< Hechos 28 >
1 Después supimos que la isla se llamaba Malta.
Jejile chakingibhwa kisi, niwo nichimenya ati lisinga elibhilikilwa Malta.
2 Los nativos nos mostraban una bondad extraordinaria. A causa de la lluvia y el frío encendieron una hoguera y nos acogieron a todos.
Abhanu abhenengo abhende aliya atali ati bhachilamie kwo bhwila bhunu bhwiile, nawe bhakongesishe omulilo no kuchifogesha bhona, kunsonga ya ing'ubha na imbheyo inu yaliga nigendelela.
3 Pablo recogió una brazada de maleza y la echó al fuego. Una víbora que huía del calor se apoderó de su mano.
Mbe nawe Paulo anu aliga nakumanya liganda lya jing'wi no kulita mu mulilo, injoka noto eya isumu nisoka mung'wi jilya kwa insonga ya libhila-bhila lilya, na nimwisingilila kukubhoko kwae.
4 Cuando los nativos vieron que el animal colgaba de la mano de él, se decían unos a otros: Sin duda, este hombre es un homicida a quien, después de salvarse del mar, la Justicia no le permitió vivir.
Abhanu abhenengo bha alia bhejile bhalola intyanyi yenenele okusoka ku kubhoko kwae, abhanu nibhaika abhene kwa bhene, “Omunu unu Ni chimali Ni mwiti Nolwo kutyo( akila) mu nyanja, nawe echimali chitamusiga kubha muanga.”
5 Pero él sacudió el animal en el fuego y nada malo padeció.
Mbe nawe mwenene nailasa mu mulilo intyanyi eyo Nolwo omwene atabhwene mauta gonna gona.
6 Ellos esperaban que él se hinchara o cayera muerto de repente. Pero esperaron mucho y vieron que nada malo le ocurría. Cambiaron de parecer y decían que él era un dios.
Abhene bhaliga nibhalindilila ati kafwimba kwo muswija amwi bhwangu kajokugwa no kufwa. Mbe nawe bhejile bhamulola kwo mwanya mulela na mbhalola ati gutalio musango gunu gutali gwe chimile ku mwene, nibhaindula ameganilisho gebhwe no kwaika ati aliga ali mungu.
7 En los alrededores de aquel lugar había unas tierras de Publio, el principal de la isla. Él nos recibió con mucha bondad y nos hospedó por tres días.
Mbe ayei na libhala lilya bhwaliga bhulio obhusi bhunu gwaliga guli mugabho gwo omukulu wa lisinga, omunu oyo aliga natogwa Pablio. Achifogesishe no kuchifogesha kwa naku esatu.
8 El padre de Publio estaba en cama con fiebre y disentería. Cuando Pablo entró, habló con Dios, impuso las manos sobre él y lo sanó.
Jabhonekene ati esemwene Pablio agwatilwe omuswija no bhulwae bho kuchugula. Nawe Paulo ejile amujako, nasabhwa, no mutelako amabhoko gae, no kumwiulisha.
9 Cuando sucedió esto, los demás enfermos de la isla acudían y eran sanados.
Wejile jabhonekana jinu, abhanu abhandi kwi singa lilya bhanu bhaliga nibhasibhwa nibhagenda na nibheulisibhwa.
10 Ellos también nos honraron con muchas atenciones, y al zarpar, nos dieron todo lo necesario.
Abhanu nibhachiyana echibhalo kwe chibhalo chafu. Anu chaliga nichenda okugenda mulugendo, bhachiyanile bhinu chaliga chikenele.
11 Tres meses después nos embarcaron en una nave alejandrina que había invernado en la isla, que tenía escrito en la proa: A los Dióscuros.
Wejile gatulao mesi gasatu, chagendele mu lugendo lwa mu meli eya Iskanda inu yaliga yabhumilwe na imbeyo ao mwisiga, inu abhatangasha bhae bhaliga bhali Bhaili bhabhili abha malongo.
