Mithali 11
1 Yehova huchukia vipimo ambavyo havipo sahihi, bali hufurahia uzani dhahiri.
Lažna je mjera mrska Jahvi, a puna mjera mila mu je.
2 Kinapokuja kiburi, ndipo aibu huja, bali unyenyekevu huleta hekima.
S ohološću dolazi sramota, a u smjernih je mudrost.
3 Uadilifu wa wenye haki huwaongoza, bali udanganyifu wa njia za wajanja utawaangamiza.
Pravednike vodi nevinost njihova, a bezbožnike upropašćuje njihova opačina.
4 Utajiri hauna thamani siku ya ghadhabu, bali kwa kutenda haki hujilinda na mauti.
Ne pomaže bogatstvo u dan Božje srdžbe, a pravednost izbavlja od smrti.
5 Mwenendo wa mtu mwema huinyosha njia yake, bali waovu wataanguka kwa sababu ya uovu wao.
Nedužnomu pravda njegova put utire, a zao propada od svoje zloće.
6 Mwenendo mwema wa wale wampendezao Mungu utawalinda salama, bali wadanganyifu hunaswa katika shauku zao.
Poštene izbavlja pravda njihova, a bezbožnici se hvataju u svoju lakomost.
7 Mtu mwovu anapokufa, tumaini lake hupotea na tumaini lililokuwa katika nguvu zake linakuwa si kitu.
Kad zao čovjek umre, nada propada i ufanje u imetak ruši se.
8 Yule atendaye haki hulindwa katika taabu na badala yake taabu humjia mwovu.
Pravednik se od tjeskobe izbavlja, a opaki dolazi na mjesto njegovo.
9 Kwa kinywa chake asiyeamini Mungu humwangamiza jirani yake, bali kwa maarifa wale watendao haki hulindwa salama.
Bezbožnik ustima ubija svoga bližnjega, a pravednici se izbavljaju znanjem.
10 Wanapofanikiwa watendao haki, mji hufurahi, waovu wanapoangamia, kunakuwa na kelele za furaha.
Sa sreće pravedničke grad se raduje i klikuje zbog propasti opakoga.
11 Kwa zawadi nzuri za wale wanaompendeza Mungu, mji unakuwa mkubwa; kwa kinywa cha waovu mji huvurugwa.
Blagoslovom pravednika grad se diže, a ustima opakih razara se.
12 Mtu mwenye dharau kwa rafiki yake hana akili, bali mtu mwenye ufahamu hunyamaza.
Nerazumnik prezire svoga bližnjega, dok čovjek uman šuti.
13 Anayekwenda akizunguka kwa kukashifu hufunua siri, bali mtu mwaminifu hustiri jambo.
Tko s klevetom hodi, otkriva tajnu, a čovjek pouzdana duha čuva se.
14 Pasipokuwa na uongozi wenye busara, taifa huanguka, bali ushindi huja kwa kushauriana washauri wengi.
Gdje vodstva nema, narod propada, jer spasenje je u mnogim savjetnicima.
15 Anayemdhamini mkopo wa mgeni ataumia kwa usumbufu, bali anayechukia kutoa rehani kwa namna ya ahadi yupo salama.
Veoma zlo prolazi tko jamči za drugoga, a bez straha je tko mrzi na jamstvo.
16 Mwanamke mwenye rehema hupata heshima, bali watu wakorofi hufumbata utajiri.
Ljupka žena stječe slavu, a krepki muževi bogatstvo.
17 Mtu mkarimu hufaidika mwenyewe, bali mkatili hujiumiza mwenyewe.
Dobrostiv čovjek sam sebi dobro čini, a okrutnik muči vlastito tijelo.
18 Mtu mwovu husema uongo kupata mishahara yake, bali yeye apandaye haki anavuna mishahara ya kweli.
Opak čovjek pribavlja isprazan dobitak, a tko sije pravdu, ima sigurnu nagradu.
19 Mtu mwaminifu atendaye haki ataishi, bali yeye atendaye uovu atakufa.
Tko je čvrst u pravednosti, ide u život, a tko za zlom trči, na smrt mu je.
20 Yehova anawachukia wenye ukaidi mioyoni, bali anawapenda wale ambao njia zao hazina makosa.
Mrski su Jahvi srcem opaki, a mili su mu životom savršeni.
21 Uwe na uhakika juu ya hili- watu waovu hawatakosa adhabu, bali uzao wa wale watendao haki watawekwa salama.
Zaista, zao čovjek neće proći bez kazne, a rod će se pravednički izbaviti.
22 Kama pete ya dhahabu kwenye pua ya nguruwe ndiyo alivyo mwanamke mzuri asiye na busara.
Zlatan je kolut na rilu svinjskom: žena lijepa, a bez razuma.
23 Shauku ya wale watendao haki ni matokeo mema, bali watu waovu wanaweza kutumainia ghadhabu tu.
Pravednička je želja samo na sreću, a nada je opakih prolazna.
24 Kuna yule ambaye hupanda mbegu- atakusanya zaidi; mwingine hapandi- huyo anakuwa masikini.
Tko dijeli obilato, sve više ima, a tko škrtari, sve je siromašniji.
25 Mtu mkarimu atafanikiwa na yule awapaye maji wengine atapata maji yake mwenyewe.
Podašna duša nalazi okrepu, i tko napaja druge, sam će se napojiti.
26 Watu wanamlaani mtu ambaye hukataa kuuza nafaka, bali zawadi njema hufunika kichwa chake ambaye huuza nafaka.
Tko ne da žita, kune ga narod, a blagoslov je nad glavom onoga koji ga prodaje.
27 Yule ambaye hutafuta mema kwa bidii pia anatafuta kibali, bali yule atafutaye ubaya atapata ubaya.
Tko traži dobro, nalazi milost, a tko za zlom ide, ono će ga snaći.
28 Wale wanaotumaini utajiri wataanguka, bali kama jani, wale watendao haki watasitawi.
Tko se uzda u bogatstvo, propada, a pravednici uspijevaju kao zeleno lišće.
29 Yule ambaye analeta taabu kwenye kaya yake ataurithi upepo na mpumbavu atakuwa mtumishi wa wenye moyo wa hekima.
Tko vlastitu kuću zapusti, vjetar žanje, a luđak je sluga mudromu.
30 Wale watendao haki watakuwa kama mti wa uzima, lakini vurugu huondoa uzima.
Plod je pravednikov drvo života, i mudrac je tko predobiva žive duše.
31 Tazama! Ikiwa wale watendao haki hupokea wanachositahili, je si zaidi kwa waovu na wenye dhambi!
Ako se pravedniku plaća na zemlji, još će se više opakomu i grešniku.
