< Éxodo 18 >
1 Jetro, sacerdote de Madián, suegro de Moisés, oyó todo lo que ʼElohim hizo por Moisés y por su pueblo Israel, y cómo Yavé sacó a Israel de Egipto.
Ni Jetro a padi dagiti Midian, a katugangan a lalaki ni Moises ket nangngegna amin nga inaramid ti Dios para kenni Moises ken para iti Israel a tattaona. Nangngegna nga inruar ni Yahweh ti Israel manipud iti Egipto.
2 Jetro, suegro de Moisés, tomó a Séfora, esposa de Moisés (después que éste la envió [a su casa]),
Inkuyog ni Jetro, a katugangan ni Moises, ni Sipora nga asawa ni Moises, kalpasan nga imbaonna isuna idiay balayda,
3 y a sus dos hijos. El nombre de uno de ellos era Gersón, porque dijo: Forastero soy en tierra extranjera.
ken dagiti dua nga annakna a lallaki; ti nagan ti maysa ket Gersom, ta kinuna ni Moises, “Nagbalinak a ganggannaet iti sabali a daga.”
4 El nombre del otro era Eliezer, porque dijo: el ʼElohim de mis antepasados es mi ayuda y me libró de la espada de Faraón.
Ti nagan ti maysa ket Eliezer, ta kinuna ni Moises, “Ti Dios dagiti kapuonak ti katulongak. Inispalnak manipud iti kampilan ni Faraon.”
5 Jetro, suegro de Moisés, llegó al desierto con los hijos y la esposa de Moisés. Acampó junto a la Montaña de ʼElohim
Napan kenni Moises ni Jetro a katuganganna, kaduana dagiti putot a lallaki ni Moises ken ti asawana idiay let-ang a nagkampoanna idiay bantay ti Dios.
6 y envió palabra a Moisés: Yo, tu suegro Jetro, vengo a ti con tu esposa y tus dos hijos.
Kinunana kenni Moises, “Siak, ti katugangam a ni Jetro, ket umayak kenka a kaduak ti asawam ken dagiti dua a putotmo a lallaki.”
7 Entonces Moisés salió a recibir a su suegro, se inclinó y lo besó. Se preguntaron el uno al otro por su salud y entraron en la tienda.
Rimmuar ni Moises a nangsabat iti katuganganna, nagdumog ken inagkanna isuna. Nagkinnomustada maipanggep iti kasasaad ti tunggal maysa ket sada simrek iti tolda.
8 Entonces Moisés relató a su suegro todo lo que Yavé hizo a Faraón y a los egipcios por amor a Israel y todas las adversidades que tuvieron en el camino, y cómo Yavé los libró.
Imbaga ni Moises iti katuganganna ti amin nga inaramid ni Yahweh kenni Faraon ken kadagiti Egipcio para iti pagimbagan ti Israel, maipanggep kadagiti amin a rigrigat a napadtengda kabayatan ti kaaddada iti dalan, ken no kasano nga inispal ida ni Yahweh.
9 Jetro se regocijó por todo el bien que Yavé hizo a Israel, Quien libró al pueblo de la mano de los egipcios.
Nagrag-o ni Jetro iti amin a nasayaat nga inaramid ni Yahweh iti Israel, iti panangispalna kadakuada manipud iti ima dagiti Egipcio.
10 Jetro exclamó: ¡Bendito sea Yavé, Quien los libró de la mano de los egipcios y de la mano de Faraón! ¡Él libró al pueblo de la mano de Egipto!
Kinuna ni Jetro, “Maidaydayaw koma ni Yahweh, ta inispalnakayo manipud iti ima dagiti Egipcio ken iti ima ni Faraon, ken winayawayaanna dagiti tattao manipud iti panangtengngelda.
11 Ahora sé que Yavé es mayor que todos los ʼelohim, pues quedó probado que en aquello en lo cual se ensoberbecieron, Él prevaleció contra ellos.
Ita, ammok a nain-indaklan ni Yahweh ngem dagiti amin a didiosen, gapu ta idi trinato dagiti Egipcio dagiti Israelita a sitatangsit, inispal ti Dios dagiti tattaona.”
12 Entonces Jetro, suegro de Moisés, ofreció un holocausto y sacrificios a ʼElohim. Y Aarón llegó con todos los ancianos de Israel a comer pan con el suegro de Moisés delante de ʼElohim.
Nangiyeg ni Jetro, a katugangan ni Moises iti daton a maipuor amin ken datdaton a maipaay iti Dios. Immay ni Aaron ken dagiti amin a panglakayen ti Israel a mangan iti sangoanan ni Yahweh a kaduada ti katugangan ni Moises.
13 Sucedió al día siguiente que Moisés se sentó a juzgar al pueblo, porque el pueblo se presentaba delante de Moisés desde la mañana hasta llegar la noche.
Iti simmaruno nga aldaw, nagtugaw ni Moises tapno mangukom kadagiti tattao. Nagtakder dagiti tattao iti aglawlawna manipud bigat agingga iti rabii.
14 Al ver el suegro de Moisés todo lo que él hacía para el pueblo, dijo: ¿Qué es esto que haces con el pueblo? ¿Por qué te sientas tú solo, y todo el pueblo se presenta ante ti desde la mañana hasta [llegar] la noche?