12 Llegamos a Siracusa y permanecimos allí tres días.
Wejile chakinga mu musi ogwa Sirakusa, chenyanjile alia naku esatu.
13 Luego bordeamos alrededor y llegamos a Regio. El segundo día sopló un viento del sur y arribamos a Puteoli.
Okusokelelao nichigenda nichikinga mu musi ogwa Regio. Nichimalao lunaku lumwi omuyaga gwo mulimbe nigubhonekana ao nao, Wejile jatulao naku ebhili nichikinga mu musi ogwa Putoli.
14 Hallamos allí a unos hermanos y nos invitaron a permanecer siete días. Así llegamos a Roma.
Eyo nichibhasanga abhaili abhandi na nibhachifogesha okwinyanja nabho kwa naku musanju. Munjila inu nichija Rumi.
15 Cuando los hermanos de allí escucharon con respecto a nosotros fueron a encontrarnos hasta el Foro de Apio y Tres Tabernas. Cuando los vimos Pablo dio gracias a Dios y se animó.
Okusoka eyo abhaili bhalya, bhejile bhongwa emisango jeswe ati, Bhejile okuchilamila eyo mwigulilo elya Apias na jinyumba esatu jinu ejilisha. Paulo ejile abhalola abhaili bhalya namusima Nyamuanga namba okubha no bhubhasi.
16 Entramos en Roma. A Pablo se le permitió que viviera por su cuenta con el soldado que lo custodiaba.
Chejile chengila mu Roma, Paulo ekilisibhe okwikala enyele-la amwi no musilikale unu amulindaga.
17 Al tercer día él convocó a los judíos más prominentes. Cuando llegaron, les dijo: Varones hermanos, yo no hice algo contra el pueblo ni contra las costumbres de los antepasados. Fui entregado preso desde Jerusalén en las manos de los romanos,
Mbe Jejile jatulao naku esatu Paulo abhabhilikie abhalume bhalya bhanu bhaliga bhatangasha agati ya abhayaudi. Bhejile bhejila amwi, aikile kubhene ati, “Bhaili, amwi nejo ati nichali kukola chikayo chona chona ku bhanu bhanu amwi ninkola obhutasikane no bwitondi bhwa bhalata bheswe bhanu bhachitangatie, nasosibhweo kuti mubhwoya unu asokele Yerusalemu kukinga mu mabhoko ga bharumi.
18 quienes me interrogaron y me querían soltar por no hallar en mí ninguna causa de muerte.
Bhejile bhamala okumbusilisha, nibhakena okunsiga kutyoela, kunsonga yaliga italio nsonga kwanye anye inu yaliga inyiile indamu yo lufu.
19 Pero al oponerse los judíos, me vi obligado a apelar a César, no porque tenía algo de qué acusar a mi nación.
Mbe nawe abhayaudi bhalya bhejile bhaika kenu bhatasikene ku bhwendi bhwebhwe, kwanyiile okugendelela na ikesi kukinga ku Kaisari, Nolwo kutyo jaliga jili ati enileta amasitaka ingulu ya liyanga lyani.
20 Por esta causa los llamé para verlos y hablarles, pues por la esperanza de Israel estoy rodeado por esta cadena.
Kunsonga yo kugendelela na ikesi yani, kwibhyo, nasabhile nibhalole no kwaika nabho. Niyo insonga ya chilya chinu Israel Ali no bhubhasi nacho, nibhoyelwe kwo kubhoywa kunu.
21 Entonces ellos le dijeron: Nosotros no hemos recibido cartas de Judea con respecto a ti, ni llegó algún hermano a denunciar o hablar malo en cuanto a ti.
Okumala Nibhamubhwila ati, “Chichaliga kulamila inyalubha okusoka Yudea kwo kulubhana nawe, nolwo atalio muili unu ejile no kusosha emisango amwi kwaika musango gwona gwona guli mibhibhi okulubhana nawe.
