< Psalmi 23 >

1 Gospod je pastir moj, ništa mi neæe nedostajati.
Psalmus David, in finem. Dominus regit me, et nihil mihi deerit:
2 Na zelenoj paši pase me, vodi me na tihu vodu.
in loco pascuae ibi me collocavit. Super aquam refectionis educavit me:
3 Dušu moju oporavlja, vodi me stazama pravednim imena radi svojega.
animam meam convertit. Deduxit me super semitas iustitiae, propter nomen suum.
4 Da poðem i dolinom sjena smrtnoga, neæu se bojati zla; jer si ti sa mnom; štap tvoj i palica tvoja tješi me.
Nam, et si ambulavero in medio umbrae mortis, non timebo mala: quoniam tu mecum es. Virga tua, et baculus tuus: ipsa me consolata sunt.
5 Postavio si preda mnom trpezu na vidiku neprijateljima mojim; namazao si uljem glavu moju, i èaša je moja preopuna.
Parasti in conspectu meo mensam, adversus eos, qui tribulant me. Impinguasti in oleo caput meum: et calix meus inebrians quam praeclarus est!
6 Da! dobrota i milost tvoja pratiæe me u sve dane života mojega, i ja æu nastavati u domu Gospodnjem zadugo.
Et misericordia tua subsequetur me omnibus diebus vitae meae: et ut inhabitem in domo Domini, in longitudinem dierum.

< Psalmi 23 >