Idi nakita ti katugangan ni Moises amin nga inaramidna para kadagiti tattao, kinunana, “Ania daytoy nga ar-aramidem kadagiti tattao? Apay nga agtugtugawka nga agmaymaysa ket agtaktakder iti aglawlawmo dagiti amin a tattao manipud iti bigat agingga iti rabii?”
15 Moisés respondió a su suegro: Porque el pueblo viene a mí para consultar a ʼElohim.
Kinuna ni Moises iti katuganganna, “Umay kaniak dagiti tattao a dumawat iti panangiwanwan ti Dios.
16 Cuando tienen una disputa, la traen a mí. Yo juzgo entre un hombre y su prójimo, y les informo los Estatutos de ʼElohim y sus Leyes.
No addaanda iti saan a pagkikinnaawatan, umayda kaniak. Mangngeddengak iti nagbaetan dagiti tattao, ken isursurok kadakuada ti maipanggep kadagiti alagaden ken linteg ti Dios.”
17 Entonces el suegro de Moisés le dijo: No es bueno lo que tú haces.
Kinuna ti katugangan ni Moises kenkuana, “Saan a nasayaat ti ar-aramidem.
18 Desfallecerás tanto tú como este pueblo que está contigo, porque la tarea es demasiado pesada para ti. No puedes hacerla tú solo.
Awan dua-dua a maibusto ti pigsam ken dagiti tattao nga umay kenka, gapu ta nadagsen unay a trabaho daytoy para kenka. Saanmo a maaramid daytoy a siksika.
19 Escúchame ahora, te aconsejaré, y ʼElohim sea contigo. Representa tú al pueblo ante ʼElohim y lleva tú las disputas ante ʼElohim
Dinggennak. Balakadanka ket makikaaddanto ti Dios kenka gapu ta sika ti mangibagbagi kadagiti tattao ti Dios, ken sika ti mangiyum-uman kenkuana kadagiti saanda a pagkikinnaawatan.
20 Amonéstalos con los Estatutos y las Leyes, y enséñales el camino en el cual deben andar y la obra que deben hacer.
Masapul nga isurom kadakuada dagiti alagaden ken lintegna. Masapul nga ipakitam kadakuada ti dalan a surotenda iti panagbiagda ken ti trabaho nga aramidenda.
21 Además, escoge tú mismo entre todo el pueblo a hombres capaces, temerosos de ʼElohim, hombres veraces, aborrecedores del lucro, y desígnalos como jefes de miles, jefes de cientos, jefes de cincuenta y jefes de diez.
Maysa pay, nasken a mangpilika kadagiti makabael a lallaki manipud kadagiti amin a tattao, lallaki a mangraraem iti Dios, lallaki a napudno ken manggurgura iti saan a nalinteg a panangtagikua. Masapul a pagturayem ida kadagiti tattao, nga agbalin a mangidaulo a mangimaton kadagiti sagsasangaribu, sagsasangagasut, saglilimapulo ken sagsasangapulo.
22 Que ellos juzguen al pueblo en todo tiempo y que traigan a ti todo asunto grave, pero todo asunto sencillo lo juzguen ellos. Aligera así la carga de sobre ti, y que la compartan contigo.
Isuda ti mangukom kadagiti tattao iti amin a kadawyan a parikut, ngem iyegda kenka dagiti naririgat a parikut. No maipapan kadagiti amin a babassit a parikut, mabalinda nga ukomen dagidiay nga is-isuda. Iti dayta a wagas, nalaklakanto para kenka, ken makipag-baklaydanto kenka iti dadagsen.
23 Si haces tal cosa, y ʼElohim así te lo ordena, entonces podrás estar firme, y todo este pueblo también podrá ir en paz a su lugar.
No aramidem daytoy, ken no isu't bilin ti Dios nga aramidem, ket maibturamto, ken makaawidto dagiti amin a tattao a napnapnek.”
24 Moisés obedeció a su suegro e hizo todo lo que le dijo.
Dimngeg ngarud ni Moises kadagiti sao ti katuganganna a lalaki ken inaramidna ti amin nga imbaga daytoy.
25 Moisés escogió hombres capaces de todo Israel y los constituyó como jefes sobre el pueblo, jefes de miles, de cientos, de cincuenta, y de decena.
Nangpili ni Moises kadagiti makabael a lallaki manipud iti amin nga Israel ket pinagbalinna ida a mangidadaulo kadagiti amin a tattao, mangidadaulo kadagiti sagsasangaribu, sagsasangagasut, saglilimapulo, ken sagsasangapulo.
26 Ellos juzgaban al pueblo en todo tiempo. Todo asunto sencillo lo juzgaban ellos mismos y el asunto difícil lo llevaban a Moisés.
Inukomda dagiti tattao kadagiti gagangay a pasamak. Inyegda kenni Moises dagiti naririgat a parikut, ngem rinisutda nga is-isuda dagiti amin a babassit a parikut.
27 Moisés despidió a su suegro, y éste salió a su tierra.
Kalpasanna, pinalubosan ni Moises a pumanaw ti katuganganna a lalaki, ket nagsubli ni Jetro iti bukodna a daga.