< Poslovice 30 >

1 Rijeèi Agura sina Jakejeva; sabrane rijeèi toga èovjeka Itilu, Itilu i Ukalu.
Tala maloba ya Aguri, mwana mobali ya Yake. Ezali ye nde alobaki yango epai ya Itieli, epai ya Itieli mpe Ukali:
2 Ja sam luði od svakoga, i razuma èovjeèijega nema u mene.
Solo, nazali zoba koleka bato nyonso, nazali ata na mayele ya bomoto te;
3 Niti sam uèio mudrosti niti znam svetijeh stvari.
nayekolaki bwanya te, mpe nazali na boyebi ya Mosantu te.
4 Ko je izašao na nebo i opet sišao? ko je skupio vjetar u pregršti svoje? ko je svezao vode u plašt svoj? ko je utvrdio sve krajeve zemlji? kako mu je ime? i kako je ime sinu njegovu? znaš li?
Nani amata na Lola to mpe akita wuta kuna? Nani asangisa mopepe kati na maboko na ye? Nani akanga mayi na kazaka na ye? Nani akata bandelo nyonso ya mabele? Kombo na ye nani? Mpe kombo ya mwana na ye ezali nani? Yebisa ngai soki oyebi!
5 Sve su rijeèi Božije èiste; on je štit onima koji se uzdaju u nj.
Liloba nyonso ya Nzambe ezalaka na libunga te, ezali nguba mpo na bato oyo bazwaka yango lokola ebombamelo na bango.
6 Ništa ne dodaji k rijeèima njegovijem, da te ne ukori i ne naðeš se laža.
Kobakisa eloko moko te na maloba na Ye, noki te apamela yo mpe abimisa yo mokosi.
7 Za dvoje molim te; nemoj me se oglušiti dok sam živ:
Oh Yawe, nasengi Yo biloko mibale, kopimela ngai yango te liboso ete nakufa:
8 Taštinu i rijeè lažnu udalji od mene; siromaštva ni bogatstva ne daj mi, hrani me hljebom po obroku mom,
longola mosika na ngai makambo ya pamba mpe ya lokuta, kopesa ngai te bobola to bozwi, kasi pesa ngai kaka, mokolo na mokolo, lipa oyo ekoki na ngai,
9 Da ne bih najedavši se odrekao se tebe i rekao: ko je Gospod? ili osiromašivši da ne bih krao i uzalud uzimao ime Boga svojega.
pamba te soki natondi makasi, nakoki kowangana Yo mpe koloba: « Yawe nde nani? » To soki nazali na bobola, nakoki koyiba mpe koyokisa Kombo ya Nzambe na ngai soni.
10 Ne opadaj sluge gospodaru njegovu, da te ne bi kleo i ti bio kriv.
Kotonga mowumbu te liboso ya nkolo na ye, noki te alakela yo mabe, mpe omona pasi.
11 Ima rod koji psuje oca svojega i ne blagosilja matere svoje.
Ezali na bato oyo balakelaka batata na bango mabe mpe bapambolaka te bamama na bango.
12 Ima rod koji misli da je èist, a od svoga kala nije opran.
Ezali na bato oyo bamimonaka peto na miso na bango moko, nzokande bamipetoli na mbindo na bango te.
13 Ima rod koji drži visoko oèi svoje, i vjeðe mu se dižu uvis.
Ezali na bato oyo batonda na lolendo mpe bamonaka bato mosusu pamba.
14 Ima rod kojemu su zubi maèevi i kutnjaci noževi, da proždire siromahe sa zemlje i uboge izmeðu ljudi.
Ezali na bato oyo minu na bango ezali lokola mipanga, lokola mbeli mpo na koboma babola kati na mokili mpe bato bakelela kati na bato.
