Poslovice 31
1 Rijeèi cara Lemuila; sabrane rijeèi, kojima ga je uèila mati njegova.
The wordis of Lamuel, the king; the visioun bi which his modir tauyte hym.
2 Šta, sine moj, šta, sine utrobe moje, i šta, sine zavjeta mojih?
What my derlyng? what the derlyng of my wombe? what the derlyng of my desiris?
3 Ne daj krjeposti svoje ženama, ni putova svojih onima što satiru careve.
Yyue thou not thi catel to wymmen, and thi richessis to do awei kyngis.
4 Nije za careve, Lemuilo, nije za careve da piju vino, ni za knezove da piju silovito piæe,
A! Lamuel, nyle thou yiue wyn to kingis; for no pryuete is, where drunkenesse regneth.
5 Da ne bi pijuæi zaboravio uredbe, i izmijenio pravicu kojemu nevoljniku.
Lest perauenture thei drynke, and foryete domes, and chaunge the cause of the sones of a pore man.
6 Podajte silovito piæe onome koji hoæe da propadne, i vino onima koji su tužna srca;
Yyue ye sidur to hem that morenen, and wyn to hem that ben of bitter soule.
7 Neka se napije i zaboravi svoje siromaštvo, i da se više ne sjeæa svoje muke.
Drinke thei, and foryete thei her nedinesse; and thenke thei no more on her sorewe.
8 Otvoraj usta svoja za nijemoga, za stvar svijeh namijenjenijeh smrti.
Opene thi mouth for a doumb man,
9 Otvoraj usta svoja, sudi pravo, daj pravicu nevoljnome i ubogome.
and opene thi mouth for the causes of alle sones that passen forth. Deme thou that that is iust, and deme thou a nedi man and a pore man.
10 Ko æe naæi vrsnu ženu? jer vrijedi više nego biser.
Who schal fynde a stronge womman? the prijs of her is fer, and fro the laste endis.
11 Oslanja se na nju srce muža njezina, i dobitka neæe nedostajati.
The herte of hir hosebond tristith in hir; and sche schal not haue nede to spuylis.
12 Èini mu dobro, a ne zlo, svega vijeka svojega.
Sche schal yelde to hym good, and not yuel, in alle the daies of hir lijf.
13 Traži vune i lana, i radi po volji rukama svojim.
Sche souyte wolle and flex; and wrouyte bi the counsel of hir hondis.
14 Ona je kao laða trgovaèka, iz daleka donosi hranu svoju.
Sche is maad as the schip of a marchaunt, that berith his breed fro fer.
15 Ustaje dok je još noæ, daje hranu èeljadi svojoj i posao djevojkama svojim.
And sche roos bi nyyt, and yaf prey to hir meyneals, and metis to hir handmaidis.
16 Misli o njivi, i uzme je, od rada ruku svojih sadi vinograd.
Sche bihelde a feeld, and bouyte it; of the fruyt of hir hondis sche plauntide a vyner.
17 Opasuje snagom bedra svoja i krijepi mišice svoje.
Sche girde hir leendis with strengthe, and made strong hir arm.
18 Vidi kako joj je dobra radnja, ne gasi joj se noæu žižak.
Sche taastide, and siy, that hir marchaundie was good; hir lanterne schal not be quenchid in the niyt.
19 Rukama svojima maša se preslice, i prstima svojima drži vreteno.
Sche putte hir hondis to stronge thingis, and hir fyngris token the spyndil.
20 Ruku svoju otvora siromahu, i pruža ruke ubogome.
Sche openyde hir hond to a nedi man, and stretchide forth hir hondis to a pore man.
21 Ne boji se snijega za svoju èeljad, jer sva èeljad njezina ima po dvoje haljine.
Sche schal not drede for hir hous of the cooldis of snow; for alle hir meyneals ben clothid with double clothis.
22 Pokrivaèe sama sebi gradi, tako platno i skerlet odijelo joj je.
Sche made to hir a ray cloth; bijs and purpur is the cloth of hir.
23 Zna se muž njezin na vratima kad sjedi sa starješinama zemaljskim.
Hir hosebonde is noble in the yatis, whanne he sittith with the senatours of erthe.
24 Košulje gradi i prodaje, i pojase daje trgovcu.
Sche made lynnun cloth, and selde; and yaf a girdil to a Chananei.
25 Odijelo joj je krjepost i ljepota, i osmijeva se na vrijeme koje ide.
Strengthe and fairnesse is the clothing of hir; and sche schal leiye in the laste dai.
26 Usta svoja otvora mudro i na jeziku joj je nauka blaga.
Sche openyde hir mouth to wisdom; and the lawe of merci is in hir tunge.
27 Pazi na vladanje èeljadi svoje, i hljeba u lijenosti ne jede.
Sche bihelde the pathis of hir hous; and sche eet not breed idili.
28 Sinovi njezini podižu se i blagosiljaju je; muž njezin takoðer hvali je;
Hir sones risiden, and prechiden hir moost blessid; hir hosebonde roos, and preiside hir.
29 Mnoge su žene bile vrsne, ali ti ih nadvišuješ sve.
Many douytris gaderiden richessis; thou passidist alle.
30 Ljupkost je prijevarna i ljepota tašta; žena koja se boji Gospoda, ona zaslužuje pohvalu.
Fairnesse is disseiuable grace, and veyn; thilke womman, that dredith the Lord, schal be preisid.
31 Podajte joj od ploda ruku njezinijeh, i neka je hvale na vratima djela njezina.
Yyue ye to hir of the fruyt of hir hondis; and hir werkis preise hir in the yatis.
