< Proverbios 11 >

1 El Señor odia los pesos falsos, pero el peso acertado le complace.
Kagurgura ni Yahweh ti nakaur a timbangan, ngem pakaragsakanna ti apag-isu a dagsen.
2 El orgullo trae desgracia, pero la humildad trae sabiduría.
No rumsua ti panagpannakkel, umay met ti pannakaibabain, ngem iti kinapakumbaba umay ti kinasirib.
3 La honestidad es la guía de los que hacen el bien, pero el engaño destruye a los mentirosos.
Ti kinamatalek dagiti nalinteg ti mangidalan kadakuada, ngem dagiti nakillo a wagwagas dagiti mangliliput ti mangdadael mismo kadakuada.
4 La riqueza no te ayudará en el día del juicio, pero la bondad te salvará de la muerte.
Awan serserbina ti kinabaknang iti aldaw ti pungtot, ngem ti panagaramid iti nalinteg iyadayonaka iti patay.
5 La bondad del inocente lo mantendrá en el buen camino, pero los malvados tropezarán y caerán por su propia maldad.
Ti nalinteg nga aramid ti tao nga awan pakapilawanna ti mangpalinteg iti dalanna, ngem madadaelto dagiti nadangkes gapu iti bukodda a kinadangkes.
6 La bondad de los que viven en rectitud los salvará, pero los deshonestos quedarán atrapados por sus propios deseos.
Ti umno nga ugali dagiti mangay-ayo iti Dios ti mangpatalinaed kadakuada a natalged, ngem mapalab-ogan dagiti mangliliput babaen kadagiti kalikagumda.
7 Cuando una persona malvada muere, sus esperanzas mueren con ella; la esperanza de los rebeldes se desvanecerá.
No adda matay a tao a nadangkes, agpukaw ti namnamana, ket awanto ti pagturongan ti namnama nga adda iti bilegna.
8 Los rectos son librados de las dificultades, pero los malvados estarán en dificultades.
Ti agar-aramid iti nalinteg ket maiyadayo iti riribuk, ketdi, dumteng daytoy kadagiti nadangkes.
9 Los rebeldes contra Dios discuten su voluntad y destruyen a su prójimo; pero los justos son salvados por la sabiduría.
Babaen iti ngiwatna, dadaelen ti tao nga awanan iti dios ti kaarrubana, ngem babaen iti pannakaammo ket agtalinaed a natalged dagiti agar-aramid iti nalinteg.
10 Toda la ciudad celebra cuando los buenos tienen éxito; así mismo gritan de alegría cuando mueren los malvados.
No rumang-ay dagiti agar-aramid iti nalinteg, agrag-o ti siudad; no mapukaw dagiti nadangkes, adda panagdirdir-i.
11 Los que viven con ética son una bendición para la ciudad, pero las palabras de los malvados la destruyen.
Babaen kadagiti nasasayaat a sagut dagiti mangay-ayo iti Dios, maidayaw ti siudad; gapu iti ngiwat dagiti nadangkes, marba ti siudad.
12 Los que denigran a su prójimo no tienen inteligencia; pero los sensatos guardan silencio.
Awan ammo ti tao a manglais iti gayyemna, ngem naulimek ti tao nga addaan pannakaawat.
13 Una persona chismosa anda de aquí para allá divulgando secretos; pero una persona fiel guarda el secreto que le han confiado.
Ti siasinoman a mapmapan mangperperdi ket agipalpalgak kadagiti palimed, ngem ti napudno a tao ket saluadanna ti palimed.
14 Sin una buena guía, la nación cae; pero la nación se salva por los muchos consejos sabios.
No awan ti nasirib a panangidalan, madadael ti nasion, ngem umay ti panagballigi babaen iti panangiyuman kadagiti adu a mammagbaga.
15 Si eres fiador de un extranjero, te meterás en problemas. Estarás más seguro si evitas tales promesas.
Siasinoman a mangpatalged iti utang ti ganggannaet ket sigurado nga agsagabanto, ngem natalged ti tao a kagurgurana ti agkari babaen iti kasta.
