< Psalmi 85 >
1 Smilovao si se, Gospode, na zemlju svoju, povratio si roblje Jakovljevo.
In finem, filiis Core. Psalmus. Benedixisti, Domine, terram tuam; avertisti captivitatem Jacob.
2 Prostio si nepravdu narodu svojemu, pokrio si sve grijehe njegove.
Remisisti iniquitatem plebis tuæ; operuisti omnia peccata eorum.
3 Ustavio si svu jarost svoju, ublažio žestinu gnjeva svojega.
Mitigasti omnem iram tuam; avertisti ab ira indignationis tuæ.
4 Povrati nas, Bože spasitelju naš, prekini srdnju svoju na nas.
Converte nos, Deus salutaris noster, et averte iram tuam a nobis.
5 Zar æeš se dovijeka gnjeviti na nas, i protegnuti gnjev svoj od koljena na koljeno?
Numquid in æternum irasceris nobis? aut extendes iram tuam a generatione in generationem?
6 Zar se neæeš povratiti i oživiti nas, da bi se narod tvoj radovao o tebi?
Deus, tu conversus vivificabis nos, et plebs tua lætabitur in te.
7 Pokaži nam, Gospode, milost svoju, i pomoæ svoju daj nam.
Ostende nobis, Domine, misericordiam tuam, et salutare tuum da nobis.
8 Da poslušam što govori Gospod Bog. On izrièe mir narodu svojemu i svecima svojim, i onima koji se obraæaju srcem k njemu.
Audiam quid loquatur in me Dominus Deus, quoniam loquetur pacem in plebem suam, et super sanctos suos, et in eos qui convertuntur ad cor.
9 Da, blizu je onijeh koji ga se boje pomoæ njegova, da bi naselio slavu u zemlji našoj!
Verumtamen prope timentes eum salutare ipsius, ut inhabitet gloria in terra nostra.
10 Milost i istina srešæe se, pravda i mir poljubiæe se.
Misericordia et veritas obviaverunt sibi; justitia et pax osculatæ sunt.
11 Istina æe niknuti iz zemlje i pravda æe s neba priniknuti.
Veritas de terra orta est, et justitia de cælo prospexit.
12 I Gospod æe dati dobro, i zemlja naša daæe plod svoj.
Etenim Dominus dabit benignitatem, et terra nostra dabit fructum suum.
13 Pravda æe pred njim iæi, i postaviæe na put stope svoje.
Justitia ante eum ambulabit, et ponet in via gressus suos.