15 Pijavica ima dvije kæeri, koje govore: daj, daj. Ima troje nesito, i èetvrto nikad ne kaže: dosta:
Sonzo ezalaka na bana basi mibale, egangaka kaka: « Pesa! Pesa! » Ezali na biloko misato oyo etondaka te, minei oyo elobaka te: « Ekoki! »
16 Grob, materica jalova, zemlja, koja ne biva sita vode, i oganj, koji ne govori: dosta. (Sheol h7585)
Mboka ya bakufi, libumu ya mwasi oyo abotaka te, mabele oyo etondaka mayi te, mpe moto oyo elobaka te: « Ekoki! » (Sheol h7585)
17 Oko koje se ruga ocu i neæe da sluša matere, kljuvaæe ga gavrani s potoka i jesti orliæi.
Liso oyo etiolaka tata mpe ezanga botosi epai ya mama, ekotobolama na bayanganga ya lubwaku, mpe bana ya mpongo ekolia yango.
18 Troje mi je èudesno, i èetvrtoga ne razumijem:
Ezali na biloko misato oyo nasosolaka te, ata kutu minei oyo nayebaka te:
19 Put orlov u nebo, put zmijin po stijeni, put laðin posred mora, i put èovjeèiji k djevojci.
Nzela ya mpongo na likolo, nzela ya nyoka na likolo ya libanga, nzela ya masuwa kati na ebale, mpe nzela ya elenge mobali epai ya elenge mwasi.
20 Taki je put kurvin: jede, i ubriše usta, pa veli: nijesam uèinila zla.
Tala ndenge mwasi ya ndumba asalaka: Soki alie, apangusaka monoko; mpe na sima, akoloba: « Nasali na ngai mabe te! »
21 Od troga se potresa zemlja, i èetvrtoga ne može podnijeti:
Ezali na makambo misato oyo eningisaka mokili, ata kutu minei oyo mokili ekokaka kondima te:
22 Od sluge, kad postane car, od bezumnika, kad se najede hljeba,
Mowumbu oyo akomi mokonzi, zoba oyo atondi na bomengo,
23 Od puštenice, kad se uda, od sluškinje kad naslijedi gospoðu svoju.
mwasi oyo balingaka te, kasi abali; mpe mwasi mosali oyo azwi bomengo ya nkolo na ye ya mwasi.
24 Èetvoro ima maleno na zemlji, ali mudrije od mudaraca:
Ezali na banyama mike minei na mokili, oyo, nzokande, ezalaka na bwanya mingi:
25 Mravi, koji su slab narod, ali opet pripravljaju u ljeto sebi hranu;
Bafurmi: ezali bikelamu oyo ezanga makasi, kasi ebongisaka bilei na yango na tango ya elanga;
26 Pitomi zeèevi, koji su nejak narod, ali opet u kamenu grade sebi kuæu;
bampanya ya zamba: ezali bikelamu oyo ezanga nguya, kasi etongaka bandako na yango kati na mabanga;
27 Skakavci, koji nemaju cara, ali opet idu svi jatom;
mabanki: ezalaka na mokonzi te, kasi nyonso etambolaka nzela moko na molongo;
28 Pauk, koji rukama radi i u carskim je dvorima.
moselekete: loboko ekoki kokanga yango, kasi ezalaka kati na bandako ya bakonzi.
29 Troje lijepo koraèa, i èetvrto lijepo hodi:
Ezali na banyama misato oyo etambolaka malamu, ata kutu minei oyo edendaka soki ezali kotambola:
30 Lav, najjaèi izmeðu zvjerova, koji ne uzmièe ni pred kim,
Nkosi: nyama ya makasi kati na banyama, ezongaka sima te ata liboso ya nani;
31 Konj opasan po bedrima ili jarac, i car na koga niko ne ustaje.
soso ya mobali, ntaba mobali, mpe mokonzi oyo azali kotambola liboso ya mampinga na ye.
32 Ako si ludovao ponesavši se ili si zlo mislio, metni ruku na usta.
Soki osali bozoba mpo na komikumisa, mpe soki ozali na makanisi mabe, tia loboko na monoko na yo,
33 Kad se razbija mlijeko, izlazi maslo; i ko jako nos utire, izgoni krv; tako ko draži na gnjev, zameæe svaðu.
pamba te kobeta-beta mabele ebimisaka manteka, kobeta zolo ebimisaka makila, mpe kotumbola kanda eyeisaka koswana.

< Poslovice 30 >