Mithali 13
1 Mwana mwenye hekima husikia mafundisho ya babaye, bali mwenye dharau hasikilizi maonyo.
Mudar sin sluša nastavu oca svojega; a potsmjevaè ne sluša ukora.
2 Kutoka tunda la midomo yake mtu hufurahia mambo mema, bali wasio waaminifu wanatamani sana jeuri.
Od ploda usta svojih svaki æe jesti dobro, a duša nevaljalijeh ljudi nasilje.
3 Yeye alindaye midomo yake hulinda nafsi yake, bali yeye asemaye kwa haraka ataangamia.
Ko èuva usta svoja, èuva svoju dušu; ko razvaljuje usne, propada.
4 Mvivu hutamani sana na hapati kitu, bali nafsi ya mwenye bidii hutoshelezwa kikamilifu.
Željna je duša ljenivèeva, ali nema ništa; a duša vrijednijeh ljudi obogatiæe se.
5 Mwenye haki huchukia uongo, bali waovu huleta aibu na fedheha.
Na lažnu rijeè mrzi pravednik; a bezbožnik se mrazi i sramoti.
6 Haki humlinda mtu mwadilifu, bali uovu humwangusha mwenye dhambi.
Pravda èuva onoga koji hodi bezazleno; a bezbožnost obara grješnika.
7 Mtu mmoja hujifanya tajiri, kumbe hana chochote; mwingine hujifanya maskini, kumbe ana utajiri mwingi.
Ima ko se gradi bogat a nema ništa, i ko se gradi siromah a ima veliko blago.
8 Utajiri wa mtu waweza kukomboa maisha yake, bali mtu maskini hasikii kitisho.
Otkup je za život èovjeku bogatstvo njegovo, a siromah ne sluša prijetnje.
9 Nuru ya mwenye haki hungʼaa sana, bali taa ya mwovu itazimwa.
Vidjelo pravednièko svijetli se, a žižak bezbožnièki ugasiæe se.
10 Kiburi huzalisha magomvi tu, bali hekima hupatikana kwa wale wanaozingatia ushauri.
Od oholosti biva samo svaða, a koji primaju svjet, u njih je mudrost.
11 Fedha isiyo ya halali hupungua, bali yeye akusanyaye fedha kidogo kidogo huongezeka.
Blago koje se taštinom teèe umaljava se, a ko sabira rukom, umnožava.
12 Kilichotarajiwa kikikawia kuja moyo huugua, bali tumaini lililotimizwa ni mti wa uzima.
Dugo nadanje mori srce, i želja je ispunjena drvo životno.
13 Yeye anayedharau mafundisho anajiletea maangamizi, bali yeye anayeheshimu agizo hupewa tuzo.
Ko prezire rijeè sam sebi udi; a ko se boji zapovijesti, platiæe mu se.
14 Mafundisho ya mwenye busara ni chemchemi ya uzima, ili kumwepusha mtu na mitego ya mauti.
Nauka je mudroga izvor životni da se saèuva prugala smrtnijeh.
15 Ufahamu mzuri hupata upendeleo, bali njia ya asiye mwaminifu ni ngumu.
Dobar razum daje ljubav, a put je bezakonièki hrapav.
16 Kila mwenye busara hutenda kwa maarifa, bali mpumbavu hudhihirisha upumbavu wake.
Svaki pametan èovjek radi s razumom, a bezuman raznosi bezumlje.
17 Mjumbe mwovu huanguka kwenye taabu, bali mjumbe mwaminifu huleta uponyaji.
Glasnik bezbožan pada u zlo, a vjeran je poslanik lijek.
18 Yeye anayedharau maonyo hupata umaskini na aibu, bali yeye anayekubali maonyo huheshimiwa.
Siromaštvo i sramota doæi æe na onoga koji odbacuje nastavu; a ko èuva karanje, proslaviæe se.
19 Tarajio lililotimizwa ni tamu kwa nafsi, bali wapumbavu huchukia sana kuacha ubaya.
Ispunjena je želja slast duši, a bezumnima je mrsko otstupiti oda zla.
20 Yeye atembeaye na mwenye hekima atapata hekima, bali rafiki wa mpumbavu hupata madhara.
Ko hodi s mudrima postaje mudar, a ko se druži s bezumnicima postaje gori.
21 Balaa humwandama mtenda dhambi, bali mafanikio ni thawabu kwa mwenye haki.
Grješnike goni zlo, a pravednicima se vraæa dobro.
22 Mtu mwema huwaachia wana wa wanawe urithi, bali mali ya wenye dhambi imehifadhiwa kwa ajili ya wenye haki.
Dobar èovjek ostavlja našljedstvo sinovima sinova svojih, a grješnikovo imanje èuva se pravedniku.
23 Shamba la mtu maskini laweza kuzalisha chakula kingi, bali dhuluma hukifutilia mbali.
Izobila hrane ima na njivi siromaškoj, a ima ko propada sa zle uprave.
24 Yeye aizuiaye fimbo yake hampendi mwanawe, bali yeye ampendaye huwa mwangalifu kumwadibisha.
Ko žali prut, mrzi na sina svojega; a ko ga ljubi, kara ga za vremena.
25 Mwenye haki hula mpaka akaridhisha moyo wake, bali tumbo la mwovu hutaabika kwa njaa.
Pravednik jede, i sita mu je duša; a trbuh bezbožnicima nema dosta.
