< Poslovice 6 >
1 Sine moj, kad se podjemèiš za prijatelja svojega, i daš ruku svoju tuðincu,
I oghlum, eger dostunggha borun bolghan bolsang, Yat kishining qerzini töleshke qol bériship wede bergen bolsang,
2 Vezao si se rijeèima usta svojih, uhvatio si se rijeèima usta svojih.
Eger öz sözüngdin ilin’ghan bolsang, Öz wedeng bilen baghlinip qalsang,
3 Zato uèini tako, sine moj, i oprosti se, jer si dopao u ruke bližnjemu svojemu; idi, pripadni, i navali na bližnjega svojega.
U yéqiningning qoligha chüshkenliking üchün, Amal qilip özüngni uningdin qutquz — Derhal yéqiningning yénigha bérip, özüngni kemter tutup [shu ishtin] xaliy qilishini ötünüp sora.
4 Ne daj sna oèima svojima, ni vjeðama svojima drijema.
Jeren shikarchining qolidin qutulushqa tirishqandek, Qush owchining qolidin chiqishqa tirishqandek, Qutulmighuche uxlap yatma, Hetta ügdep arammu alma.
5 Otmi se kao srna iz ruke lovcu, i kao ptica iz ruke ptièaru.
6 Idi k mravu, ljenivèe, gledaj putove njegove, i omudraj.
I hurun, chömülining yénigha bérip [uningdin ögen], Uning tirikchilik yollirigha qarap dana bol.
7 Nema voða ni upravitelja ni gospodara;
Ularning bashliqi, emeldari, hökümdari yoq bolsimu,
8 I opet pripravlja ljeti sebi hranu, zbira uz žetvu piæu svoju.
Lékin ular yazda yilning éhtiyaji üchün ash topliwalidu, Hosul peslide ozuq teyyarliwalidu.
9 Dokle æeš, ljenivèe, ležati? kad æeš ustati od sna svojega?
I hurun, qachan’ghiche uxlap yatisen? Qachan ornungdin turisen?
10 Dok malo prospavaš, dok malo prodrijemlješ, dok malo sklopiš ruke da prilegneš,
Sen: — Birdem köz yumuwalay, birdem uxliwalay, Birdem qolumni qoshturup yétiwalay, — deysen.
11 Utom æe doæi siromaštvo tvoje kao putnik i oskudica tvoja kao oružan èovjek.
Lékin uxlap yatqanda, miskinlik qaraqchidek kélip séni basidu, Yoqsulluq xuddi qoralliq bulangchidek hujumgha ötidu.
12 Èovjek nevaljao i nitkov hodi sa zlijem ustima;
Erzimes, peyli buzuq adem hemmila yerde yalghan éytip, peslikni sözleydu.
13 Namiguje oèima, govori nogama, pokazuje prstima;
U köz qisip, Putliri bilen ishare qilip, Barmaqliri bilen körsitidu;
14 Svaka mu je opaèina u srcu, kuje zlo svagda, zameæe svaðu.
Könglide aldamchiliqla yatidu, U daim rezillikning koyida bolidu, Hemmila yerde jédel-majira tériydu.
15 Zato æe ujedanput doæi pogibao njegova, èasom æe se satrti i neæe biti lijeka.
Shunga uninggha békitilgen balayi’qaza uni tuyuqsiz basidu, U biraqla dawalighusiz yanjilidu.
16 Na ovo šestoro mrzi Gospod, i sedmo je gad duši njegovoj:
Perwerdigar nepretlinidighan alte nerse bar, Berheq, yette nerse Uninggha yirginchliktur.
17 Oèi ponosite, jezik lažljiv i ruke koje proljevaju krv pravu,
Ular bolsa, Tekebburluq bilen qaraydighan köz, Yalghan sözleydighan til, Bigunahlarning qénini töküzidighan qol,
18 Srce koje kuje zle misli, noge koje brzo trèe na zlo,
Suyiqest oylaydighan köngül, Yamanliq qilishqa téz yügüreydighan putlar,
19 Lažan svjedok koji govori laž, i ko zameæe svaðu meðu braæom.
Yalghan sözleydighan saxta guwahchi, Burader-qérindashliri arisigha bölgünchilik salghuchi kishidur.
