< Hechos 28 >

1 Después supimos que la isla se llamaba Malta.
Tukaisheje ulele kulitaka, gutumumanyi kuti shilambo shitimbililwe mashi shila pushashemwaga Melita.
2 Los nativos nos mostraban una bondad extraordinaria. A causa de la lluvia y el frío encendieron una hoguera y nos acogieron a todos.
Bhashilambo bha kweneko gubhatutendelenje mituka ja kaje. Pabha ula jatendeganya na twashinkukola mmbepo, gubhakumbenyenje moto gubhatushemelenje tubhowe.
3 Pablo recogió una brazada de maleza y la echó al fuego. Una víbora que huía del calor se apoderó de su mano.
A Pauli gubhalokwete neng'ene nshigo gumo gubhakwiile pamoto. Bhai, penepo kwa ligongo lya lyoto lya moto gula gwakopweshe lijoka jwa luma nneng'ene mula akwaanyembelaga a Pauli munkono.
4 Cuando los nativos vieron que el animal colgaba de la mano de él, se decían unos a otros: Sin duda, este hombre es un homicida a quien, después de salvarse del mar, la Justicia no le permitió vivir.
Bhashilambo bha pepala bhakabhonanjeje lijoka alikwaakwela a Pauli, gubhabhalanjilenenje, “Ipingaga aju munduju ashibhulaga mundu nkali alamile gwangali kuwa mmashi, nnungu jwetu jwankongwe ashemwa Aki akanneka alame!”
5 Pero él sacudió el animal en el fuego y nada malo padeció.
Ikabheje a Pauli gubhampukunyishiye pamoto lijoka jwa luma jula na wala jwangaaluma nkali kashoko.
6 Ellos esperaban que él se hinchara o cayera muerto de repente. Pero esperaron mucho y vieron que nada malo le ocurría. Cambiaron de parecer y decían que él era un dios.
Bhandunji bhala gubhalinginji nkulolela kuti nkono gula shiguimbe eu a Pauli shibhagwe niwa popo. Bhakalolelanjeje paakabha nibhona wala shakwapi shikwakoposhela a Pauli, gubhatindigenyenje ng'aniyo yabhonji gubhashitenje kuti, jweneju nnungu.
7 En los alrededores de aquel lugar había unas tierras de Publio, el principal de la isla. Él nos recibió con mucha bondad y nos hospedó por tres días.
Tome na pepala jashinkupagwa migunda ja bhakulungwa bha shene shilambo shatimbililwe na mashisho lina lyabho pubhashemwaga a Pabhuliashi. Gubhatushemile kunngwabho kwa ntima gwa umbwiga, gututemi ujeni mobha gatatu.
8 El padre de Publio estaba en cama con fiebre y disentería. Cuando Pablo entró, habló con Dios, impuso las manos sobre él y lo sanó.
Ainabhabho a Pabhuliashi bhashinkusheluka na guluma, bhali bhagonile pa shinanda. A Pauli gubhapite kwalola na gubhajujile Nnungu, gubhaabhishile makono gubhaalamiye.
9 Cuando sucedió esto, los demás enfermos de la isla acudían y eran sanados.
Gakatendesheje genego, bhalwelenji bhowe nnepeila pa shilambo pala gubhaaishilenje a Pauli na gubhalamiywenje.
10 Ellos también nos honraron con muchas atenciones, y al zarpar, nos dieron todo lo necesario.
Nabhalabhonji gubhatujogopenje kwa kaje, tukapanganisheje kujabhula, gubhapashilenje indu yaigwinji itwaipinjile.
11 Tres meses después nos embarcaron en una nave alejandrina que había invernado en la isla, que tenía escrito en la proa: A los Dióscuros.
Jikapiteje myei jitatu gututandwibhe mwanja gwetu na meli jimo ja ku Alekishandilia jishemwa, “Ashinnungu bha Mmba.” Pujaliji kweneko miongwe jowe ja shipwepwe.
12 Llegamos a Siracusa y permanecimos allí tres días.
Gutuishe shilambo sha ku Shilakusha gututemi mobha gatatu.
13 Luego bordeamos alrededor y llegamos a Regio. El segundo día sopló un viento del sur y arribamos a Puteoli.
Tukajabhuleje penepo gututimbilile gutuishe ku Legio. Likapiteje lyubha limo, mbungo ja kushi jikutandubhaga kupuga na gakapiteje mobha gatatu gutuishe kubhandali ja Potioli.
14 Hallamos allí a unos hermanos y nos invitaron a permanecer siete días. Así llegamos a Roma.
Kweneko gutwaimenenje bhakilishitu ajetunji gubhatujujilenje tutame nabhonji juma jimo. Gutuishe ku Loma shana nneyo.
15 Cuando los hermanos de allí escucharon con respecto a nosotros fueron a encontrarnos hasta el Foro de Apio y Tres Tabernas. Cuando los vimos Pablo dio gracias a Dios y se animó.
Bhakilishitu ajetunji bha ku Loma bhakapilikananjeje kuti tushiika, gubhaikengenenje kukutuposhela kumbwani ja Apio na Kunyumba Itatu ya Bhajeninji. A Pauli bhakaabhonanjeje gubhatendile eja kwa a Nnungu, gubhatagwilwe ntima.
16 Entramos en Roma. A Pablo se le permitió que viviera por su cuenta con el soldado que lo custodiaba.
Tukaisheje ku Loma a Pauli gubhaleshelelwe kutama kujika muulinda uka linjola jumo.
