< 1 Crónicas 29 >

1 Entonces el rey David dijo a todos los allí reunidos: “Mi hijo Salomón, elegido sólo por Dios, es joven e inexperto, y el trabajo a realizar es grande porque este Templo no será para el hombre, sino para el Señor Dios.
Kinuna ni Ari David iti sibubukel a gimong, “Ni Solomon nga anakko, a kakaisuna a pinili ti Dios, ket ubing pay ken awan pay ti kapadasanna, ket saan a sinsinan ti trabaho nga aramidenna. Ta ti templo ket saan a para kadagiti tattao ngem para kenni Yahweh a Dios.
2 Con todos mis medios he provisto para la casa de mi Dios: oro para los artículos de oro, plata para la plata, bronce para el bronce, hierro para el hierro y madera para la madera; piedras de ónice y piedras para los engastes: turquesa, piedras de diferentes colores, toda clase de piedras preciosas; y mucho mármol.
Isu nga inaramidko ti kabaelak a mangisabet iti kasapulan ti templo ti Diosko. Nangitedak iti balitok para kadagiti banbanag a maaramid babaen iti balitok, pirak a para kadagiti banbanag a maaramid babaen iti pirak, bronse a para kadagiti banbanag maaramid babaen iti bronse, landok a para kadagiti banbanag a maaramid babaen iti landok, ken kayo a para kadagiti banbanag a maaramid babaen iti kayo. Nangitedak pay kadagiti batbato nga onyx, batbato a maisimpa, batbato a maikalupkup kadagiti banbanag nga addaan iti agduduma a maris—amin a kita ti napapateg a batbato—ken nawadwad a batbato a marmol.
3 “Además, por mi devoción a la casa de mi Dios, ahora doy mi fortuna personal de oro y plata, además de todo lo que he provisto para esta santa casa.
Ita, gapu iti ragsakko iti balay ti Diosko, intedko ti bukodko a gameng a balitok ken pirak para iti daytoy. Ar-aramidek daytoy kas nayon iti amin nga insaganak para iti daytoy nasantoan a templo:
4 3.000 talentos de oro -el oro de Ofir- y 7.000 talentos de plata refinada irán a cubrir las paredes de los edificios,
talloribu a talento a balitok manipud iti Opir, ken pitoribu a talento a puro a pirak, tapno makalupkupan dagiti pader dagiti pasdek.
5 el oro para la orfebrería, y la plata para la platería, y para todo el trabajo de los artesanos. ¿Quién quiere comprometerse de buen grado a dar hoy al Señor?”
Mangtedak iti balitok para kadagiti banbanag a maaramid iti balitok, ken pirak para kadagiti banbanag a maaramid iti pirak, ken dagiti banbanag para kadagiti amin a kita ti trabaho nga aramiden dagiti kumikitikit. Siasino pay ti mayat a mangted kenni Yahweh ita nga aldaw ken mangted iti bagina kenkuana?”
6 Dieron de buena gana: los jefes de familia, los responsables de las tribus de Israel, los comandantes de millares y de centenas, y los funcionarios encargados de la obra del rey.
Ket nangted met kadagiti bulontario a sagsagut dagiti mangidadaulo iti kapuonan dagiti pamilia, dagiti mangidadaulo kadagiti tribu ti Israel, dagiti pangulo iti rinibribu ken ginasgasut, ken dagiti opisial a mangidadaulo kadagiti trabaho ti ari.
7 Dieron para el servicio de la casa de Dios 5.000 talentos y 10.000 dáricos de oro, 10.000 talentos de plata, 18.000 talentos de bronce y 100.000 talentos de hierro.
Nangtedda iti limaribu a talento ken sangapulo a ribu a daric ti balitok, sangapulo a ribu a talento ti pirak sangapulo ket walo a talento ti pirak, ken 100, 000 a talento ti landok para iti panangaramid iti balay ti Dios.
8 Los que tenían piedras preciosas las entregaron al tesoro de la casa del Señor, bajo la supervisión de Jehiel el gersonita.
Dagiti addaan kadagiti napateg a batbato ket intedda dagitoy iti pakaikabkabilan iti kinabaknang a mausar para iti balay ni Yahweh, nga imatmatonan ni Jeiel a kaputotan ni Gerson.
9 El pueblo celebró porque sus líderes habían estado tan dispuestos a dar al Señor, libremente y de todo corazón. El rey David también se alegró mucho.
Nagrag-o dagiti tattao gapu kadagitoy a bulontario a sagut, gapu ta nangipaayda iti naimpusoan a sagut kenni Yahweh. Nagrag-o met ni Ari David iti kasta unay.
