Poslovice 23
1 Kad sjedeš da jedeš s gospodinom, pazi dobro što je pred tobom.
Ie miambesatse hitrao-pikama ami’ty mpifehe, biribirio ty añatrefa’o eo,
2 Inaèe bi satjerao sebi nož u grlo, ako bi bio lakom.
vaho tohoro meso ty tretra’o naho mpanao avetse irehe.
3 Ne želi preslaèaka njegovijeh, jer su lažna hrana.
Ko lelalelae’o o raha mafiri’eo, fa mahakama mahatsikapy.
4 Ne muèi se da se obogatiš, i proði se svoje mudrosti.
Ko mamokotse vatañe ho mpañaleale, ijihero am-pisafiri’o.
5 Hoæeš li baciti oèi svoje na ono èega brzo nestaje? jer naèini sebi krila i kao orao odleti u nebo.
Ampihelañe’o fihaino hao ty tsy eo? fa toe mitsene elatse manahake ty vantio ty vara mitiliñe mb’an-dindiñe eñe.
6 Ne jedi hljeba u zavidljivca, i ne želi preslaèaka njegovijeh.
Ko kamae’o ty hàne’ o matitio, ko irie’o o aze mafirio;
7 Jer kako on tebe cijeni u duši svojoj tako ti jelo njegovo. Govoriæe ti: jedi i pij; ali srce njegovo nije s tobom.
Fa hambañe ami’ty fañereñere’e añ’ova’e ao ty ie: hoe re ama’o; Mikamà naho minoma! fe tsy ama’o ty tro’e.
8 Zalogaj što pojedeš izbljuvaæeš, i izgubiæeš ljubazne rijeèi svoje.
Hilañe’o i pilipito’e nitsopehe’oy, vaho hianto i fañandriaña’oy.
9 Pred bezumnijem ne govori, jer neæe mariti za mudrost besjede tvoje.
Ko misaontsy am-pitsanoña’ ty seretse, fa ho sirikae’e ty hihi’ o enta’oo.
10 Ne pomièi stare meðe, i ne stupaj na njivu siroèadi.
Ko avi’o ty nifaritsohañe haehae, vaho ko miaribañe ty tanem-bode-rae,
11 Jer je jak osvetnik njihov; braniæe stvar njihovu od tebe.
amy te maozatse ty mpijeba’ iareo; hitohaña’e ty ama’o.
12 Obrati k nauci srce svoje i uši svoje k rijeèima mudrijem.
Ampiantofo filie-batañe ty arofo’o, vaho volan-kilàla o ravembia’oo.
13 Ne ukraæuj kara djetetu; kad ga biješ prutom, neæe umrijeti.
Ko ahànkañe ami’ty ana’o ty lilo; fa tsy mahavetrake ty lafan-kobaiñe.
Ie pisoe’o an-kobaiñe, ho haha’o an tsikeokeok’ ao ty tro’e. (Sheol h7585)
15 Sine moj, ako bude mudro srce tvoje, veseliæe se srce moje u meni;
O anako, naho mahihitse ty tro’o, ho ehake ty troko,
16 I igraæe bubrezi moji kad usne tvoje stanu govoriti što je pravo.
vaho hirebeke ty añ’ovako ao naho mahafivolañe ty hiti’e o soñi’oo.
17 Srce tvoje neka ne zavidi grješnicima, nego budi u strahu Gospodnjem vazda.
Ko apo’o ho tsikirihen-tro’o ty mpandilatse, fe imaneo lomoñandro ty fañeveñañe am’ Iehovà.
18 Jer ima plata, i nadanje tvoje neæe se zatrti.
Toe ey ty ho avy, vaho tsy haitoañe ty fisalalà’o.
19 Slušaj, sine moj, i budi mudar i upravi putem srce svoje.
O anako, mitsanoña naho mahihira, vaho avantaño mb’amy lalañey ty tro’o.
20 Ne budi meðu pijanicama ni meðu izjelicama.
Ko mitraok’ amo mpitolom-pitrini-divaio, ndra amo mpamotseke henao;
21 Jer pijanica i izjelica osiromašiæe, i spavaè hodiæe u ritama.
fa songa hivarin-ko rarake ty mahake naho i jike; vaho hisikin-tsirodea ty poie.
22 Slušaj oca svojega koji te je rodio, i ne preziri matere svoje kad ostari.
Tsendreño ty rae nisamak’ azo, vaho ko injè’o ty rene’o t’ie bey.
23 Kupuj istinu i ne prodaji je; kupuj mudrost, znanje i razum.
Vilio ty hatò le ko aletake; ikalò hihitse naho anatse vaho hilala.
24 Veoma se raduje otac pravednikov, i roditelj mudroga veseli se s njega.
Handia taroba ty rae’ i mahitiy; vaho hifalea’e i ana-dahy karafito nampiareñe’ey.
25 Neka se dakle veseli otac tvoj i mati tvoja, i neka se raduje roditeljka tvoja.
Ampiehafo ty rae’o naho i rene’o; hampinembanembañ’ i nisamak’ azoy.
26 Sine moj, daj mi srce svoje, i oèi tvoje neka paze na moje pute.
O anake, atoloro ahiko ty tro’o, le ampifaleo amo satakoo o maso’oo.
27 Jer je kurva duboka jama, a tijesan studenac tuða žena.
Kadaha laleke ty tsimirirañe, vaho vovoñe maifitse ty karapilo.
28 Ona i zasjeda kao lupež i umnožava zloèince meðu ljudima.
Mivoñoñe ao re hoe malaso, vaho ampitomboe’e am’ondatio ty hatsivokarañe.
29 Kome: jaoh? kome: kuku? kome svaða? kome vika? kome rane ni za što? kome crven u oèima?
Ia ty mioremèñe, ia ty mihontoke? Ia ty ampoheke? Ia ty mitoreo? Ia ty vinonotroboke tsy amam-poto’e; Ia ty ama-maso mandofiry?
30 Koji sjede kod vina, koji idu te traže rastvorena vina.
O mihenekeneke an-divaio, o mitolom-pitsopeke divay linaroo.
31 Ne gledaj na vino kad se rumeni, kad u èaši pokazuje lice svoje i upravo iskaèe.
Ko hentea’o ty hamena’ ty divay, ty fimilomilo’e am-pitovy ao, ty falamam-pioriha’e.
32 Na pošljedak æe kao zmija ujesti i kao aspida upeæi.
Ie am-para’e mitifatse hoe lapetake vaho mihehetse hoe fandrefeala.
33 Oèi æe tvoje gledati na tuðe žene, i srce æe tvoje govoriti opaèine.
Hahaoniñe sahàtse o maso’oo, vaho hivolan-kamengohañe ty ron-doha’o.
34 I biæeš kao onaj koji leži usred mora i kao onaj koji spava navrh jedra.
Le hanahake ty mitsalalampatse aivo’ i riakey irehe, naho ty mandre ambone’ ty bodan-dain-dakañe eo.
35 Reæi æeš: izbiše me, ali me ne zabolje; tukoše me, ali ne osjetih; kad se probudim, iæi æu opet da tražim to.
Namofok’ ahy iereo, fe tsy manaintaiñe; linafa’e fe tsy nireiko! Ombia te ho tsekake hipaiako indraike?
