lamatualain naa, Dula-daleꞌ. De atahori mana beꞌutee neu E musi beꞌutee tungga Dula-dalen, ma tungga matetuꞌ a.”
25 Nyimv angv ninyia minto, “Ngo chindu Kristo aariku, okv vdwlo hv aarikudw, hv ogumvnwng nga ngonua minbwk jireku.”
Inaꞌ naa nafadꞌe nae, “Au bubꞌuluꞌ Mesias naa nae nema ena, naeni atahori ingga rae, ‘Kristus’, fo Lamatualain helu-fuli memaꞌ nae haitua nemaꞌ a. Leleꞌ Ana nema ena, na dei fo nafadꞌe basa-bꞌasaꞌ e neu nggita.”
26 Jisu mirwk sutoku, “Hv dv ngo mabv, nam lvkobv raamisidunv.”
Yesus nataa nae, “Ia eni, Au ena, fo mana ola-olaꞌ leleꞌ ia.”
27 Vbvrire hoka Jisu gv lvbwlaksu vdwv aakur toku, okv bunu ninyia nyimv gonyi raami sudubv kaala kairungbv lamrwpanya toku. Vbvritola bunugv lokv yvvka nyimv anga “No ogugo mvngdu?” Vla minv kaamato, vmalo Jisu nyika “No ogubv nyimv anga raami sudunv?” vla tvvka nvgoka kaamato.
Nandaa no leleꞌ naa, Ana mana tungga nara baliꞌ mia kota rala rema. Ara heran, huu rita E ola-olaꞌ no ina Samaria esa. Te nda hambu esa natane mbali inaꞌ naa nae, “Nau saa?” Boe ma nda hambu esa natane Yesus nae, “Saa de Papa ola-olaꞌ mo inaꞌ ia?”
28 Vbvrikunamv nyimv angv isi pvchwng nga kayupila, banggubv vngkur toku, okv hoka nyi vdwa mintoku,
Basa ma, inaꞌ a lao hela nggusi na sia naa, de lao baliꞌ kota rala neu. Boe ma ana dui neu atahori sia naa ra nae,
29 “Aato okv nyi anga kaakwto ngoogv ogugo rikunam mvnwngnga minpa nvgo. Kristo vnammv v bri?”
“Ima mete sobꞌa Atahori ia dei! Te Ana nafadꞌe relo-relo basa-bꞌasa saa fo au tao itaꞌ ra ena. Seꞌu-seꞌu te Eni ia, Kristus, fo Lamatualain helu nae haitua nemaꞌ a!”
30 Vkvlvgabv bunu banggu a kayupila okv Jisu gvlo vngtoku.
De atahori ra dea rema mia kota naa, de reu seꞌu E.
31 Vbvridung rilo lvbwlaksu vdwv Jisunyi dinchi rungbv minto, “Tamsarnv, dvnam go dvlakv!”
Leleꞌ inaꞌ naa feꞌe baliꞌ neu sia kota rala, Yesus ana mana tungga nara kokoe E rae, “Papa Meser! Uma mua dei!”
32 Vbvritola hv mirwkto, “Ngoogvlo nonugv chimanam dvnam v doodu.”
Te nataa nae, “Au uꞌena nanaat ena, te hei nda bubꞌuluꞌ sa.”
33 Vkvlvgabv lvbwlaksu vdwv bunugv aralo tvka minsunyato “Nyi gunv ninyia dvnamgu bvnglwk jipv nvgu bri?”
Ana mana tungga nara esa natane esa rae, “Taꞌo bee, ia? Seka mana nema de fee Ne nanaat?”
34 Jisu bunua minto, “Ngoogv dvnam hv Pwknvyarnv gv mvngkubv rinam angv nw ngam vngmunv okv ngo ninyigv rimidubv jinam ha rirungre.
Te Yesus nafadꞌe nae, “Taꞌo ia. Lamatualain denu Au fo tao tungga Eni hihii-nanaun, ma ulalao ue-tataon losa basa. Naa onaꞌ nanaat soaꞌ neu Au.
35 Nonu mimbwng namgo doodu, ‘Poolu pwpi go doodvdu aam nvdwv’vla. Vbvritola ngo nonua mindunv, rongo nga alvbv kaatoka; rongo gv aam hv nginduku okv nvvdubv riduku!
