< Maliko 9 >
1 Yesu walapitilisha kubambileti, “Cakubinga ndamwambilishingeti, popele pano, mpobali nabambi beti bakabule kufwa kabatana babubona Bwami bwa Lesa kabwisa ne ngofu.”
और उसने उनसे कहा' “मै तुम से सच कहता हूँ, जो यहाँ खड़े हैं उन में से कुछ ऐसे हैं जब तक ख़ुदा की बादशाही को क़ुदरत के साथ आया हुआ देख न लें मौत का मज़ा हरगिज़ न चखेंगे।”
2 Mpopalapita masuba asanu ne bumo, Yesu walamanta Petulo ne Jemusi ne Yohane ne kuya nabo pa mulundu utali pabonka, kopeloko ciwa ca Yesu walasanduka kabalangilisha ne menso abo.
छ: दिन के बाद ईसा ने पतरस और या'क़ूब यूहन्ना को अपने साथ लिया और उनको अलग एक ऊँचे पहाड़ पर तन्हाई में ले गया और उनके सामने उसकी सूरत बदल गई।
3 Balabona mwinjila wakendi ncowalatatika kubemba, walabemba kupita byakufwala bilibyonse ibyo muntu mbyelela kucapa pano pacishi capanshi ne kubitubisha.
उसकी पोशाक ऐसी नूरानी और निहायत सफ़ेद हो गई, कि दुनिया में कोई धोबी वैसी सफ़ेद नहीं कर सकता।
4 Yesu walaboneka kuli beshikwiya kabandika ne Mose ne Eliya.
और एलियाह मूसा के साथ उनको दिखाई दिया, और वो ईसा से बातें करते थे।
5 Petulo mpwalaboneco walamba kuli Yesu eti, “Bashikwiyisha, caina kwambeti mpotuli pano, neco twibake mishasha itatu, umo ube wenu, naumbi ube wa Mose, kayi naumbi ube wa Eliya.”
पतरस ने ईसा से कहा “रब्बी हमारा यहाँ रहना अच्छा है पस हम तीन तम्बू बनाएँ एक तेरे लिए एक मूसा के लिए, और एक एलियाह के लिए।”
6 Nsombi Petulo walabula cakwamba pakwinga bonse balaba ne buyowa bunene.
क्यूँकि वो जानता न था कि क्या कहे इसलिए कि वो बहुत डर गए थे।
7 Likumbi lyalesa kubafwekelela popelapo, ne liswi lyalanyumfwika mulikumbi akwambeti, “Uyu e Mwaname ngonsuni. Kamumunyumfwilani!”
फिर एक बादल ने उन पर साया कर लिया और उस बादल में से आवाज़ आई “ये मेरा प्यारा बेटा है; इसकी सुनो।”
8 Mpobalacebukila uku ne uku beshikwiya aba balabonowa Yesu kaliyenka, nabambi mbwambanga nabo kucana paliya.
और उन्हों ने यकायक जो चारों तरफ़ नज़र की तो ईसा के सिवा और किसी को अपने साथ न देखा।
9 Mpobalikuselela kufuma pa mulundu, Yesu walabambilisheti, “Ncomulabono kamutaya mwambileko muntu uliyense, mpaka panyuma pa kupunduka kubafu kwa Mwana Muntu.”
जब वो पहाड़ से उतर रहे थे तो उसने उनको हुक्म दिया कि “जब तक इबने आदम मुर्दों में से जी न उठे जो कुछ तुम ने देखा है किसी से न कहना।”
10 Maswi awa balasunga mucali mwabo, nomba balikabepushana palwabo eti, “Sena kupunduka kubafu nkwalambanga Yesu uku kulapandululunga cani?”
उन्होंने इस कलाम को याद रखा और वो आपस में बहस करते थे, कि मुर्दों में से जी उठने के क्या मतलब हैं।
11 Neco beshikwiya balamwipusha Yesu eti, “Nipacebo cini beshikwiyisha Milawo ncobakute kwambileti welela kwisa cakutanguna ni Eliya?”
फिर उन्हों ने उस से ये पूछा, “आलिम क्यूँ कहते हैं कि एलियाह का पहले आना ज़रूर है?”
12 Nendi Yesu walabakumbuleti, “Nicakubinga Eliya welela kwisa cakutanguna, ne kubamba bintu byonse, nsombi kwalembweconi sha Mwana Muntu kwambeti welela kucana mapensho mangi ne kumukana?
उसने उनसे कहा, “एलियाह अलबत्ता पहले आकर सब कुछ बहाल करेगा मगर क्या वजह है कि इबने आदम के हक़ में लिखा है कि वो बहुत से दु: ख उठाएगा और ज़लील किया जाएगा?
