Job 28
1 Zagotovo obstaja žila za srebro in prostor za zlato, kjer ju prečiščujejo.
Olulu e si egwupụta ọlaọcha dị; ebe a na-anụcha ọlaedo dịkwa.
2 Železo je vzeto iz zemlje in bron je staljen iz kamna.
E si nʼime ala ewepụta igwe, ọlanchara na-agbazepụta site nkume na-aghọ ọla.
3 On postavlja konec temi in preiskuje vso popolnost: kamne iz teme in smrtno senco.
Mmadụ na-eme ka ọchịchịrị nwee ọgwụgwụ; ọ na-enyochapụta ihe dị ebe dị anya, na-achọ igwe nʼime oke ọchịchịrị.
4 Poplava izbruhne ven, proč od prebivalca, celo vode, pozabljene od stopala. Posušene so, odtekle so proč od ljudi.
Ọ na-egwu olulu nʼebe dị anya site nʼebe mmadụ bi, nʼebe ụkwụ mmadụ na-adịghị eru, nʼebe ahụ dị anya site nʼebe mmadụ bi ka ha na-akwụfegharị.
5 Glede zemlje, iz nje prihaja kruh, in pod njo je obrnjeno, kakor bi bil ogenj.
Ala ahụ e si na ya enweta nri, abụrụla ihe e ji ọkụ gbanwee nʼokpuru ya.
6 Njeni kamni so mesto za safirje in ta ima zlati prah.
Safaia bụ nkume dị oke ọnụahịa dị na nkume ya; aja ya nwekwara mkpụrụ ọlaedo.
7 Je steza, ki je nobena perjad ne pozna in ki je jastrebovo oko ni videlo.
Ọ dịghị anụ ufe nke na-eri anụ maara ụzọ ahụ zoro ezo; anya agụ nkwọ ọbụla ahụtụbeghị ya.
8 Levji mladiči je niso pomendrali niti krut lev ni šel mimo nje.
Anụ ọhịa dị nganga anaghị azọnye ụkwụ nʼelu ya, ọdụm ọbụla adịghị awagharị nʼebe ahụ.
9 Svojo roko izteguje nad skalo, gore prevrača pri koreninah.
Ndị mmadụ na-eji aka na-etiwasị nkume ahụ na-enwu ọkụ mee ka mgbọrọgwụ ugwu ahụ pụta ìhè.
10 Reke vrezuje med skalami in njegovo oko vidi vsako dragoceno stvar.
Ha na-awapụta ọwa ụzọ nʼetiti nkume ahụ, anya ha na-ahụkwa akụnụba ya niile.
11 Poplave zvezuje pred poplavljanjem in stvar, ki je skrita, prinaša na svetlobo.
Ha na-achọpụta isi mmiri niile ma meekwa ka ihe nzuzo pụta ìhè.
12 Toda kje se bo našla modrost? In kje je kraj razumevanja?
Ma olee ebe ka a ga-achọta amamihe? Olee kwa ebe nghọta bi?
13 Človek ne ve za njeno vrednost niti je ni najti v deželi živih.
Mmadụ apụghị ịghọta ọnụahịa ya, agaghị achọtakwa ya nʼala ndị dị ndụ.
14 Globina pravi: ›V meni je ni.‹ Morje pravi: ›Ta ni z menoj.‹
Ogbu mmiri na-asị, “Ọ dịghị nʼime m,” osimiri na-asị, “Ọ dịghị nʼaka m.”
15 Ni je moč dobiti za zlato niti ne bo srebro odtehtano za njeno vrednost.
A gaghị eji ọlaedo a nụchara nke ọma zụta ya, apụghị ịtụ ihe bụ ọnụahịa ya nʼọlaọcha.
16 Ta ne more biti primerjana z zlatom iz Ofírja, z dragocenim oniksom ali safirjem.
A gaghị eji ọlaedo nke Ọfịa zụta ya, a gaghị ejikwa nkume dara oke ọnụahịa nke ọniks maọbụ safaia zụta ya,
17 Zlato in kristal ji ne moreta biti enaka in njena zamenjava ne bo za dragocenosti iz čistega zlata.
A gaghị eji ọlaedo maọbụ kristal tụnyere ya, maọbụ iji ejiji ọlaedo nweta ya.
18 Nobene omembe ne bo narejene o koralah ali o biserih, kajti cena modrosti je nad rubini.
Koral na jaspa erughị ihe a na-akpọtụ aha nʼebe ọ dị; ọnụahịa nke amamihe karịrị ọtụtụ rubi.
19 Topaz iz Etiopije ji ne bo enak niti ne bo ovrednotena s čistim zlatom.
A gaghị eji ọla topaazi nke Kush tụnyere ya; a pụghị iji ọlaedo a nụchara anụcha zụta ya.
20 Od kod potem prihaja modrost? In kje je kraj razumnosti?
Olee ebe amamihe si abịa? Olee ebe nghọta bi?
21 Videti je, da je skrita pred očmi vseh živih in prikrita pred zračno perjadjo.
E zoro ya ezo site nʼanya ihe niile dị ndụ, e kpuchikwara ya nye ọ bụladị anụ ufe nke eluigwe.
22 Uničenje in smrt pravita: ›O njeni slavi sva slišala s svojimi ušesi.‹
Mbibi na ọnwụ na-asị; “Naanị akụkọ ya ruru anyị ntị.”
23 Bog razume njeno pot in on pozna njen kraj.
Chineke ghọtara ụzọ ya, naanị ya makwara ebe obibi ya dị.
24 Kajti gleda do koncev zemlje in vidi pod celotnim nebom,
Nʼihi na ọ na-ahụ nsọtụ nke ụwa, na-ahụkwa ihe niile dị nʼokpuru eluigwe.
25 ko naredi težo za vetrove in vode odmerja z mero.
Mgbe o hiwere ike nke ikuku, tụọkwa mmiri nʼihe ọtụtụ,
26 Ko je naredil odlok za dež in pot za bliskanje groma,
mgbe o nyere mmiri ozuzo iwu meekwa ụzọ nye egbe eluigwe na oke ikuku,
27 potem jo je videl in jo oznanja. Pripravlja jo, da, in razpoznava.
mgbe ahụ, o lere amamihe anya, nyochasịa ya, meekwa ka o guzosie ike, ma nwapụtakwa ya.
28 Človeku pa pravi: ›Glej, strah Gospodov, to je modrost; in oditi od zla je razumevanje.‹«
Ọ sịrị mmadụ, “Ịtụ egwu Onyenwe anyị, nke ahụ bụ amamihe; ọzọ, ị sị nʼihe ọjọọ wezuga onwe bụ nghọta.”