Naa, hei biasa memeteꞌ sia tine-osi, basa fo takseer mae, ‘Feꞌe fula haa fai, dei fo feꞌe bisa etu-oru ena.’ Rena, e! Au ufadꞌe. Mete ma hei mete maꞌabebꞌesa, tine-osi ra leleꞌ ia randaa etu-oru ena. Tine ra, onaꞌ atahori hetar sia naa rema risiꞌ hita. Huu sira rahehere ramahere neu Au ena.
36 Yvvnyiv aam nvvpvdw nvvjo nga paadu okv turbwng gvnv dubv nvvchingla vvpvdu, ho hv lvvlwk nvla nvvchingnv lvkobv himpu pubam dubv vla. (aiōnios g166)
Nda akaꞌ taꞌo naa sa, te mana etu-oru mana raduru buna-bꞌoa nara sia nggudꞌan rala, sangga rae simbo rala nggadꞌi nara ena. Sira onaꞌ atahori mana natudꞌu dalaꞌ fo atahori ramahere neu Lamatualain, fo hambu masodꞌa ndoo-tetuꞌ nda mana etuꞌ sa. No taꞌo naa, atahori mana sela fini, no atahori mana etu-oru buna-bꞌoaꞌ ra, ramahoꞌo reu esa. (aiōnios g166)
37 ‘Nyi akonv lvvriare nyi akonv nvvching riare’ vnam si jvjv rungdo.
Atahori rae, ‘Atahori esa sela fini; atahori laen mana naduru buna-bꞌoa nara.’ Naa tebꞌe ena.
38 Ngo nonugv rongo nyingma kolo nonua aam nvdubv vngmuto; kvvbi vdwv hoka nyingdu okv nonuno boksi paayadu.”
Au denu nggi fo mii miduru buna-bꞌoaꞌ mia atahori laen ue-osan. Memaꞌ hei nda tao ues naa sa, te hei o hambu hahambuꞌ mia bebengge nara.”
39 Achialvnv Samaritan nyi vdwv Jisu nyi mvngjwng toku ogulvgavbolo nyimv angv minto, “Ngoogv ogumvnwng riku nama hv ngam minpa toku.”
Leleꞌ naa, hambu atahori Samaria hetar sia kota naa ramahere neu Yesus, huu inaꞌ naa oꞌolan nae, “Ana nakambembela nabasaꞌ basa-bꞌasa saa fo au tao itaꞌ ra.”
40 Vkvlvgabv vdwlo Samaritan vdwv hv golo aatokudw bunu ninyia dinchi rungbv minto bunua lvkobv dooming gvdubv, okv Jisu hoka alu lonyi go dootoku.
Basa ma leleꞌ ara rema risiꞌ Yesus, ara kokoe tebꞌe-tebꞌe mbali E rae, “Papa leo mo hai sia ia leo!” Boe ma Ana leo naꞌatataaꞌ fai rua sia naa.
41 Achialv nyi go ninyia mvngjwng toku ninyigv doin a tvgvrila.
Boe ma atahori laen hetar o ramahere neu E, huu Eni oꞌolan.
42 Okv bunu nyimv anga mintoku, “Ngonu vjak mvngjwng dukunv, noogv minam lokvma, ngonu atuv ninyi gvlo tvvnam lokv okv ngonu chinduku jvjvbv hv nyiamooku gv Ringnvbaanv gorung.”
Boe ma ara rafadꞌe inaꞌ naa rae, “Afis naa, hai renaꞌ a oꞌolam. Te ia na hai mimihere neu E, huu hai rena mataꞌ mia E. Hai bubꞌuluꞌ tebꞌe mae, Atahori ia, mana bisa fee basa nggita masoi-masodꞌaꞌ sia raefafoꞌ ia mia sala-kilu tara.”
43 Hoka alu lonyi go dooro kochingbv, Jisu vngraplaku okv Galili bv vngtoku.
Yesus se leo fai rua mia naa, boe ma ara lao rakandoo risiꞌ profinsi Galilea.
44 Hv atubongv minsuto, “Nyijwk ka atubogv mooku lo mvngdv madunv.”
(Lao esa Yesus olaꞌ nita nae, “Atahori nda hii fee hadꞌa-hormat neu Lamatualain mana ola-olan sia eni kambon sa.”)
45 Vdwlo hv Galili lo vngchi tokudw, nyi vdwv ninyia alvrungbv aamu toku, ogulvgavbolo bunu Jerusalem lo vngbo pumja hoka vngtoku okv ho pumja hoka bunu ninyigv rinam mvnwngnga kaatoku.
