< Juan 9 >
1 Cuando pasaba, [Jesús] vio a un hombre ciego de nacimiento.
A Yeshu bhali nkupita gubhammweni mundu jumo, nangalole jwa shibhelekwa.
2 Sus discípulos le preguntaron: Maestro, ¿quién pecó, éste o sus padres, para que naciera ciego?
Bhai, bhaajiganywa bhabho gubhaabhushiyenje, “Mmaajiganya! Gani atendile yambi, jwene munduju eu bhankwetenje mpaka abhelekwe nangalole?”
3 Jesús respondió: No pecó éste ni sus padres, sino [está ciego] para que las obras de Dios se manifiesten en él.
A Yeshu gubhajangwile, “Lyeneli lyangakoposhela kwa ligongo lya yambi yakwe, wala yambi ya bhankwetenje, ikabhe ashibhelekwa na unangalole nkupinga mashili ga a Nnungu gabhoneshe.
4 Mientras es día nos es necesario realizar las obras del que me envió. Viene [la] noche cuando nadie puede trabajar.
Pabha kukanabhe pilila, tunapinjikwa kutenda maengo ga bhandumile bhala, kupililaga mundu akakombola kutenda liengo.
5 Mientras [Yo] esté en el mundo, soy [la] Luz del mundo.
Mobha guni pashilambolyo, nne shilangaya sha shilambolyo.”
6 Después de decir esto escupió en la tierra, hizo barro con la saliva, untó el barro sobre los ojos [del ciego]
Bhakabheleketeje genego, gubhaunile mata pai, gubhaeleye litope na mata gala, gubhampashile mmeyo nangalole jula,
7 y le dijo: Vé, lávate en el estanque de Siloé, que significa enviado. [El ciego] fue, se lavó y cuando regresó veía.
gubhannugulile, “Jenda ukanabhe kulitanda lya Shiloamu.” Malombolelo ga Shiloamu, “Atumilwe.” Bhai, nangalole jula gwapite kunabha, kungai gwabhujile alilola.
8 Los vecinos y los que antes veían que era un mendigo, decían: ¿No es éste el que se sentaba y mendigaba?
Bhai, ashaatami ajakwe na bhammanyangaga kuti paliji nangalole nkujuga, gubhashitenje, “Bhuli, jweneju nngabha nkulaga atamaga na juga jula?”
9 Otros decían: Éste es. Y otros: No, pero se le parece. Él decía: Soy yo.
Bhananji gubhashitenje, “Ni juju.” Bhananji gubhashitenje, “Ng'oo! Ikabhe ashilandanape.” Ikabheje aliji nangalole jula nigwashite, “Ni nne!”
10 Entonces le preguntaron: ¿Cómo te fueron abiertos los ojos?
Bhai, gubhammushiyenje, “Shanabhuli meyo gako pugashite lola?”
11 Él respondió: El hombre que se llama Jesús hizo barro, me untó los ojos y me dijo: Vé al Siloé y lávate. Por tanto fui, me lavé y vi.
Jwalakwe gwabhajangwilenje, “Bhandu bhaashemwa a Yeshu bhala bhashinkualaya litope, gubhambashile mmeyo ninugulila. ‘Jenda ukanabhe kulitanda lya Shiloamu.’ Bhai, gumbite nabha, nigunolile.”
12 Le preguntaron: ¿Dónde está Él? Contestó: No sé.
Gubhammushiyenje, “Bhenebho kubhali kwei?” Jwalakwe gwabhajangwilenje, “Nne ngakukumanya!”
13 Entonces llevaron al que había sido ciego ante los fariseos,
Kungai mundu aliji nangalole jula gubhampelekenje kwa Ashimapalishayo.
14 porque el día cuando Jesús hizo barro y le abrió los ojos era sábado.
Lyene lyubha libhaeleye litope a Yeshu nikunnamiya mundu nangalolejo, pulyaaliji Lyubha lya Pumulila.
15 Otra vez los fariseos le preguntaron como vio. Y él les respondió: Me puso barro sobre los ojos, me lavé y veo.
Bhai, Ashimapalishayo gubhammushiyenje jwene mundujo, “Shanabhuli pukombwele kulola?” Jwalakwe gwabhalugulilenje, “Bhashinkumbaka litope mmeyo, gunabhile nnaino ngulilola.”
