< Marcos 3 >
1 Y otra vez entró en la sinagoga; y había allí un hombre que tenía una mano seca.
Zvino wakapindazve musinagoge, zvino kwakange kune munhuko wakange ane ruoko rwakawonyana.
2 Y le acechaban si en sábado le sanaría, para acusarle.
Zvino vakamutarisisa kuona kana angamuporesa nesabata, kuti vamupomere.
3 Entonces dijo al hombre que tenía la mano seca: Levántate en medio.
Zvino akati kumunhu waiva neruoko rwakawonyana: Simuka uende pakati.
4 Y les dice: ¿Es lícito hacer bien en sábados, o hacer mal? ¿Salvar la persona, o matarla? Mas ellos callaban.
Akati kwavari: Zviri pamutemo here kuita zvakanaka nemasabata, kana kuita zvakaipa? Kuponesa upenyu, kana kuuraya? Asi vakanyarara.
5 Y mirándolos alrededor con enojo, condoliéndose de la ceguedad de sus corazones, dice al hombre: Extiende tu mano. Y la extendió; y su mano fue restituida sana como la otra.
Zvino wakati aringa-ringa kwavari, nekutsamwa, ane shungu nekuda kwekuoma kwemoyo wavo, akati kumunhu: Tandavadza ruoko rwako, ndokutandavadza, ruoko rwake ndokuporeswa rwukagwinya serumwe.
6 Entonces saliendo los Fariseos, tomaron consejo con los herodianos contra él, para matarle.
VaFarisi vakabuda pakarepo vakarangana neVaHerodhe vachimupikisa kuti vangamuparadza sei.
7 Mas Jesús se apartó al mar con sus discípulos; y le siguió gran multitud de Galilea, y de Judea,
Zvino Jesu akabva nevadzidzi vake vakaenda kugungwa; chaunga chikuru chikamutevera chichibva kuGarirea, nekuJudhiya,
8 y de Jerusalén, y de Idumea, y del otro lado del Jordán. Y los que moran alrededor de Tiro y de Sidón, grande multitud, oyendo cuán grandes cosas hacía, vinieron a él.
nekuJerusarema, nekuIdhumeya, nemhiri kwaJoridhani, nevakapoteredza Tire neSidhoni, chaunga chikuru, vakati vanzwa makuriro ezvinhu zvaanoita vakauya kwaari.
9 Y dijo a sus discípulos que le estuviese siempre apercibida la barquilla, por causa de la multitud, para que no le oprimiesen.
Akataura kuvadzidzi vake kuti igwa diki rimugarire nekuda kwechaunga, kuti varege kumutsikirira.
10 Porque había sanado a muchos; de tal manera que caían sobre él cuantos tenían plagas, para tocarle.
Nokuti wakange aporesa vazhinji zvekuti vaiwira pamusoro pake kuti vamubate vese vakange vane zvirwere.
11 Y los espíritus inmundos, al verle, se postraban delante de él, y daban voces, diciendo: Tú eres el Hijo de Dios.
Nemweya yetsvina, payakamuona yakawira pasi pamberi pake, ikadanidzira ichiti: Imwi muri Mwanakomana waMwari.
12 Mas él les reñía mucho que no lo manifestasen.
Akairairisa zvikuru kuti irege kumubudisa pachena.
13 Y subió al monte, y llamó a sí a los que él quiso; y vinieron a él.
Zvino wakakwira mugomo, akadanira kwaari vaakange achida iye; vakauya kwaari.
14 Y estableció doce, para que estuviesen con él, y para enviarlos a predicar.
Akagadza gumi nevaviri, kuti vave naye, nokuti avatume kunoparidza,
15 Y que tuviesen potestad de sanar enfermedades, y de echar fuera demonios.
uye vave nesimba rekuporesa zvirwere nekubudisa madhimoni.
16 A Simón, al cual puso por nombre Pedro;
NaSimoni akamutumidza zita rinonzi Petro,
17 y a Jacobo, hijo de Zebedeo, y a Juan hermano de Jacobo; y los apellidó Boanerges, que es, Hijos del trueno;
naJakobho waZebhedhi, naJohwani munin'ina waJakobho; akavatumidza mazita anonzi Bowanegesi, ndokuti, vanakomana vekutinhira;
18 y a Andrés, y a Felipe, y a Bartolomé, y a Mateo, y a Tomás, y a Jacobo hijo de Alfeo, y a Tadeo, y a Simón el cananista,
naAndiriya, naFiripi, naBhatoromiyo, naMatewu, naTomasi, naJakobho waArifiyosi, naTadhiyo, naSimoni muKenani,
19 Y a Judas Iscariote, el que le entregó. Y vinieron a casa.
naJudhasi Isikariyoti, iye wakamutengesawo. Ndokubva vapinda mumba.