22 Pero pensamos que es conveniente escuchar de ti lo que piensas, porque ciertamente sabemos que en todas partes se habla mal de esta secta.
Mbe nawe echenda okungwa okusoka kwawe owiganilishaki okulubhana na liijo linu elya bhanu bhanu, Kulwo kubha eimenyekana kwiswe ati elyaika bhutasikane na bhuli ebhala.”
23 Los citó para un día y muchos acudieron al hospedaje, a quienes exponía mañana y tarde y testificaba solemnemente sobre el reino de Dios. Los persuadía con respecto a Jesús según la Ley de Moisés y los profetas.
Anu bhaliga bhauye olunaku ingulu ya, bhanu bhafu kukilao nibhamulubha kwi bhala elyo aliga ekae. Aikile omusango gulya ku bhene no kubhambalila okulubhana no bhukama bhwa Nyamuanga. Alegejishe okubhakongya-kongya okulubhana naYesu, ku njila jona ebhili okusoka mu bhilagilo bha Musa no okusoka ku bhalagi, okwambila katondo kukinga kegolo.
24 Ciertamente algunos creyeron lo que Pablo anunciaba, pero otros no.
Abhandi bhebhwe nibhakongibhwa okulubhana ne misango jilya jinu jaikilwe, mu mwanya abhandi bhatamwikilisishe.
25 No lograban acuerdo y se despedían. Entonces Pablo les dijo: Bien habló el Espíritu Santo por medio del profeta Isaías a los antepasados de ustedes:
Wejile bhasingwa okungwana abhene kwa bhene, bhasokeleo Wejile Paulo agwaika omusango gunu gumwi, “Mwoyo Mwelu aikile kisi kwo kulabha ku Isaya omulagi ku bhalata bhemwe.
26 Vé a este pueblo y dí: Al oír oirán, pero de ningún modo entenderán. Al ver verán, pero de ningún modo percibirán.
Aikile, 'Nugende ku bhanu bhanu waike, “Kwa matwi gemwe omungwa, Mbe nawe mutakusombokelwao chinu; Na kwa meso gemwe omulola Mbe nawe mutakumenya.
27 Porque el corazón de este pueblo fue endurecido. Sus oídos oyeron pesadamente y cerraron sus ojos, para que no vean con los ojos, ni oigan con los oídos, ni entiendan con el corazón, y cambien de mente, y Yo los sane.
Kulwo kubha emyoyo ja abhanu bhanu jalengae, amatwi gebhwe agongwa kwa jinyako, gafundikiywe ameso gebhwe; koleleki ati bhasige Okulola kwa meso gebhwe, no kungwa kwa matwi gebhwe, no kusombokelwa kwe mioyo jebhwe, no kuinduka lindi, nanye nakabheulisishe.'”
28 Sepan ustedes que esta salvación de Dios se envió a los gentiles. Ellos también oirán.
Kulwejo, kubheile okumenya ati omwelulo gunu ogwa Nyamuanga gusililwe ku bhanu bha maanga, na abhajokungwa.” (komelesha: olugobho lunu
Mu mwanya gunu ejile aika emisango jinu, abhayaudi bhasokeleo, bhali na mabhushanyo manene agati yebhwe, “Gutalimo mu nyandiko je kisi eja kala).
30 Permaneció dos años enteros en su [casa] alquilada y recibía a todos los que lo visitaban.
Paulo enyanjile mu nyumba yae inu aliga alimo kwa mwanya gwa myaka jone ebhili, na abhafogesishe bhona bhanu bhajaga ewae.
31 Proclamaba el reino de Dios y enseñaba con respecto al Señor Jesucristo con toda osadía y sin impedimento.
Aliga nasimula obhukama bha Nyamuanga no kwiigisha emisango ja Latabhugenyi Yesu Kristo kwo bhubhasi bhona. Atalio unu amuganyishe.