Poslovice 8
1 Ne vièe li mudrost? i razum ne pušta li glas svoj?
Whether wisdom crieth not ofte; and prudence yyueth his vois?
2 Navrh visina, na putu, na rasputicama stoji,
In souereyneste and hiy coppis, aboue the weie, in the myddis of pathis,
3 Kod vrata, na ulasku u grad, gdje se otvoraju vrata, vièe:
and it stondith bisidis the yate of the citee, in thilke closyngis, and spekith, and seith, A!
4 Vas vièem, o ljudi, i glas svoj obraæam k sinovima ljudskim.
ye men, Y crie ofte to you; and my vois is to the sones of men.
5 Nauèite se ludi mudrosti, i bezumni orazumite se.
Litle children, vndirstonde ye wisdom; and ye vnwise men, `perseyue wisdom.
6 Slušajte, jer æu govoriti velike stvari, i usne moje otvorajuæi se kazivaæe što je pravo.
Here ye, for Y schal speke of grete thingis; and my lippis schulen be openyd, to preche riytful thingis.
7 Jer usta moja govore istinu, i mrska je usnama mojim bezbožnost.
My throte schal bithenke treuthe; and my lippis schulen curse a wickid man.
8 Prave su sve rijeèi usta mojih, ništa nema u njima krivo ni izopaèeno.
My wordis ben iust; no schrewid thing, nether weiward is in tho.
9 Sve su obiène razumnomu i prave su onima koji nalaze znanje.
`My wordis ben riytful to hem that vndurstonden; and ben euene to hem that fynden kunnyng.
10 Primite nastavu moju a ne srebro, i znanje radije nego najbolje zlato.
Take ye my chastisyng, and not money; chese ye teching more than tresour.
11 Jer je bolja mudrost od dragoga kamenja, i što je god najmilijih stvari ne mogu se izjednaèiti s njom.
For wisdom is betere than alle richessis moost preciouse; and al desirable thing mai not be comparisound therto.
12 Ja mudrost boravim s razboritošæu, i razumno znanje nalazim.
Y, wisdom, dwelle in counsel; and Y am among lernyd thouytis.
13 Strah je Gospodnji mržnja na zlo; ja mrzim na ponositost i na oholost i na zli put i na usta opaka.
The drede of the Lord hatith yuel; Y curse boost, and pride, and a schrewid weie, and a double tungid mouth.
14 Moj je savjet i što god jest; ja sam razum i moja je sila.
Counseil is myn, and equyte `is myn; prudence is myn, and strengthe `is myn.
15 Mnom carevi caruju, i vladaoci postavljaju pravdu.
Kyngis regnen bi me; and the makeris of lawis demen iust thingis bi me.
16 Mnom vladaju knezovi i poglavari i sve sudije zemaljske.
Princis comaunden bi me; and myyti men demen riytfulnesse bi me.
17 Ja ljubim one koji mene ljube, i koji me dobro traže nalaze me.
I loue hem that louen me; and thei that waken eerli to me, schulen fynde me.
18 U mene je bogatstvo i slava, postojano dobro i pravda.
With me ben rychessis, and glorie; souereyn richessis, and riytfulnesse.
19 Plod je moj bolji od zlata i od najboljega zlata, i dobitak je moj bolji od najboljega srebra.
My fruyt is betere than gold, and precyouse stoon; and my seedis ben betere than chosun siluer.
20 Putem pravednijem hodim, posred staza pravice,
Y go in the weies of riytfulnesse, in the myddis of pathis of doom;
21 Da onima koji me ljube dam ono što jest, i riznice njihove da napunim.
that Y make riche hem that louen me, and that Y fille her tresouris.
22 Gospod me je imao u poèetku puta svojega, prije djela svojih, prije svakoga vremena.
The Lord weldide me in the bigynnyng of hise weies; bifore that he made ony thing, at the bigynnyng.
23 Prije vijekova postavljena sam, prije poèetka, prije postanja zemlje.
Fro with out bigynnyng Y was ordeined; and fro elde tymes, bifor that the erthe was maad.
24 Kad jošte ne bijaše bezdana, rodila sam se, kad još ne bijaše izvora obilatijeh vodom.
Depthis of watris weren not yit; and Y was conseyued thanne. The wellis of watris hadden not brokun out yit,
25 Prije nego se gore osnovaše, prije humova ja sam se rodila;
and hillis stoden not togidere yit bi sad heuynesse; bifor litil hillis Y was born.
26 Još ne bješe naèinio zemlje ni polja ni poèetka prahu vasiljenskom;
Yit he hadde not maad erthe; and floodis, and the herris of the world.
27 Kad je ureðivao nebesa, ondje bijah; kad je razmjeravao krug nad bezdanom.
Whanne he made redi heuenes, Y was present; whanne he cumpasside the depthis of watris bi certeyn lawe and cumpas.
28 Kad je utvrðivao oblake gore i krijepio izvore bezdanu;
Whanne he made stidfast the eir aboue; and weiede the wellis of watris.
29 Kad je postavljao moru meðu i vodama da ne prestupaju zapovijesti njegove, kad je postavljao temelje zemlji;
Whanne he cumpasside to the see his marke; and settide lawe to watris, that tho schulden not passe her coostis. Whanne he peiside the foundementis of erthe;
30 Tada bijah kod njega hranjenica, bijah mu milina svaki dan, i veseljah se pred njim svagda;
Y was making alle thingis with him. And Y delitide bi alle daies, and pleiede bifore hym in al tyme,
31 Veseljah se na vasiljenoj njegovoj, i milina mi je sa sinovima ljudskim.
and Y pleiede in the world; and my delices ben to be with the sones of men.
32 Tako dakle, sinovi, poslušajte me, jer blago onima koji se drže putova mojih.
Now therfor, sones, here ye me; blessid ben thei that kepen my weies.
33 Slušajte nastavu, i budite mudri, i nemojte je odbaciti.
Here ye teching, and be ye wise men; and nile ye caste it awei.
34 Blago èovjeku koji me sluša stražeæi na vratima mojim svaki dan i èuvajuæi pragove vrata mojih.
Blessid is the man that herith me, and that wakith at my yatis al dai; and kepith at the postis of my dore.
35 Jer ko mene nalazi, nalazi život i dobija ljubav od Gospoda.
He that fyndith me, schal fynde lijf; and schal drawe helthe of the Lord.
36 A ko o mene griješi, èini krivo duši svojoj; svi koji mrze na me, ljube smrt.
But he that synneth ayens me, schal hurte his soule; alle that haten me, louen deeth.
