Poslovice 25
1 I ovo su prièe Solomunove koje sabraše ljudi Jezekije cara Judina.
Also these ben the Parablis of Salomon, whiche the men of Ezechie, kyng of Juda, translatiden.
2 Slava je Božija skrivati stvar, a slava je carska istraživati stvar.
The glorie of God is to hele a word; and the glorie of kyngis is to seke out a word.
3 Visina nebu i dubina zemlji i srce carevima ne može se dosegnuti.
Heuene aboue, and the erthe bynethe, and the herte of kyngis is vnserchable.
4 Uzmi od srebra trosku, i izaæi æe livcu zaklad.
Do thou a wei rust fro siluer, and a ful cleene vessel schal go out.
5 Uzmi bezbožnika ispred cara, i utvrdiæe se pravdom prijesto njegov.
Do thou awei vnpite fro the cheer of the kyng, and his trone schal be maad stidfast bi riytfulnesse.
6 Ne velièaj se pred carem i ne staj na mjesto gdje stoje vlastelji.
Appere thou not gloriouse bifore the kyng, and stonde thou not in the place of grete men.
7 Jer je bolje da ti se kaže: hodi gore, nego da te ponize pred knezom da vidiš svojim oèima.
For it is betere, that it be seid to thee, Stie thou hidur, than that thou be maad low bifore the prince.
8 Ne idi odmah da se preš, gledaj šta bi èinio napošljetku ako bi te osramotio bližnji tvoj.
Brynge thou not forth soone tho thingis in strijf, whiche thin iyen sien; lest aftirward thou maist not amende, whanne thou hast maad thi frend vnhonest.
9 Raspravi stvar svoju s bližnjim svojim, ali tuðe tajne ne otkrivaj,
Trete thi cause with thi frend, and schewe thou not priuyte to a straunge man;
10 Da te ne bi psovao ko èuje, i sramota tvoja da ne bi ostala na tebi.
lest perauenture he haue ioye of thi fal, whanne he hath herde, and ceesse not to do schenschipe to thee. Grace and frenschip delyueren, whiche kepe thou to thee, that thou be not maad repreuable.
11 Zlatne jabuke u srebrnijem sudima jesu zgodne rijeèi.
A goldun pomel in beddis of siluer is he, that spekith a word in his time.
12 Zlatna je grivna i nakit od najboljega zlata mudri karaè onome koji sluša.
A goldun eere ryng, and a schinynge peerle is he, that repreueth a wijs man, and an eere obeiynge.
13 Vjeran je poslanik kao studen šnježna o žetvi onima koji ga pošlju, i rashlaðuje dušu svojim gospodarima.
As the coold of snow in the dai of heruest, so a feithful messanger to hym that sente `thilke messanger, makith his soule to haue reste.
14 Ko se hvali darom lažnijem, on je kao oblaci i vjetar bez dažda.
A cloude and wind, and reyn not suynge, is a gloriouse man, and not fillynge biheestis.
15 Strpljenjem se ublažava knez, i mek jezik lomi kosti.
A prince schal be maad soft bi pacience; and a soft tunge schal breke hardnesse.
16 Kad naðeš med, jedi koliko ti je dosta, da ne bi najedavši ga se izbljuvao ga.
Thou hast founde hony, ete thou that that suffisith to thee; lest perauenture thou be fillid, and brake it out.
17 Rijetko neka ti noga stupa u kuæu bližnjega tvojega, da ne bi nasitivši se tebe omrzao na te.
Withdrawe thi foot fro the hous of thi neiybore; lest sum tyme he be fillid, and hate thee.
18 Ko god govori lažno svjedoèanstvo na bližnjega svojega, on je kao malj i maè i oštra strijela.
A dart, and a swerd, and a scharp arowe, a man that spekith fals witnessing ayens his neiybore.
19 Uzdanje je u nevjernika u nevolji zub slomljen i noga uganuta.
A rotun tooth, and a feynt foot is he, that hopith on an vnfeithful man in the dai of angwisch,
20 Ko pjeva pjesme žalosnom srcu, on je kao onaj koji svlaèi haljinu na zimi, i kao ocat na salitru.
and leesith his mentil in the dai of coold. Vynegre in a vessel of salt is he, that singith songis to the worste herte. As a mouyte noieth a cloth, and a worm noieth a tree, so the sorewe of a man noieth the herte.
21 Ako je gladan nenavidnik tvoj, nahrani ga hljeba, i ako je žedan, napoj ga vode.
If thin enemy hungrith, feede thou him; if he thirstith, yyue thou watir to hym to drinke;
22 Jer æeš živo ugljevlje zgrnuti na glavu njegovu, i Gospod æe ti platiti.
for thou schalt gadere togidere coolis on his heed; and the Lord schal yelde to thee.
23 Sjeverni vjetar nosi dažd, a potajni jezik lice srdito.
The north wind scatereth reynes; and a sorewful face distrieth a tunge bacbitinge.
24 Bolje je sjedjeti u uglu od krova nego sa ženom svadljivom u kuæi zajednièkoj.
It is betere to sitte in the corner of an hous without roof, than with a womman ful of chidyng, and in a comyn hous.
25 Dobar je glas iz daljne zemlje kao studena voda žednoj duši.
Coold watir to a thirsti man; and a good messanger fro a fer lond.
26 Pravednik koji pada pred bezbožnikom jest kao izvor nogama zamuæen i kao studenac pokvaren.
A welle disturblid with foot, and a veyne brokun, a iust man fallinge bifore a wickid man.
27 Jesti mnogo meda nije dobro, i istraživati slavu nije slavno.
As it is not good to hym that etith myche hony; so he that is a serchere of maieste, schal be put doun fro glorie.
28 Ko nema vlasti nad duhom svojim, on je grad razvaljen bez zidova.
As a citee opyn, and with out cumpas of wallis; so is a man that mai not refreyne his spirit in speking.