20 Èuvaj, sine moj, zapovijest oca svojega, i ne ostavljaj nauke matere svoje.
I oghlum, atangning emrige emel qil; Anangning körsetmisidin chiqma.
21 Priveži ih sebi na srce zasvagda, i spuèi ih sebi oko grla.
Ularning sözini qelbingge téngip, Ularni boynunggha marjandek qilip ésiwal.
22 Kuda god poðeš, vodiæe te; kad zaspiš, èuvaæe te; kad se probudiš, razgovaraæe te;
Yolgha chiqqiningda ular séni yétekleydu, Uxlighiningda ular séni saqlaydu, Uyqudin oyghan’ghiningda ular séni xewerlendüridu.
23 Jer je zapovijest žižak, i nauka je vidjelo, i put je životni karanje koje pouèava;
Chünki [Xudaning] permani yoruq chiragh, Uning muqeddes qanuni nurdur; Terbiyening tenbihliri bolsa hayatliq yolidur.
24 Da te èuvaju od zle žene, od jezika kojim laska žena tuða.
Ular séni buzuq xotundin saqlighuchi, Yat xotunning shérin sözliridin yiraq qilghuchidur.
25 Ne zaželi u srcu svom ljepote njezine, i nemoj da te uhvati vjeðama svojim.
Uning guzellikige könglüngni baghlimighin, Uning qash-köz oynitishi séni esirge almisun.
26 Jer sa žene kurve spada èovjek na komad hljeba, i žena pusta lovi dragocjenu dušu.
Chünki buzuq ayallar tüpeylidin ademler bir parche nan’ghimu zar bolidu, Yat ademning [zinaxor] ayali bolsa kishining qimmetlik jénini özige ow qiliwalidu.
27 Hoæe li ko uzeti ognja u njedra a haljine da mu se ne upale?
Otni qoynunggha salsang, Öz kiyimingni köydürmemsen?
28 Hoæe li ko hoditi po živom ugljevlju a nogu da ne ožeže?
Choghning üstide dessep mangsang putungni köydürmemsen?
29 Tako biva onome koji ide k ženi bližnjega svojega; neæe biti bez krivice ko je se god dotakne.
Bashqilarning ayali bilen bir orunda yatidighan kishi shundaq bolidu; Kim uninggha tégip ketse aqiwitidin qutulalmaydu.
30 Ne sramote lupeža koji ukrade da nasiti dušu svoju, buduæi gladan;
Ach qalghanda qorsiqini toyghuzush üchün oghriliq qilghan kishini bashqilar kemsitmeydu;
31 Nego kad ga uhvate plati samosedmo, da sve imanje doma svojega.
Shundaq turuqluq u tutulup qalsa, Igisige yettini töleshke toghra kélidu; U öz öyidiki hemme nersisini tapshuridu.
32 Ali ko uèini preljubu sa ženom, bezuman je, dušu svoju gubi ko tako èini;
Halbuki, bashqilarning xotuni bilen zina qilghuchi uningdinmu [better bolup], tolimu ghepletliktur; Undaq qilghuchi öz-özini halak qilidu.
33 Muke i ruga dopada, i sramota se njegova ne može izbrisati.
U zexmet yeydu, shermende bolidu, Uning reswasi héch öchürülmeydu.
34 Jer je ljubavna sumnja žestoka u muža i ne štedi na dan osvete;
Chünki künlesh oti erni derghezepke keltüridu, Intiqam alghan künide u héch rehim qilmaydu.
35 Ne mari ni za kakav otkup, i ne prima ako æeš i mnogo darova davati.
Tölem puli bérey désengmu u qobul qilmaydu, Herqanche sowgha-salam bersengmu uni bésiqturghili bolmaydu.