Mithali 13
1 Mwana mwenye hekima husikia mafundisho ya babaye, bali mwenye dharau hasikilizi maonyo.
Mudar sin sluša naputak očev, a podsmjevač ne sluša ukora.
2 Kutoka tunda la midomo yake mtu hufurahia mambo mema, bali wasio waaminifu wanatamani sana jeuri.
Od ploda usta svojih uživa čovjek sreću, a srce je nevjernika puno nasilja.
3 Yeye alindaye midomo yake hulinda nafsi yake, bali yeye asemaye kwa haraka ataangamia.
Tko čuva usta svoja, čuva život svoj, a tko nesmotreno zbori, o glavu mu je.
4 Mvivu hutamani sana na hapati kitu, bali nafsi ya mwenye bidii hutoshelezwa kikamilifu.
Uzaludna je žudnja lijenčine, a ispunit će se želja marljivih.
5 Mwenye haki huchukia uongo, bali waovu huleta aibu na fedheha.
Pravednik mrzi na lažljivu riječ, a opaki goji mržnju i sramotu.
6 Haki humlinda mtu mwadilifu, bali uovu humwangusha mwenye dhambi.
Pravda čuva pobožna, a opake grijeh obara.
7 Mtu mmoja hujifanya tajiri, kumbe hana chochote; mwingine hujifanya maskini, kumbe ana utajiri mwingi.
Netko se gradi bogatim, a ništa nema, netko se gradi siromašnim, a ima veliko bogatstvo.
8 Utajiri wa mtu waweza kukomboa maisha yake, bali mtu maskini hasikii kitisho.
Otkup života bogatstvo je čovjeku; a siromah ne sluša opomene.
9 Nuru ya mwenye haki hungʼaa sana, bali taa ya mwovu itazimwa.
Svjetlost pravednička blistavo sja, a svjetiljka opakih gasi se.
10 Kiburi huzalisha magomvi tu, bali hekima hupatikana kwa wale wanaozingatia ushauri.
Oholost rađa samo svađu, a mudrost je u onih koji primaju savjet.
11 Fedha isiyo ya halali hupungua, bali yeye akusanyaye fedha kidogo kidogo huongezeka.
Naglo stečeno bogatstvo iščezava, a tko sabire pomalo, biva bogat.
12 Kilichotarajiwa kikikawia kuja moyo huugua, bali tumaini lililotimizwa ni mti wa uzima.
Predugo očekivanje ubija srce, a ispunjena želja drvo je života.
13 Yeye anayedharau mafundisho anajiletea maangamizi, bali yeye anayeheshimu agizo hupewa tuzo.
Tko riječ prezire, taj propada, a tko poštiva zapovijedi, plaću dobiva.
14 Mafundisho ya mwenye busara ni chemchemi ya uzima, ili kumwepusha mtu na mitego ya mauti.
Pouka mudračeva izvor je životni, ona izbavlja od zamke smrti.
15 Ufahamu mzuri hupata upendeleo, bali njia ya asiye mwaminifu ni ngumu.
Uvid u dobro pribavlja milost, a put bezbožnika hrapav je.
16 Kila mwenye busara hutenda kwa maarifa, bali mpumbavu hudhihirisha upumbavu wake.
Svatko pametan djeluje promišljeno, a bezumnik se hvališe svojom ludošću.
17 Mjumbe mwovu huanguka kwenye taabu, bali mjumbe mwaminifu huleta uponyaji.
Zao glasnik zapada u zlo, a vjeran poslanik donosi spasenje.
18 Yeye anayedharau maonyo hupata umaskini na aibu, bali yeye anayekubali maonyo huheshimiwa.
Siromaštvo i sramota onomu tko odbija pouku, a tko ukor prima, doći će do časti.
19 Tarajio lililotimizwa ni tamu kwa nafsi, bali wapumbavu huchukia sana kuacha ubaya.
Slatka je duši ispunjena želja, a bezumnicima je mrsko kloniti se oda zla.
20 Yeye atembeaye na mwenye hekima atapata hekima, bali rafiki wa mpumbavu hupata madhara.
Druži se s mudrima, i postat ćeš mudar, a tko se drži bezumnika, postaje opak.
21 Balaa humwandama mtenda dhambi, bali mafanikio ni thawabu kwa mwenye haki.
Grešnika progoni zlo, a dobro je nagrada pravednima.
22 Mtu mwema huwaachia wana wa wanawe urithi, bali mali ya wenye dhambi imehifadhiwa kwa ajili ya wenye haki.
Valjan čovjek ostavlja baštinu unucima, a bogatstvo se grešnikovo čuva pravedniku.
23 Shamba la mtu maskini laweza kuzalisha chakula kingi, bali dhuluma hukifutilia mbali.
Izobilje je hrane na krčevini siromaškoj, a ima i tko propada s nepravde.
24 Yeye aizuiaye fimbo yake hampendi mwanawe, bali yeye ampendaye huwa mwangalifu kumwadibisha.
Tko štedi šibu, mrzi na sina svog, a tko ga ljubi, na vrijeme ga opominje.
25 Mwenye haki hula mpaka akaridhisha moyo wake, bali tumbo la mwovu hutaabika kwa njaa.
Pravednik ima jela do sitosti, a trbuh opakih poznaje oskudicu.