13 Ame ndamwambilingeti Eliya wesakendi, ne bantu bensa kendi ciliconse ncobayandanga kwinsa, mbuli nceca lembwa mu Mabala.”
लेकिन मै तुम से कहता हूँ, कि एलियाह तो आ चुका और जैसा उसके हक़ में लिखा है उन्होंने जो कुछ चाहा उसके साथ किया।”
14 Mpobalabwelela kwalashala beshikwiya nabambi, balabona likoto lya bantu bangi kabali babashinguluka kabatotekeshanya ne beshikwiyisha Milawo.
जब वो शागिर्दों के पास आए तो देखा कि उनके चारों तरफ़ बड़ी भीड़ है, और आलिम लोग उनसे बहस कर रहे हैं।
15 Bantu bonse balakankamana mpobalamubona Yesu, balamufwambila kuya kumushisha.
और फ़ौरन सारी भीड़ उसे देख कर निहायत हैरान हुई और उसकी तरफ़ दौड़ कर उसे सलाम करने लगे।
16 Nendi Yesu walabepusha beshikwiya, “Inga nipacebo cini mpomulatotekeshanyanga ne bantu aba?”
उसने उनसे पूछा, “तुम उन से क्या बहस करते हो?”
17 Muntu umo walikuba mulikoto lyabantu walakumbuleti, “Bashikwiyisha, ndalete kulinjamwe mwaname mutuloba ukute mushimu wabucibulu.
और भीड़ में से एक ने उसे जवाब दिया, ऐ उस्ताद! मै अपने बेटे को जिसमें गूँगी रूह है तेरे पास लाया था।
18 Ukute kumwuwishila panshi, ne kupula mapofu kumulomo, ne kutatika kukokota meno, kulikonse nkolamwikatili, ukute ubula ne ngofu. Neco ndanga ndambili beshikwiya benu kwambeti baupulishemo, nomba cilabalili.”
वो जहाँ उसे पकड़ती है, पटक देती है; और वो क़फ़ भर लाता और दाँत पीसता और सूखता जाता है। मैने तेरे शागिर्दों से कहा था, “वो उसे निकाल दें मगर वो न निकाल सके।”
19 Nendi Yesu walabambileti, “Mawe! Ninjikale nenu kwa masuba angaye amwe musemano wabula lushomo ndimulekeleleni cindi citali aconi? Kamumuletani kuli njame”.
उसने जवाब में उनसे कहा, “ऐ बेऐ'तिक़ाद क़ौम! मैं कब तक तुम्हारे साथ रहूँगा? कब तक तुम्हारी बर्दाश्त करूँगा उसे मेरे पास लाओ।”
20 Naboyo balamutwala kuli Yesu. Nomba mushimu waipa mpowalamubona Yesu, mwana mutuloba usa walamuwisha panshi ne kufulumuka fulumuka uku kapula lipofu ku mulomo.
पस वो उसे उसके पास लाए, और जब उसने उसे देखा तो फ़ौरन रूह ने उसे मरोड़ा और वो ज़मीन पर गिरा और क़फ़ भर लाकर लोटने लगा।
21 Yesu walepusha baishi kwambeti, “Inga cilamanta cindi citali cilyeconi mwana kalicisa?” Baishi balambeti, “Kufuma kubutwanike,
उसने उसके बाप से पूछा “ये इस को कितनी मुद्दत से है?” उसने कहा “बचपन ही से।
22 Pakwinga tunkanda twingi mushimuwu ukute kuyanda kumushina, pakumuwala pa mulilo. Kayi ne mu menshi. Na ngamwinsapo ciliconse! Kamutunyumfwilako luse mutunyamfweko.”
और उसने उसे अक्सर आग और पानी में डाला ताकि उसे हलाक करे लेकिन अगर तू कुछ कर सकता है तो हम पर तरस खाकर हमारी मदद कर।”
23 Yesu walambeti, “Inga mulambilinga cani eti na ngamwinsapo ciliconse? Cintu ciliconse cinga kukonsheka kuli uyo ukute lushomo.”
ईसा ने उस से कहा “क्या जो तू कर सकता है जो ऐ'तिक़ाद रखता है? उस के लिए सब कुछ हो सकता है।”
24 Nabo baishi popelapo balolobesha ne kwambeti, “Ndashoma, nomba kamunyamfwani pakubula lushomo kwakame!”
उस लड़के के बाप ने फ़ौरन चिल्लाकर कहा. “मैं ऐ'तिक़ाद रखता हूँ, मेरी बे ऐ'तिक़ादी का इलाज कर।”
25 Yesu pakubona likoto lya bantu lyalikwisa lubilo apo mpobalikuba, walawambila mwabukalu mushimuwo walikumwalisha kunyumfwa ne kwamba walambeti, “Obe mushimu wabucibulu fuma mu muntu uyu kotakabwelamo kayi!”