16 Entonces algunos de los fariseos decían: Este hombre no es de Dios, porque no guarda el sábado. Otros preguntaban: ¿Cómo puede un hombre pecador hacer señales como éstas? Y había división entre ellos.
Ashimapalishayo bhananji gubhashitenje, “Bhene bhandubho bhangakoposhela kwa a Nnugu, pabha bhakaakagula shalia ja Lyubha lya Pumulila.” Ikabheje bhananji gubhashitenje, “Mundu akwete yambi akombola bhuli kutenda ilangulo ya nnei?” Gugakoposhele malekano munkumbi gwabhonji.
17 Volvieron a preguntar al que había sido ciego: ¿Tú qué dices del que te abrió los ojos? Él respondió: Que es profeta.
Gubhammushiyenje kabhili mundu aliji nangalole jula, “Pabha bhenebho bhashikulamya meyo, ukwaataya bhuli?” Jwalakwe gwabhalugulilenje, “Bhenebho ankulondola bha a Nnungu!”
18 Pero los judíos no creyeron que él había sido ciego y que vio. Por tanto llamaron a los padres del que vio
Ashikalongolele bha Bhayaudi bhangakulupalilanga kuti jwene mundujo bhukala paliji nangalole na nnaino analola, mpaka pubhaashemilenje bhankwetenje.
19 y les preguntaron: ¿Éste es su hijo de quien ustedes dicen que nació ciego? ¿Cómo ve ahora?
Bhai, gubhaabhushiyenje, “Bhuli, jweneju ni mwana jwenunji junkutinji pabhelekwe ali nangalole? Shanabhuli nnaino pakombwele kulola?”
20 Entonces sus padres respondieron: Sabemos que éste es nuestro hijo y que nació ciego.
Bhankwetenje gubhajangwilenje, “Uwe tummanyi aju mwana gwetu na pabhelekwe ali nangalole.
21 Pero cómo ve ahora, no lo sabemos. Quién le abrió los ojos, no lo sabemos. Pregúntenle, tiene edad. Él hablará por él mismo.
Ikabheje shanabhuli palolile, tukakumumanya na nkali annamiye meyojo, uwe tukakummanya. Mummuyanje nnyene, jwenejo jwankulungwa, shataye.”
22 Sus padres dijeron esto porque temían a los judíos, pues estos ya habían acordado que si alguno lo confesaba como el Cristo, fuera expulsado de la congregación.
Bhankwetenje bhashinkubheleketanga nneyo kwa ligongo lya kwaajogopanga ashikalongolele bha Bhayaudi, pabha ashikalongolelebho bhashinkulagananga kuti mundu jojowe shakunde kuti a Yeshu ni a Kilishitu abhingwe nshinagogi.
23 Por esto sus padres dijeron: Tiene edad, pregúntenle.
Lyenelyo ni ligongo lya bhankwetenje kubheleta kuti, “Jwenejo jwankulungwa, mummuyanje nnyene.”
24 Llamaron por segunda vez al hombre que había sido ciego, y le dijeron: ¡Da gloria a Dios! Nosotros sabemos que este hombre es pecador.
Bhai, gubhanshemilenje kabhili aliji nangalole jula, gubhannugulilenje, “Ubhelekete ya kweli gwaape ukonjelo a Nnungu! Uwe tumumanyi kuti abha bhandubha bhakwete yambi.”
25 Entonces él respondió: Si es pecador, no lo sé. Una cosa sé: Que yo era ciego y ahora veo.
Jwenejo gwajangwile, “Monaga bhakwete yambi, nne ngaamanya. Ikabheje nishimanyi shindu shimo kuti, naliji nangalole na nnaino ngunalola.”
26 Insistieron: ¿Qué te hizo? ¿Cómo te abrió los ojos?
Bhai, gubhammushiyenje, “Bhakutendele nndi? Bhakulamiye shanabhuli meyo gako?”
27 Les respondió: Ya les dije y no escucharon. ¿Por qué quieren oír otra vez? ¿También ustedes quieren ser sus discípulos?