16 Una mujer refinada se aferra a su honra, así como los hombres implacables se aferran a su riqueza.
Ti naparabur a babai, magun-odna ti pammadayaw, ngem dagiti naulpit a tattao, petpetpetanda ti kinabaknang.
17 Si eres bondadoso, obtendrás recompensa; pero si eres cruel, te harás daño a ti mismo.
Ti naasi a tao gunggunaanna ti bagina, ngem ti naulpit a tao saksaktanna ti bagina.
18 El salario que reciben los malvados es engañoso, pero los que siembran bondad, cosecharán una buena recompensa.
Agulbod ti nadangkes a tao tapno magun-odna ti gunggunana, ngem ti tao nga agmula iti umno ket apitenna ti supapak ti kinapudno.
19 Haz el bien y vivirás. Busca el mal y morirás.
Ti napudno a tao nga agar-aramid iti umno ket agbiag, ngem ti tao a mangkamkamat iti kinadakes ket matay.
20 El Señor odia las mentes perversas, pero se complace con los que viven una vida de obediencia.
Kagurgura ni Yahweh dagiti dakes ti pusoda, ngem pakaragsakanna dagiti tattao nga awan pakababalawan dagiti wagwagasda.
21 De algo puedes estar seguro: los malvados no se quedaran sin castigo, pero los justos serán salvos.
Sigurado daytoy—madusanto dagiti nadangkes a tattao, ngem natalgedto dagiti kaputotan dagiti agar-aramid iti umno.
22 Una mujer hermosa con carencia de buen juicio es como una argolla de oro en el hocico de un cerdo.
Kasla aritus a balitok iti subsob ti baboy ti napintas a babai nga awanan pannakaawat.
23 A las buenas personas les espera lo mejor, pero la esperanza de los malvados terminara en muerte.
Dagiti tarigagay dagiti agaramid iti umno ket agbanag a nasayaat, ngem pungtot laeng ti manamnama dagiti nadangkes a tattao.
24 Si das con generosidad, recibirás más; pero si eres mezquino terminaras en la pobreza.
Adda maysa a tao a managmula iti bukel— ad-addunto pay ti maapitna; adda met sabali saan a managmula, pumanglaw isuna.
25 Si eres generoso te volverás rico; dale a los demás un vaso de agua y recibirás uno también.
Ti naparabur a tao ket rumang-ay, ken ti tao a manangted iti danum iti sabali ket maaddanto iti danum a para iti bagina.
26 La gente maldice a los que acumulan el trigo, pero bendicen a quienes lo venden.
Ilunodto dagiti tattao ti tao nga agkedked nga aglako iti bukel, ngem mabalangatan iti nasasayaat a sagsagut ti ulo ti tao nga agilaklako iti daytoy.
27 Si procuras hacer el bien, serás estimado; pero si buscas el mal, lo encontraras!
Ti tao a napasnek nga agbiruk iti kinaimbag ket makasarak pay iti parabur, ngem ti tao a mangsapsapul iti dakes ket masarakannanto ti dakes.
28 Si pones tu confianza en tus riquezas, caerás; pero si haces el bien, florecerás como hojas verdes.
Madadael dagiti agtalek kadagiti kinabaknangda, ngem kas iti bulong ket lumangto dagiti agar-aramid iti umno.
29 Si eres causa de problemas en tu familia, apenas heredaras aire. Los necios terminan siendo siervos de los que piensan con sabiduría.
Ti tao a mangmangyeg iti riribuk iti balayna ket agtawiddanto iti angin, ken ti maag ket agbalinto nga adipen ti tao a nasirib.
30 El fruto de los justos es un árbol de vida. La persona sabia salva a las demás personas.
Dagiti agar-aramid iti umno ket kaslanto iti kayo ti biag, ngem ti kinaranggas ket ik-ikkatenna ti biag.
31 Si los justos reciben recompensa aquí en la tierra, ¡cuanto más los malvados!
No dagiti agar-aramid iti umno ket aw-awatenda ti maiparbeng kadakuada, kasta met ngarud ti nadangkes ken ti managbasol!

< Proverbios 11 >