< San Mateo 16 >
1 Entonces algunos escribas y fariseos de Jerusalén se acercaron a Jesús para tentarlo. Le pidieron que les mostrara una señal del cielo.
Pharise avang ja Sadukee law u lü Jesuh ami mhnütnak vaia Pamhnam naw ning ksingki ti a ngsingnak vaia, müncankse jah mhnuha” ti lü täkie.
Jesuh naw jah msang lü, “Khaw kyak law hlü üng, ‘Khankhaw mliki khawngawi ta khaw sen hlü ve’ nami ti khawiki.”
Ngawilama, “Khaw ngmei lü anghmüp law üng, tuhngawi ta khaw ah hlü ve,” nami ti khawiki. Khawa sen vai ja a ak vai cun khankhaw teng lü nami ksing kyawkie. Cunüngpi akcünmka üng sängeikia müncanksee ta am ksing khawh uki.
4 Esta generación perversa y adúltera demanda una señal milagrosa, pero no le será dada otra señal que la señal de Jonás. Después los dejó y salió.
“Tuh kän khyang he ihlawka se lü mtuihmlehkie ni. Nangmi naw müncankse nami täkie aw? Jonaha müncanksea thea i käh ning jah mhnuh vai” ti lü a jah ceh tak.
5 Los discípulos llegaron a la otra orilla. Olvidaron llevar pan.
Acunüng, axüisaw he tuilia cayea ami law üng, muk law vai ami mhnih.
6 Jesús les dijo: Estén atentos y guárdense de la levadura de los fariseos y saduceos.
Jesuh naw, “Pharise he ja Sadukeea nghngen nami jah cäieinak vai,” a ti.
7 Entonces razonaban entre ellos: [Dice esto ]porque no trajimos pan.
Animäte naw ngai u lü, “Ahin hin muk am mi lawpüia phäha kya ngaiki,” ami ti.
8 Al saberlo, Jesús les preguntó: Oh faltos de fe, ¿por qué piensan ustedes que no tienen pan?
Jesuh naw ami pyen ksing lü, “Jumeinak ngcekia khyang he aw, i nami sumkyamkie ni. Ise muk am nami taka phäh vaia nami ngaikie ni?
9 ¿Aún no entienden? ¿No recuerdan los cinco panes de los 5.000, y cuántos cestos recogieron?
Muk mhma pacawng thawng mhmaa phäh ka bo cen am nami sümkie aw? Cä ikän ja nami msap law? Am nami ksing hamkie aw?
10 ¿Ni los siete panes de los 4.000, y cuántas canastas recogieron?
Muk khyüh khyang thawng kphyü naw ei u se, cä ikän hläiki ti am nami sümkie aw?
11 ¿No entienden que no les hablo de pan, sino de guardarse de la levadura de los fariseos y saduceos?
“Eia mawng ka ning jah mthehki am ni, ise am nami ksing u ni? Pharise he ja Sadukeea ngneikse nami cäieinak vaia ka ning jah mthehki ni,” a ti.
12 Entonces entendieron que no les dijo guardarse de la levadura del pan, sino de la enseñanza de los fariseos y saduceos.
Acunüng muk üng ami kcaw nghngen a pyen am ni, Pharise he ja Sadukeea jah mtheimthangnak ami cäieinak vaia a jah mtheh tia ami ksing.
13 Después de llegar Jesús a los alrededores de Cesarea de Filipo, preguntaba a sus discípulos: ¿Quién dicen los hombres que es el Hijo del Hombre?
Jesuh Kesari Philipih mlüh pei cit lü acuia axüisaw he üng, “Khyang he naw Khyanga Capa hin u ami pyen ni,” ti lü a jah kthäh.
14 Ellos contestaron: Unos, Juan el Bautista, otros Elías, y otros Jeremías o alguno de los profetas.
“Amsah naw Baptican Johan, amsah naw Elijah, amsah naw Jeramih, am ani üng sahma mat mat va ni khai ti ve u,” ami ti.
15 Les preguntó: Y ustedes, ¿quién dicen que soy Yo?
Jesuh naw, “Nangmi naw mä ua jah nami na ngaih?” a ti.
16 Simón Pedro contestó: Tú eres el Cristo, el Hijo del Dios viviente.
Sihmon Pita naw, “Nang cun Khritaw, xüngseiki Pamhnama Capa ni,” a ti.