10 Entonces David alabó al Señor ante toda la asamblea: “¡Alabado seas, Señor, Dios de Israel, nuestro padre, por los siglos de los siglos!
Pinadayawan ni David ni Yahweh iti sangoanan ti sibubukel a gimong. Kinunana, “Maidaydayawka, O Yahweh, a Dios ni Israel a kapuonanmi, madaydayawka iti agnanayon ken awan inggana.
11 Señor, tuyos son la grandeza, el poder, la gloria, el esplendor y la majestad, porque todo lo que hay en el cielo y en la tierra es tuyo. Señor, tuyo es el reino, y eres admirado como gobernante de todo.
Kukuam O Yahweh, ti kinaindaklan, ti pannakabalin, ti dayag, ti balligi, ken ti kinatan-ok. Ta kukuam amin nga adda kadagiti langit ken iti daga. Kukuam ti pangarian, O Yahweh, ken maitantan-okka iti amin nga iturturayam.
12 Las riquezas y el honor provienen de ti y tú reinas de forma suprema. Tú posees el poder y la fuerza, y tienes la capacidad de engrandecer a las personas y de dar fuerza a todos.
Agpada a naggapu kenka ti kinabaknang ken dayaw, ken iturturayam dagiti amin a tattao. Adda iti imam ti pannakabalin ken bileg. Adda kenka ti pigsa ken bileg a mangpabileg kadagiti tattao ken mangted iti pigsa iti siasinoman.
13 “Ahora, nuestro Dios, te damos gracias y te alabamos a ti y a tu glorioso carácter.
Ita ngarud, O Diosmi, agyamankami kenka ken daydayawenmi ti nadayaw a naganmo.
14 Pero, ¿quién soy yo y quién es mi pueblo, para que seamos capaces de dar de tan buena gana? Porque todo lo que tenemos viene de ti; sólo te devolvemos lo que tú nos has dado.
Ngem siasinoak koma, ken siasino koma dagiti tattaok, a nakabael a nangipaay kadagitoy a banbanag? Pudno, naggapu kenka dagiti amin a banbanag, ket insublimi laeng kenka no ania ti kukuam.
15 A tus ojos somos extranjeros y forasteros, como nuestros antepasados. Nuestro tiempo aquí en la tierra pasa como una sombra, no tenemos esperanza de quedarnos mucho tiempo.
Ta gangannaet ken agdaldalliasatkami iti sangoanam, kas kadagiti amin a kapuonanmi. Kasla anniniwan dagiti al-aldawmi ditoy daga, ket awan ti namnama nga agtalinaedkami iti agnanayon ditoy daga.
16 “Señor, Dios nuestro, incluso toda esta riqueza que hemos proporcionado para construirte una casa para tu santo nombre proviene de lo que tú das, y todo te pertenece.
O Yahweh a Diosmi, amin dagitoy a kinabaknang a naur-ormi tapno makapatakderkami iti templo a pangdayawanmi ti nasantoan a naganmo—ket naggapu kenka ken kukuam.
17 Yo sé, Dios mío, que tú miras por dentro y te alegras cuando vivimos bien. Todo lo he dado de buena gana y con un corazón honesto, y ahora he visto a tu pueblo aquí dando felizmente y de buena gana para ti.
Ammok met, Diosko, a suksukimatem ti puso ken maragragsakanka iti kinalinteg. No maipapan kaniak, iti kinalinteg ti pusok, sipapalubos nga indatonko amin dagitoy a banbanag, ket ita sirarag-oak a makakita kadagiti tattaom nga adda ita ditoy a sipapalubos a mangidaton kadagiti sagut kenka.
18 Señor, el Dios de Abraham, de Isaac, de Israel y de nuestros antepasados, por favor, mantén estos pensamientos y compromisos en la mente de tu pueblo para siempre, y haz que permanezcan leales a ti.
O Yahweh, a Dios dagiti kapuonanmi a da Abraham, Isaac, ken Israel—pagtalinaedem kadi daytoy kadagiti kapanunotan dagiti tattaom iti agnanayon. Iturongmo dagiti pusoda kenka.
19 Por favor, dale también a mi hijo Salomón el deseo de cumplir de todo corazón tus mandamientos, decretos y estatutos, y de hacer todo lo posible para construir tu Templo que yo he dispuesto”.
Itedmo kenni Solomon a putotko ti naimpusoan a tarigagay a mangtungpal kadagiti bilbilinmo, iti pammaneknek iti tulagmo, ken dagiti alagadem, ken iti panangaramidna kadagitoy a plano tapno maipatakder ti palasio nga insaganak iti kasta a wagas.”