Jwene mundujo gwabhajangwilenje, “Nimmalanjilenje, mmanganyanji mwangapilikanishiyanga, kwa nndi nnapinganga kupilikana kabhili? Bhuli na mmanganyanji nnapinganga kubha bhaajiganywa bhabho?”
28 Lo insultaron: ¡Tú eres discípulo de Él, pero nosotros somos discípulos de Moisés!
Bhai gubhantukenenje, bhalinkutinji, “Ugwe ni nkujiganywa jwabho, uwe tubhaajiganywa bha a Musha.
29 Nosotros sabemos que Dios [le] habló a Moisés, pero no sabemos de dónde es Éste.
Uwe tumumanyi kuti a Nnungu bhashinkubheleketa na a Musha, ikabheje bhene bhandubha tukakukumanya kubhakoposhele!”
30 El hombre respondió: Lo asombroso es que ustedes no sepan de dónde es, y a mí me abrió los ojos.
Jwalakwe gwabhajangwilenje, “Sheneshi sha kanganigwa! Mmanganyanji nkakukumanyanga kubhakoposhele, ikabheje bhashinamiya meyo gangu!
31 Sabemos que Dios no oye a pecadores, pero sí oye a quien es temeroso de Él y hace su voluntad.
Tumumanyi kuti a Nnungu bhakakwapilikanishiyanga bhandunji bhakwetenje yambi, ikabhe jojowe akwaakunda na tenda gubhapinga.
32 Jamás se oyó que alguien abrió los ojos de uno que nació ciego. (aiōn )
Kuumila bhukala pa shilambolyo ikanabhe pilikanika kuti mundu ashilamya meyo gaka nangalole jwa shibhelekwa. (aiōn )
33 Si Éste no viniera de Dios, nada podría hacer.
Monaga bhene bhandubha bhangakoposhela kwa a Nnungu, bhakanakombole kutenda shoshowe!”
34 [Ellos] respondieron: Tú naciste completamente en pecados, ¿y nos enseñas? Y lo expulsaron de la congregación.
Gubhajangwilenje, “Ugwe ushibhelekwa na lelelwa muyambi jika, utujiganye uwe?” Bhai, gubhankanilenje kushinagogi.
35 Jesús oyó que lo expulsaron, y cuando lo halló le preguntó: ¿Crees tú en el Hijo del Hombre?
A Yeshu gubhapilikene kuti bhashikunkananga nshinagogi. Bhai, bhakammoneje gubhammushiye, “Bhuli, ugwe ulikunkulupalila Mwana juka Mundu?”
36 Él respondió: ¿Quién es, Señor, para que crea en Él?
Jwene mundujo gwajangwile, “Mmakulungwa, nnugulile jwenejo ni gani, ninkulupalile.”
37 Jesús le contestó: No solo lo viste. Es el que habla contigo.
A Yeshu gubhammalanjile, “Mumweni, akunguluka na mmwejo.”
38 Y él dijo: Creo, Señor. Y lo adoró.
Bhai, jwene mundujo gwashite, “Mmakulungwa ngulikulupalila!” Gwabhatindibhalile.
39 Jesús dijo: Yo vine a este mundo para juicio, a fin de que los que no ven, vean, y los que ven, sean cegados.
A Yeshu gubhashite, “Nne njiika kushilambolyo kuukumula, nkupinga bhakaalolanga bhalolanje, na bhaalolanga bhabhanganje ashinangalole.”
40 [Algunos] fariseos que estaban con Él oyeron esto y le preguntaron: ¿Nosotros también somos ciegos?
Ashimapalishayo bhananji bhalinginji pamo na bhenebho gubhapilikenenje gene malobhego, gubhaabhushiyenje, “Bhuli, nkali uwe ashinangalole?”
41 Jesús les respondió: Si fueran ciegos, no tendrían pecado. Pero ahora [porque] dicen que ven, su pecado permanece.
A Yeshu gubhaajangwilenje, “Monaga nkalinginji ashinangalole, nkanakolanjeje yambi, ikabheje nnaino nkutinji. ‘Uwe tulilola,’ bhai launo nkwetenje yambi.