20 Y otra vez se juntó la multitud de tal manera, que ellos ni aun podían comer pan.
Chaunga chikaunganazve zvekuti vakange vasingagoni kunyange kudya chingwa.
21 Cuando lo oyeron los suyos, vinieron para prenderle; porque decían: Está fuera de sí.
Vekwake vakati vachizvinzwa vakabuda kunomubata; nokuti vakati: Anopenga.
22 Pero los escribas que habían venido de Jerusalén, decían que tenía a Beelzebú; y que por el príncipe de los demonios echaba fuera los demonios.
Nevanyori vakaburuka vachibva kuJerusarema vakati: Ana Bheerizebhuri, uye kuti: Anobudisa madhimoni nemutungamiriri wemadhimoni.
23 Y llamándolos, les dijo en parábolas: ¿Cómo puede Satanás echar fuera a Satanás?
Zvino akavadanira kwaari, akati kwavari nemifananidzo: Satani angagona kubudisa Satani sei?
24 Si algún reino contra sí mismo fuere dividido, no puede permanecer el tal reino.
Kana ushe hwakapesana huchizvipikisa, ushe uhwo hahungagoni kumira.
25 Y si alguna casa fuere dividida contra sí misma, no puede permanecer la tal casa.
Kana imba yakapesana ichizvipikisa, imba iyo haigoni kumira.
26 Y si Satanás se levantare contra sí mismo, y fuere dividido, no puede permanecer; antes tiene fin.
Uye kana Satani achizvimukira, akapesana, haangagoni kumira, asi anoguma.
27 Nadie puede saquear las alhajas del hombre fuerte entrando en su casa, si antes no atare al hombre fuerte; y entonces saqueará su casa.
Hakuna angagona kupinda mumba mechikakarara, akapamba nhumbi dzacho, kunze kwekuti atanga kusunga chikakarara, ndokuzopamba imba yacho.
28 De cierto os digo que todos los pecados serán perdonados a los hijos de los hombres, y las blasfemias cualesquiera con que blasfemaren;
Zvirokwazvo ndinoti kwamuri: Zvivi zvese zvichakanganwirwa kuvanakomana vevanhu, nekunyomba kwese kwavanonyomba nako;
29 mas cualquiera que blasfemare contra el Espíritu Santo, no tiene jamás perdón; mas está obligado a eterno juicio. (aiōn , aiōnios )
asi ani nani anonyomba achipikisa Mweya Mutsvene haana kanganwiro kusvikira narinhi asi ane mhosva yekutongwa kusingaperi. (aiōn , aiōnios )
30 Porque decían: Tiene espíritu inmundo.
Nokuti vakati: Ane mweya wetsvina.
31 Vienen después sus hermanos y su madre, y estando fuera, enviaron a él, llamándole.
Zvino kwakauya vanin'ina namai vake, vakamira kunze, vakatumira nhume kwaari vachimudana.
32 La multitud estaba sentada alrededor de él, y le dijeron: He aquí, tu madre y tus hermanos (y tus hermanas) te buscan fuera.
Chaunga chakange chigere chakamukomba; vakati kwaari: Tarirai, mai venyu nevanin'ina venyu vari panze vanokutsvakai.
33 Y él les respondió, diciendo: ¿Quién es mi madre y mis hermanos?
Akavapindura achiti: Mai vangu ndiani kana vanin'ina vangu?
34 Y mirando alrededor a los que estaban sentados alrededor de él, dijo: He aquí mi madre y hermanos.
Zvino akaringa-ringa kupoteredza avo vakange vagere vakamukomba akati: Tarirai mai vangu nevanin'ina vangu.
35 Porque cualquiera que hiciere la voluntad de Dios, éste es mi hermano, y mi hermana, y mi madre.
Nokuti ani nani anoita kuda kwaMwari, ndiye munin'ina wangu nehanzvadzi yangu namai.