जब ईसा ने देखा कि लोग दौड़ दौड़ कर जमा हो रहे हैं, तो उस बद रूह को झिड़क कर कहा, “मै तुझ से कहता हूँ, इस में से बाहर आ और इस में फिर दाख़िल न होना।”
26 Neco mushimuwo walolobesha ne kumunyukumuna cangofu mwanoyo, ne kupulamo, nomba walaboneketi citumbi, cakuwinseti bantu balikubapo balambeti, “Lafu!”
वो चिल्लाकर और उसे बहुत मरोड़ कर निकल आई और वो मुर्दा सा हो गया “ऐसा कि अक्सरों ने कहा कि वो मर गया।”
27 Nomba Yesu walamwikata kucikasa kumunyamfwilisha kupunduka neco walapunduka.
मगर ईसा ने उसका हाथ पकड़कर उसे उठाया और वो उठ खड़ा हुआ।
28 Lino Yesu mpwalengila mung'anda, beshikwiya bakendi balatatika kumwipusha kumbali, “Inga afwe catwalilangeconi kupulisha mushimu usa?”
जब वो घर में आया तो उसके शागिर्दों ने तन्हाई में उस से पूछा “हम उसे क्यूँ न निकाल सके?”
29 Yesu walakumbuleti, “Paliya cintu nacimbi celela kukonsha kupulisha mushimu wa mushobowu, nsombi mupailo.”
उसने उनसे कहा, “ये सिर्फ़ दुआ के सिवा और किसी तरह नहीं निकल सकती।”
30 Yesu ne beshikwiya bakendi mpobalafumako balapitilila mu cibela ca Galileya, pakwinga nkabalikuyandeti bantu benshibeti lapitinga.
फिर वहाँ से रवाना हुए और गलील से हो कर गुज़रे और वो न चाहता था कि कोई जाने।
31 Pakwinga walikwiyisha beshikwiya bakendi eti, “Mwana Muntu nakatwalwe mu makasa abantu, beti bakamushine, nomba nakapunduke pa busuba bwa butatu.”
इसलिए कि वो अपने शागिर्दों को ता'लीम देता और उनसे कहता था, “इब्न — ए आदम आदमियों के हवाले किया जाएगा और वो उसे क़त्ल करेंगे और वो क़त्ल होने के तीन दिन बाद जी उठेगा।”
32 Beshikwiya baliya kunyumfwishisha ncali kwamba maswi awa, kayi balikutina kumwipusha.
लेकिन वो इस बात को समझते न थे, और उस से पूछते हुए डरते थे।
33 Yesu pamo ne beshikwiya bakendi mpobalashika ku Kapelenawo, balengila mung'anda, walabepusheti, “Inga mwatotekeshanyanga cani pomwesanga munshila?”
फिर वो कफ़रनहूम में आए और जब वो घर में था तो उसने उनसे पूछा, “तुम रास्ते में क्या बहस करते थे?”
34 Balo balamwena tonto, pakwinga mpobesanga munshila batotekeshanyanga kuyanda kwinshiba mukulene pakati pabo niyani.
वो चुप रहे क्यूँकि उन्होंने रास्ते में एक दूसरे से ये बहस की थी कि बड़ा कौन है?
35 Neco Yesu walekala panshi nekubakuwa bonse beshikwiya likumi ne babili, ne kubambileti “Namuntu layandanga kuba mutanshi abe wakupwililisha pali bonse, kayi abe musha wa bonse.”
फिर उसने बैठ कर उन बारह को बुलाया और उनसे कहा “अगर कोई अव्वल होना चाहे तो वो सब से पिछला और सब का ख़ादिम बने।”
36 Yesu walamanta mwana ne kumwimanika pakati pabo ne kumufukata ne kubambileti,
और एक बच्चे को लेकर उन के बीच में खड़ा किया फिर उसे गोद में लेकर उनसे कहा।
37 “Uliyense latambulunga mwana ulyeti uyu pacebo canjame, ekwambeti latambulu ame. Kayi uyo latambulunga ame, latambulunga Bata abo balantuma ame.”
“जो कोई मेरे नाम पर ऐसे बच्चों में से एक को क़बूल करता है वो मुझे क़बूल करता है और जो कोई मुझे क़बूल करता है वो मुझे नहीं बल्कि उसे जिस ने मुझे भेजा है क़बूल करता है।”
38 Yohane walambeti, “Bashikwiyisha twabona muntu kapulisha mushimu waipa kasebensesha lina lyenu, nomba afwe twamukanisha kwambeti nkelela kwinseco pakwinga nte umo wa njafwe sobwe.”