Dalahulun, leleꞌ nda feꞌe feta Paska sa, atahori Galilea hetar reu sia kota Yerusalem fo tao fai malole sia naa. Boe ma ara hambu rita basa saa fo Yesus tao sia Yerusalem. Naeni de leleꞌ Ana baliꞌ Galilea neu, ara simbo E no malole.
46 Vbvrikunamv Jisu Galili gv Kana nampum lo vngkur toku, ninyigv isi ha anggor ala bv mvku hoka. Sorkari nyigam go hoka dooto ninyigv kuunyilo ngv Kaparnaum lo lvvma toku.
Basa ma Yesus se lao rakandoo reu seluꞌ sia kambo Kana sia profinsi Galilea. Ana tao nita oe dadꞌi anggor sia naa. Leleꞌ naa, hambu pagau esa sia kota Kapernaum. Ana monen namahedꞌi.
47 Vdwlo hv Jisu Judia lokv Galili lo aapv vla tvvpa pvkudw, hv Jisu gvlo aala okv ninyia tvvkato Kaparnaum bv vngla ninyigv kuunyilo sida svngv bv rinv nga mvpu jilabv vla dinchi rungbv minto.
Leleꞌ pagau naa rena oi, Yesus baliꞌ nisiꞌ Galilea mia profinsi Yudea, ma ana lao neu sia Kana de sangga Yesus. Nandaa, ma ana akaꞌ kokoe fo Yesus onda nema tao nahaiꞌ anan. Huu anaꞌ naa naeꞌ a mate ena.
48 Jisu ninyia minto, “Nonu, yvvka mvngjwng mare vdwlo nonu kaasartabo okv lamrwpanam go kaama dvdvlo.”
Yesus nafadꞌe pagau naa nae, “Mete ma hei nda mita Au tao manadadꞌiꞌ mataꞌ-mataꞌ sa na, hei nda nau mimihere Au sa!”
49 Nyigam angv mirwkto, “Tamsarnv, nga lvkobv vngming gvcholabv ngoogv kuunyilo ngv sitv madvlo.”
Pagau naa nataa nae, “Papa, tulun uma dei. Te hokoꞌ, na, ana ngga mate a ia ena.”
50 Jisu ninyia minto, “Vngnyila, no gv kuunyilo ngv turriku!” Nyi angv Jisu gv minam a mvngjwngto okv vngtoku.
Basa ma Yesus nafadꞌe neu e nae, “Baliꞌ leo. Te anam naa, masodꞌaꞌ.” Boe ma ana heoꞌ baliꞌ neuꞌ ena, huu ana namahere Yesus oꞌolan naa.
51 Ninyigv nampum lamtv hoka ninyigv pakbu vdwv ninyia kaarwksula yunying nga gvjito, “No gv kuunyilo ngv turduku!”
Leleꞌ ana baliꞌ, atahori mana tao ues nara rema randaa ro e sia dalaꞌ rae, “Amaꞌ afiꞌ susa fai, huu amaꞌ anan masodꞌaꞌ.”
52 Hv bunua tvvkato vdwlola ninyigv kuunyilo ngv alvyakunamv, okv bunu mirwkto, “Doonyi hv chaanyala tabv rilo tamiramhv ninyia liu toku.”
Basa ma natane se nae, “Ana hai eniꞌ a mia liiꞌ hira?” Ara rataa rae, “Eniꞌ a afis a liiꞌ esa, matobꞌiꞌ a onda memaꞌ.”
53 Vbvrikunamv abu angv mvngpa toku, ho dw lo Jisu gv ninyia “No gv kuunyilo ngv turriku,” vla mindwbv ritoku. Vkvlvgabv hv la okv ninyigv nyimv kuu vdwv mvngjwng nyatoku.
Basa ma pagau a nasanedꞌa neuꞌ ena nae, anan hai neuꞌ ena, eniꞌ a mia leleꞌ Yesus nafadꞌe nae, “Amaꞌ anan masodꞌaꞌ.” Boe ma ana no basa ume isi nara ramahere neu Yesus.
54 Judia lokv Galili bv aaro kochingbv si Jisu lvnyi naabv lamrwpadubv rila kaatam namv.
Dadꞌi ia, manadadꞌi-manaseliꞌ ka ruan fo Yesus tao leleꞌ Ana lao hela Yudea, fo neu sia Galilea.

< Jon 4 >