Pregovori 14
1 Vsaka modra ženska gradi svojo hišo, toda nespametna jo ruši s svojimi rokami.
Ti masirib a babai ur-urnosenna ti balayna, ngem ti maag a babai ket daddadaelenna daytoy babaen kadagiti mismo wagasna.
2 Kdor hodi v svoji poštenosti, se boji Gospoda, toda kdor je sprevržen na svojih poteh, ga prezira.
Ti agbibiag a nalinteg ket addaan iti panagbuteng kenni Yahweh, ngem ti saan a napudno iti wagasna ket um-umsienna ni Yahweh.
3 V ustih nespametnih je šiba ponosa, toda ustnice modrih jih bodo varovale.
Manipud iti ngiwat ti maag tumaud ti kinatangsitna, ngem dagiti bibig dagiti masirib ti mangsalaknib kadakuada.
4 Kjer ni volov, so jasli čiste, toda mnogo povečanje je z volovsko močjo.
No awan ti baka, nadalus ti kulloong, ngem mabalin a maadda ti nawadwad nga apit babaen iti pigsa ti baka.
5 Zvesta priča ne bo lagala, toda kriva priča bo izrekala laži.
Ti napudno a saksi saan nga agul-ulbod, ngem ti palso a saksi agisawsawng iti inuulbod.
6 Posmehljivec išče modrost, pa je ne najde, toda spoznanje je lahko tistemu, ki razume.
Ti tao a mangipagpagarup a nalalaing isuna ngem iti dadduma ket kasla mangbirbiruk iti kinasirib ket awan mabirukanna, ngem nalaka nga umay ti pannakaammo iti tao a masirib.
7 Pojdi izpred prisotnosti nespametnega človeka, kadar v njem ne zaznavaš ustnic spoznanja.
Adaywam ti maag a tao, ta awan ti maadalmo kenkuana.
8 Modrost razsodnega je razumeti svojo pot, toda neumnost bedakov je prevara.
Ti kinasirib ti nanakem a tao ket ti panangawatna iti bukodna a biag, ngem ti kinamaag dagiti maag ket panangallilaw.
9 Bedaki se posmehujejo ob grehu, toda med pravičnimi je naklonjenost.
Manglalais dagiti maag no maidaton ti daton a para iti basol, ngem pagbibingayan dagiti nalinteg ti pabor.
10 Srce pozna svojo lastno grenkobo in tujec se ne vmešava s svojo radostjo.
Ammo ti puso ti bukodna a kinasaem, ket awan ganggannaet a makabingay iti rag-ona.
11 Hiša zlobnega bo zrušena, toda šotor iskrenega bo cvetel.
Madadael ti balay dagiti nadangkes a tattao, ngem rumangpaya ti tolda dagiti nalinteg a tattao.
12 Obstaja pot, ki se zdi človeku prava, toda njen konec so poti smrti.
Adda dalan a kasla nalinteg iti panagkita ti maysa a tao, ngem ti pagtungpalanna ket iti laeng patay.
13 Celo v smehu je srce žalostno in konec tega veselja je potrtost.
Mabalin nga agkatawa ti maysa a puso ngem makarikna latta ti ut-ot, ken mabalin a ti rag-o ket agtungpal laeng iti panagladingit.
14 Odpadnik v srcu bo nasičen s svojimi lastnimi potmi, dober človek pa bo zadovoljen sam od sebe.
Gun-odento ti tao a saan a napudno ti maiparbeng iti wagasna, ngem gun-odento ti nasayaat a tao ti rumbeng kenkuana.
15 Naivnež verjame vsaki besedi, toda razsoden človek dobro pazi na svojo hojo.
Ti tao a saan a nasursuroan ket mamati iti amin a banbanag, ngem ti nanakem a tao ket ad-adalenna dagiti addangna.
16 Moder človek se boji in se oddaljuje od zla, toda bedak besni in je samozavesten.
Ti masirib a tao ket addaan iti panagbuteng ken ad-adaywanna ti dakes, ngem sitatalek ti maag a mangikkat iti ballaag.
17 Kdor je hitro jezen, se vede nespametno, človek zlobnih naklepov pa je osovražen.
Ti tao a nalaka nga agunget ket agar-aramid kadagiti minamaag a banbanag, ken ti tao nga agar-aramid kadagiti dakes a panggep ket magurgura.
18 Naivneži podedujejo neumnost, toda razsodni so kronani s spoznanjem.
Tawiden dagiti saan a nasursuroan a tattao ti kinanengneng ngem napalikmutan iti pannakaammo dagiti nanakem a tattao.