20 Entonces David dijo a todos los presentes: “¡Alaben al Señor, su Dios!” Y todos alabaron al Señor, el Dios de sus padres. Se inclinaron en reverencia ante el Señor y ante el rey.
Kinuna ni David iti amin a gimong, “Ita idaydayawyo ni Yahweh a Diosyo.” Idayaw ti amin a gimong ni Yahweh a Dios dagiti kapuonanda, indumogda dagiti uloda ket nagrukbabda kenni Yahweh ken nagpaklebda iti sangoanan ti ari.
21 Al día siguiente presentaron sacrificios y holocaustos al Señor: mil toros, mil carneros y mil corderos, con sus libaciones y abundantes sacrificios para todo Israel.
Iti sumaruno nga aldaw, nangidatagda kadagiti daton kenni Yahweh ken nagidatonda kenkuana kadagiti mapuoran a daton. Nangidatonda iti sangaribu a bulog a baka, sangaribu a nga urbon a karnero, ken sangaribu a karnero, kasta met kadagiti daton nga inumen ken dagiti adu a sagut para iti entero nga Israel.
22 Entonces comieron y bebieron en presencia del Señor con gran alegría aquel día. Hicieron rey por segunda vez a Salomón, hijo de David, y lo ungieron como gobernante del Señor, y ungieron a Sadoc como sacerdote.
Iti dayta nga aldaw, nangan ken imminomda iti sangoanan ni Yahweh babaen iti dakkel a padaya. Iti maikadua a gundaway, pinagbalinda nga ari ni Solomon a putot ni David, ket pinulotanda isuna a pakakitaan nga isuna ti pinili ni Yahweh nga agturay. Pinulotanda met ni Zadok nga agbalin a padi.
23 Así Salomón ocupó el trono del Señor como rey en lugar de David, su padre. Tuvo éxito, y todos los israelitas le obedecieron.
Ket nagtugaw ni Solomon iti trono ni Yahweh kas ari imbes a ni David nga amana. Rimmang-ay isuna, ket nagtulnog kenkuana ti entero nga Israel.
24 Todos los funcionarios y guerreros, así como todos los hijos del rey David, hicieron una promesa solemne de lealtad al rey Salomón.
Nangted iti pammadayaw kenni Ari Solomon dagiti amin a mangidadaulo, soldado, ken dagiti amin a putot a lallaki ni Ari David.
25 El Señor hizo que Salomón fuera muy respetado en todo Israel, y le dio mayor majestad real que la que se le había dado a cualquier otro rey de Israel antes de él.
Pinagbalin ni Yahweh ni Solomon a mararaem iti kasta unay iti entero nga Israel ken impaayanna isuna iti dakdakkel a bileg ngem iti intedna iti siasinoman nga ari iti Israel.
26 Así, David, hijo de Isaí, gobernó sobre todo Israel.
Nagturay ni David a putot ni Jesse iti entero nga Israel.
27 Gobernó sobre Israel cuarenta años: siete en Hebrón y treinta y tres en Jerusalén.
Nagbalin nga ari ni David iti Israel iti uppat a pulo a tawen. Nagturay isuna iti pito a tawen idiay Hebron ken tallopulo ket tallo a tawen idiay Jerusalem.
28 David murió a una buena edad, habiendo vivido una larga vida bendecida con riquezas y honor. Entonces su hijo Salomón tomó el relevo y gobernó en su lugar.
Natay isuna idi lakayen, kalpasan a rinagragsakna ti atiddog a biag, kinabaknang ken dayaw. Ni Solomon a putotna ti simmaruno kenkuana.
29 Todo lo que hizo el rey David, desde el principio hasta el final, está escrito en las Actas de Samuel el Vidente, las Actas de Natán el Profeta y las Actas de Gad el Vidente.
Dagiti naaramidan ni Ari David ket naisurat iti pakasaritaan ni Samuel a profeta, iti pakasaritaan ni Natan a profeta ken iti pakasaritaan ni Gad a profeta.
30 Estos incluyen todos los detalles de su reinado, su poder y lo que le sucedió a él, a Israel y a todos los reinos de los países vecinos.
Naisurat iti daytoy dagiti pagalagadan ti panagturayna, dagiti naaramidanna ken dagiti paspasamak a nangpabileg kenkuana idiay Israel, ken kadagiti amin a pagarian iti dadduma a daga.

< 1 Crónicas 29 >