17 Jesús respondió: Inmensamente feliz eres, Simón, hijo de Jonás, porque no te lo reveló carne ni sangre, sino mi Padre celestial.
Jesuh naw msang lü“Johana ca Sihmon, na jo daw ve. Isetiüng ta, ahin hin khyanga ning mtheh am ni, khana ka Pa naw a ning mtheh ni.”
18 Yo también te digo que tú eres Pedro, y sobre esta roca edificaré mi iglesia, y [las] puertas del Hades no prevalecerán contra ella. (Hadēs )
Ka ning mthehki, Pita aw nang lung ni, ahina lunga khana ka sangcim ka mdüih khai, thihnak naw pi käh näng khai ni. (Hadēs )
19 Te daré las llaves del reino celestial, y todo lo que prohíbas en la tierra ya fue prohibido en el cielo, y todo lo que permitas en la tierra ya fue permitido en el cielo.
Khankhaw Pe tawhe ka ning pe khai, aipi khawmdek khana am na mhlät naküt cun khankhawa pi mhläta am kya, ai naküt pi khawmdek khana na mhlät cun khankhawa pi mhläta kya khai,” a ti.
20 Entonces ordenó a los discípulos que a nadie dijeran que Él es el Cristo.
Acunüng axüisaw he üng Khritaw a ninak u üng pi käh ami mtheh vaia a jah mtheh.
21 Desde entonces Jesús comenzó a decir a sus discípulos que Él debía ir a Jerusalén y padecer mucho de parte de los ancianos, de los principales sacerdotes y de los escribas, y morir y ser resucitado al tercer día.
Acunüng tünei lü Jesuh naw “Jerusalema ka cit khai, axüe, ktaiyü he ja thumksingea mkhuimkhanak ka khamei khai. Na hnim khaie, cunüngpi amhnüp kthum üng ka tho be khai” ti lü axüisaw he üng a jah mtheh.
22 Pero Pedro lo tomó aparte y comenzó a reprenderlo: ¡Dios tenga compasión de Ti, Señor! De ningún modo te suceda esto.
Pita naw akcea khü lü, “Bawipa aw, acukba käh kya khai, na khana acukba käh thawn yah khai,” ti lü Jesuh a pyen.
23 Entonces Él dio la vuelta y le dijo a Pedro: ¡Colócate detrás de Mí, Satanás! Me eres tropiezo, pues no piensas lo de Dios, sino lo de los hombres.
Jesuh naw nghlat law lü Pita üng, “Khawyam aw, ka peia käh vea, nang hin ka kyukngtängnak vaia na kyaki ni. Isetiakyaküng, na ngaihnak hin Mhnam üngka naw lawki am ni, khyang üngka naw lawki ni,” a ti.
24 Entonces Jesús dijo a sus discípulos: Si alguno quiere seguirme, niéguese a sí mismo, tome su cruz y sígame.
Jesuh naw axüisaw he üng, “Nangmi üngka mat naw ka hnu läk khaia a bü üng a hlükaw naküt hawih lü, amäta kutlamktung kawt lü na läk law se.”
25 Porque el que quiera salvar su vida, la perderá, pero el que pierda su vida por causa de Mí, la hallará.
Na sak küinak khaia na bü üng sak am yahki, cunüngpi keia phäha na sak tawn khaia na bü üng ta angsäi xünnak na yah khai,” a ti.
26 Pues, ¿qué aprovechará el hombre si gana todo el mundo y pierde su vida? O ¿qué dará el hombre a cambio de su alma?
Khyang naw khawmdeknu avan ka na lü, a ngmüimkhya xünnak am a yah üng i am ni a thawnei be thei kawm?
27 Porque el Hijo del Hombre vendrá en la gloria de su Padre con sus ángeles, y entonces recompensará a cada uno según sus obras.
Khyanga Capa, a pa hlüngtainak ja a khankhawngsä he am law be hnühki, khyang naküt cun khut a pawha kba jah kheng khai.
28 En verdad les digo que hay algunos de los que están aquí, ¡que de ningún modo prueben muerte hasta que vean que el Hijo del Hombre viene en su reino!
Akcanga ka ning jah mthehki, “Ahin üng awmki he avang naw am thih ham u lü, Khyanga Capa Sangpuxanga kba law be se hmuh khaie,” a ti.