19 Zlobni se priklanjajo pred dobrimi in zlobni pri velikih vratih pravičnih.
Dagiti dakes ket agruknoyto iti sangoanan dagiti naimbag, ken dagiti nadangkes agruknoyto kadagiti ruangan dagiti nalinteg.
20 Ubogi je osovražen celo od svojega lastnega soseda, toda bogati ima mnogo prijateljev.
Ti tao a napanglaw ket magurgura uray pay kadagiti kakaduana, ngem ti tao a nabaknang ket adu ti gagayyemna.
21 Kdor prezira svojega soseda, greši, toda kdor ima usmiljenje do ubogega, je srečen.
Agbasbasol ti tao a mangipakpakita iti gurana iti kaarrubana, ngem naragsak ti tao a mangipakpakita iti nasayaat kadagiti napanglaw.
22 Mar se ne motijo tisti, ki snujejo zlo? Toda usmiljenje in resnica bosta tem, ki snujejo dobro.
Saan aya a dagiti agpangpanggep iti kinadakes ket maiyaw-awan? Ngem dagiti agpangpanggep iti nasayaat ket umawat iti kinapudno iti tulag ken kinamatalek.
23 V vsem trudu je korist, toda govorjenje ustnic se nagiba samo k ubožnosti.
Tumaud ti gunggona manipud kadagiti amin a nagbannogan, ngem no ti adda laeng ket sao, mangiturong daytoy iti kinapanglaw.
24 Krona modrih so njihova bogastva, toda nespametnost bedakov je neumnost.
Ti balangat dagiti masirib a tattao ket ti kinabaknangda, ngem ti kinamaag dagiti maag ket mangmangiyeg kadakuada iti ad-adda pay a kinamaag.
25 Poštena priča osvobaja duše, toda varljiva priča govori laži.
Ti napudno a saksi ket is-ispalenna ti biag, ngem ti palso a saksi ket agisawsawang iti inuulbod.
26 V strahu Gospodovem je močno zaupanje in njegovi otroci bodo imeli kraj zatočišča.
No ti maysa a tao ket agbuteng kenni Yahweh, addaan met isuna iti panagtalek kenni Yahweh; dagitoy a banbanag ket kaslanto natibker a lugar a salaknib para kadagiti annak dagiti tattao.
27 Strah Gospodov je studenec življenja, da se odide od zank smrti.
Ti panagbuteng kenni Yahweh ket maiyarig a burayok ti biag, tapno maadaywan ti tao dagiti silo ti patay.
28 V množici ljudstva je kraljeva čast, toda v pomanjkanju ljudstva je uničenje princa.
Ti dayag ti ari ket masarakan kadagiti adu a tattaona, ngem no awan ti tattao ket madadael ti prinsipe.
29 Kdor je počasen za bes, ima veliko razumevanja, toda kdor je naglega duha, povišuje neumnost.
Ti tao a naanus ket addaan dakkel a pannakaawat, ngem ti tao a nalaka nga agpungtot ket mangitantan-ok iti kinamaag.
30 Zdravo srce je življenje mesu, toda zavist gniloba kostem.
Ti nasayaat a panagpanpanunot ket biag ti bagi, ngem runrunoten ti apal dagiti tultulang.
31 Kdor zatira ubogega, graja njegovega Stvarnika, toda kdor ga časti, ima usmiljenje do ubogih.
Ti mangidaddadanes kadagiti napanglaw ket ilunlunodna ti Nangparsua kenkuana, ngem ti mangipakpakita iti nasayaat kadagiti agkasapulan ket mangpadpadayaw kenni Yahweh.
32 Zlobni je v svoji zlobnosti odpeljan proč, toda pravični ima upanje v svoji smrti.
Ti nadangkes a tao ket ipabpababa dagiti dakes nga aramidna, ngem ti nalinteg a tao ket addaan iti pagkamangan uray iti patay.
33 Modrost počiva v srcu tistega, ki ima razumevanje, toda tisti, ki je v sredi bedakov, je spoznan.
Agtaltalinaed ti sirib iti puso ti addaan pannakaawat, ngem uray kadagiti maag ket ipakpakaammona ti bagina.
34 Pravičnost povišuje narod, toda greh je očitek kateremukoli ljudstvu.
Ti panagaramid iti umno ti mangitantan-ok iti nasion, ngem ti basol ket pakaibabainan ti siasinoman a tao.
35 Kraljeva naklonjenost je k modremu služabniku, toda njegov bes je zoper tistega, ki povzroča sramoto.
Ti pabor ti ari ket adda iti adipen a nanakem, ngem ti ungetna ket maipaay iti agar-aramid iti pakaibabainan.