17 Al tercer día él convocó a los judíos más prominentes. Cuando llegaron, les dijo: Varones hermanos, yo no hice algo contra el pueblo ni contra las costumbres de los antepasados. Fui entregado preso desde Jerusalén en las manos de los romanos,
Gakapiteje mobha gatatu a Pauli gubhaashemilenje ashikalongolele bha Shiyaudi bha shene shilambosho. Bhakaimananjeje gubhaabhalanjilenje, “Ashapwanga, shakwa shindendile na wala tauka ikubho ya ashinakulubhetu, nashinkukamulwa ku Yelushalemu kula na kamuywa mmakono ga Bhaloma.
18 quienes me interrogaron y me querían soltar por no hallar en mí ninguna causa de muerte.
Bhakamuyanjeje nibhona kuti shakwa shinebhile, gubhapinjilenje kung'opola bhanekanje.
19 Pero al oponerse los judíos, me vi obligado a apelar a César, no porque tenía algo de qué acusar a mi nación.
Ikabheje Bhayaudi bhananji gubhakanilenje, gunyujile malobhe gangu gakamaliywe na bhakulungwa bha ku Loma a Kaishali, nkali ngakweteje malobhe gogowe ga kwaalugulanga bhashilambo ajangunji.
20 Por esta causa los llamé para verlos y hablarles, pues por la esperanza de Israel estoy rodeado por esta cadena.
Bhai, kwa ligongo lya genego, njikunshemanga kunnolanje na tukungulushe, pabha njitabhwa ajino mindololo jino ligongo lya malagano ga a Nnungu ku bha Ishilaeli gala.”
21 Entonces ellos le dijeron: Nosotros no hemos recibido cartas de Judea con respecto a ti, ni llegó algún hermano a denunciar o hablar malo en cuanto a ti.
Bhalabhonji gubhaalugulilenje, “Uwe tukanabhe poshela ntenga eu bhaluwa ja ngani jenu kopoka ku Yudea, wala jwakwa nkilishitu jojowe aishe apano kutubhalanjila lilobhe lyolyowe linnebhile mmwe.
22 Pero pensamos que es conveniente escuchar de ti lo que piensas, porque ciertamente sabemos que en todas partes se habla mal de esta secta.
Ikabheje tunapinga tupilikane shinkuganishiya mmwe, pabha uwe tumumanyi kuti mmbali yowe gwene nkumbigo unalugulwa mwangali mwambone.”
23 Los citó para un día y muchos acudieron al hospedaje, a quienes exponía mañana y tarde y testificaba solemnemente sobre el reino de Dios. Los persuadía con respecto a Jesús según la Ley de Moisés y los profetas.
Bhakalagananjeje lyubha lya imana, gubhaikengenenje bhandunji bhabhagwinji nnyumba jibhatamaga. Tandubhila lyamba mpaka ligulo a Pauli gubhaatalashiyenje ga Ukulungwa gwa a Nnungu, bhalilinga kwaatendanga bhakundanje ngani ja a Yeshu kwa talashiya shalia ja a Musha na ashinkulondola bha a Nnungu.
24 Ciertamente algunos creyeron lo que Pablo anunciaba, pero otros no.
Bhananji gubhakundilenje malobhe gala, ikabheje bhananji bhangakulupalilanga.
25 No lograban acuerdo y se despedían. Entonces Pablo les dijo: Bien habló el Espíritu Santo por medio del profeta Isaías a los antepasados de ustedes:
Bhai, gubhajabhulengene akuno bhali bhalekenenje ng'aniyo ga malobhe ga a Pauli ga kuti, mbena Mbumu jwa Ukonjelo abhelekete mwa mmbone na ashinakulubhenunji kwa kang'wa ja ankulondola bha a Nnungu a Ishaya,
26 Vé a este pueblo y dí: Al oír oirán, pero de ningún modo entenderán. Al ver verán, pero de ningún modo percibirán.
bhalinkuti, “‘Jenda kubhandunjibha ukaabhalanjilanje. Kupilikana shimpilkananje, ikabheje nkamumanyanga, Kulola shinnolanje, ikabheje nkaibhonanga.
27 Porque el corazón de este pueblo fue endurecido. Sus oídos oyeron pesadamente y cerraron sus ojos, para que no vean con los ojos, ni oigan con los oídos, ni entiendan con el corazón, y cambien de mente, y Yo los sane.
Pabha mitima ja bhene bhandunjibha jishitopa, bhashiibhanga makutu gabhonji meyo gabhonji bhashikupilanga. Gwangali nneyo, bhakalolilenje na meyo gabhonji, bhakapilikenenje na makutu gabhonji. Bhakaelewenje mmitima jabhonji, bhakaandendebhushilenje, bhashite Bhakulungwa, ngaalamiyenje.’”
28 Sepan ustedes que esta salvación de Dios se envió a los gentiles. Ellos también oirán.
Kungai a Pauli gubhashite, “Bhai, mmumanyanje kuti ntenga gwa a Nnungu gwa ngani ja ntapulo upelekwe ku bhandu bha ilambo ina. Bhalabhonji shibhapilikanilanje!”
Bhakabheleketeje genego, Bhayaudi gubhajabhulenje, bhalipita taukangana ashaayenenji.
30 Permaneció dos años enteros en su [casa] alquilada y recibía a todos los que lo visitaban.
A Pauli gubhatemi ku Loma yaka ibhili nnyumba jibhapoleshe bhayene kwalipila mbiya, bhatendaga kwaposhelelanga bhowe bhaowelangaga.
31 Proclamaba el reino de Dios y enseñaba con respecto al Señor Jesucristo con toda osadía y sin impedimento.
Bhatenda lunguya ga Ukulungwa gwa a Nnungu na jiganya ngani ja Bhakulungwa a Yeshu Kilishitu gwangali bhoga na jwakwa mundu abhalimbiyaga.

< Hechos 28 >