यूहन्ना ने उस से कहा “ऐ उस्ताद हम ने एक शख़्स को तेरे नाम से बदरूहों को निकालते देखा और हम उसे मनह करने लगे क्यूँकि वो हमारी पैरवी नहीं करता था।”
39 Nendi Yesu walambeti, “Kamutamukanisha sobwe, pakwinga paliya welela kwinsa bintu bya ngofu mbulibyo kusebensesha lina lyakame welela kayi kungalukila cabwangu bwangu.
लेकिन ईसा ने कहा “उसे मनह न करना क्यूँकि ऐसा कोई नहीं जो मेरे नाम से मोजिज़े दिखाए और मुझे जल्द बुरा कह सके।
40 Pakwinga uyo labulunga kutoteka afwe uli kulubasu lwetu.
क्यूँकि जो हमारे ख़िलाफ़ नहीं वो हमारी तरफ़ है।
41 Nicakubinga pakwinga uyo lamupanga nkomeshi ya menshi akunwa, pacebo cakwambeti mobakame, cakubinga nteti akabule kupewa cilambo celela.”
जो कोई एक प्याला पानी तुम को इसलिए पिलाए कि तुम मसीह के हो मैं तुम से सच कहता हूँ कि वो अपना अज्र हरगिज़ न खोएगा।”
42 Nsombi uliyense lapambulunga bana bashoma aba pa nshila yalulama, ingaciba cena kumusungilila cilibwe cinene munshingo ne kumuwala mu lwenje.
“और जो कोई इन छोटों में से जो मुझ पर ईमान लाए हैं किसी को ठोकर खिलाए, उसके लिए ये बेहतर है कि एक बड़ी चक्की का पाट उसके गले में लटकाया जाए और वो समुन्दर में फेंक दिया जाए।
43 Neco na cikasa cakobe cilakwipishinga ucitimbule, cilicena kuya kucana buyumi kokute cikasa cimo kupita kuwalwa mu gehena mu mulilo utashimiki kokute makasa onse abili. (Geenna )
अगर तेरा हाथ तुझे ठोकर खिलाए तो उसे काट डाल टुंडा हो कर ज़िन्दगी में दाख़िल होना तेरे लिए इससे बेहतर है कि दो हाथ होते जहन्नुम के बीच उस आग में जाए जो कभी बुझने की नहीं। (Geenna )
44 Kopeloko mapila eshi kubapensha nkafu, kayi nawo mulilo weshukabatentenga nteti ukashimikenga sobwe.
जहाँ उनका कीड़ा नहीं मरता और आग नहीं बुझती।
45 Kayi na mwendo wakobe ula kwipishinga pa utimbule, pakwinga cilicena kuya kucana buyumi kokute mwendo umo kupita kuba ne myendo ibili ne kuwalwa mu gehena. (Geenna )
और अगर तेरा पाँव तुझे ठोकर खिलाए तो उसे काट डाल लंगड़ा हो कर ज़िन्दगी में दाख़िल होना तेरे लिए इससे बेहतर है कि दो पाँव होते जहन्नुम में डाला जाए। (Geenna )
46 Kopeloko mapila eshikubapensha nkafu, kayi nawo mulilo weshukabatentenga nteti ukashimikenga sobwe.
जहाँ उनका कीड़ा नहीं मरता और आग नहीं बुझती।
47 Kayi na linso lyakobe lilakwipishinga, koli kolobolamo ne kulitaya, pakwinga cili cena kuya kwingila mu Bwami bwa Lesa ne liso limo, kupita kuwalwa mu Gehena kokute menso onse abili. (Geenna )
और अगर तेरी आँख तुझे ठोकर खिलाए तो उसे निकाल डाल काना हो कर ज़िन्दगी में दाख़िल होना तेरे लिए इससे बेहतर है कि दो आँखें होते जहन्नुम में डाला जाए। (Geenna )
48 Kopeloko mapila eshi kubapensha nkafu, kayi nawo mulilo weshukabatentenga nteti ukashimikenga sobwe
जहाँ उनका कीड़ा नहीं मरता और आग नहीं बुझती।
49 “Pakwinga uliyense nakaswepeshewe ne mulilo mbuli mulumbo ncokute kuswepeshewa ne mucele.
क्यूँकि हर शख़्स आग से नमकीन किया जाएगा [और हर एक क़ुर्बानी नमक से नमकीन की जाएगी]।
50 Mucele waina, nomba na mucele usambuluka niyani kayi welela kubwesheti unyumfwike mbuli ncowabanga pakutanguna? Kamubani ne cintu cishikumuswepeshewa mubuymi mbuli mucele. Kamwikalani mu lumuno pakati penu.”
नमक अच्छा है लेकिन अगर नमक की नमकीनी जाती रहे तो उसको किस चीज़ से मज़ेदार करोगे? अपने में नमक रख्खो और एक दूसरे के साथ मेल मिलाप से रहो।”