< Poslovice 24 >
1 Ne zavidi zlijem ljudima niti želi da si s njima.
Hlang thae rhoek taengah thatlai boeh. Amih taengah om hamla nai rhoe nai boeh.
2 Jer o pogibli misli srce njihovo i usne njihove govore o muci.
Amih kah lungbuei loh rhoelrhanah te a taeng tih, a hmuilai loh thakthaenah ni a. thui.
3 Mudrošæu se zida kuæa i razumom utvrðuje se.
Cueihnah neh im a sak tih a lungcuei neh a thoh.
4 I znanjem se pune klijeti svakoga blaga i dragocjena i mila.
Mingnah loh boeirhaeng neh a kuel a ka, a naep a noi boeih khaw imkhui ah a khawk sak.
5 Mudar je èovjek jak, i razuman je èovjek silan snagom.
Cueih he tah hlang kah sarhi la om tih, mingnah loh hlang kah thadueng a cong pah.
6 Jer mudrijem savjetom ratovaæeš, i izbavljenje je u mnoštvu savjetnika.
Caemtloek vaengah nang hamla a niing hang hol vetih, uentonah cungkuem neh loeihnah hang khueh ni.
7 Visoke su bezumnome mudrosti; neæe otvoriti usta svojih na vratima.
Cueihnah he aka ang ham tah sang aih. Vongka ah a ka a ong pah moenih.
8 Ko misli zlo èiniti zvaæe se zlikovac.
Thaehuet ham aka moeh tah, “Tangkhuepnah boei,” la a khue uh ni.
9 Misao bezumnikova grijeh je, i potsmjevaè je gad ljudski.
Anglat kah a tholh khaw khonuen rhamtat, hmuiyoi hlang khaw tueilaehkoi ni.
10 Ako kloneš u nevolji, skratiæe ti se sila.
Citcai tue vaengah na tahah tih, na thadueng khaw tla.
11 Izbavljaj pohvatane na smrt; i koje hoæe da pogube, nemoj se ustegnuti od njih.
Duek sak ham a khuen uh te huul uh laeh, ngawnnah la aka yalh te khaw hloh uh laeh.
12 Ako li reèeš: gle, nijesmo znali za to; neæe li razumjeti onaj koji ispituje srca, i koji èuva dušu tvoju neæe li doznati i platiti svakome po djelima njegovijem?
“Ka ming uh moenih ko he,” na ti cakhaw, amah loh lungbuei a khiinglang tih yakming mahpawt a? Na hinglu aka kueinah loh a ming ta. Te dongah hlang he amah kah bisai bangla a thuung ni ta.
13 Sine moj, jedi med, jer je dobar, i sat, jer je sladak grlu tvojemu.
Ka ca, khoitui tah then tih ca lah. Khoilitui tah na ka dongah didip ta.
14 Tako æe biti poznanje mudrosti duši tvojoj, kad je naðeš; i biæe plata, i nadanje tvoje neæe se zatrti.
Cueihnah te na hinglu ham ming van lah. Na hmuh atah na hmailong khui vetih, na ngaiuepnah khaw yoe mahpawh.
15 Bezbožnièe, ne vrebaj oko stana pravednikova, i ne kvari mu poèivanja.
Halang aw, hlang dueng tolkhoeng ke rhongngol thil boeh, a kolhmuen te khaw rhoelrhak pah boeh.
16 Jer ako i sedam puta padne pravednik, opet ustane, a bezbožnici propadaju u zlu.
Aka dueng tah voei rhih a cungku akhaw koep thoo dae, halang rhoek tah yoethae nen ni a. tongtah uh.
17 Kad padne neprijatelj tvoj, nemoj se radovati, i kad propadne, neka ne igra srce tvoje.
Na thunkha, na thunkha te a cungku vaengah kokhahnah boeh, a paloe vaengah khaw na lungbuei omngaih sak boeh.
18 Jer bi vidio Gospod i ne bi mu bilo milo, i obratio bi gnjev svoj od njega na tebe.
BOEIPA loh a hmuh vaengah a mik lolh vetih, anih taengkah a thintoek te vik lat ve.
19 Nemoj se žestiti radi nevaljalaca, nemoj zavidjeti bezbožnicima.
Thaehuet dongah sai boeh. Halang rhoek taengah khaw thatlai boeh.
20 Jer nema plate nevaljalcu, žižak æe se bezbožnicima ugasiti.
Boethae ham a hmailong a khui pah moenih, halang kah hmaithoi khaw a thih pah ni.
21 Boj se Gospoda, sine moj, i cara, i ne miješaj se s nemirnicima.
Ka ca, BOEIPA khaw, manghai khaw rhih lah. Aka thovael neh pitpom boeh.
22 Jer æe se ujedanput podignuti pogibao njihova, a ko zna propast koja ide od obojice?
Amih te rhainah loh buengrhuet a pai thil vetih, amih rhoi kah yoethaenah te ulong a ming?
23 I ovo je za mudarce: gledati ko je ko na sudu nije dobro.
He rhoek khaw hlang cueih kah a hut ni. Laitloeknah dongah maelhmai loha sak khaw then pawh.
24 Ko govori bezbožniku: pravedan si, njega æe proklinjati ljudi i mrziæe na nj narodi.
Halang te, “Na dueng,” aka ti nah tah, amah te pilnam loh a tap vetih, namtu loh kosi a sah thil ni.
25 A koji ga karaju, oni æe biti mili, i doæi æe na njih blagoslov dobrijeh.
Tedae amih aka tluung rhoek te hoel ti vetih, a soah yoethennah hnothen loh a thoeng pah ni.
26 Ko govori rijeèi istinite, u usta ljubi.
Langya la olka aka mael tah, a hmuilai te a mok pah.
27 Uredi svoj posao na polju, i svrši svoje na njivi, potom i kuæu svoju zidaj.
Na bibi te vongvoel ah khaw cikngae sak. Anih te a hnukah na lo ah a sikim phoeiah na im te thoh.
28 Ne budi svjedok na bližnjega svojega bez razloga, i ne varaj usnama svojima.
Na hui te ahong mai neh laipai la om thil boeh. Namah kah hmuilai neh na hloih a?
29 Ne govori: kako je on meni uèinio tako æu ja njemu uèiniti; platiæu ovom èovjeku po djelu njegovu.
“Kai taengah a saii bangla amah te ka saii van ni, hlang te amah kah bisai bangla ka thuung ni,” ti boeh.
30 Iðah mimo njivu èovjeka lijena i mimo vinograd èovjeka bezumna;
Kolhnaw hlang kah lohma longah khaw, lungbuei aka talh hlang kah misur taengah khaw ka cet coeng.
31 I gle, bješe sve zaraslo u trnje i sve pokrio èkalj, i ograda im kamena razvaljena.
Lo pum ah dohui daih tih, canghli ah lota loh a thing. A vongtung dongkah lungto khaw a koengloeng coeng ke.
32 I vidjevši uzeh na um, i gledah i pouèih se.
Ka hmuh vaengah kai long tah, ka lungbuei ah ka khueh tih, ka sawt vaengah thuituennah la ka loh.
33 Dok malo prospavaš, dok malo prodrijemlješ, dok malo sklopiš ruke da poèineš,
Bet ip, bet ngam, kut bet a poem neh yalh pahoi.
34 U tom æe doæi siromaštvo tvoje kao putnik, i oskudica tvoja kao oružan èovjek.
Te vaengah na khodaeng loh aka cetpaitai bangla, na tloelnah loh photling aka bai hlang bangla ha pawk.