Poslovice 22
1 Bolje je ime nego veliko bogatstvo, i milost je bolja nego srebro i zlato.
Melius est nomen bonum, quam divitiæ multæ: super argentum et aurum, gratia bona.
2 Bogat i siromah sretaju se; obojicu je Gospod stvorio.
Dives, et pauper obviaverunt sibi: utriusque operator est Dominus.
3 Pametan èovjek vidi zlo i skloni se, a ludi idu dalje i plaæaju.
Callidus vidit malum, et abscondit se: innocens pertransiit, et afflictus est damno.
4 Smjernosti i strahu Gospodnjemu plata je bogatstvo i slava i život.
Finis modestiæ timor Domini, divitiæ et gloria et vita.
5 Trnje i zamke su na putu opakoga; ko èuva dušu svoju, biæe daleko od toga.
Arma et gladii in via perversi: custos autem animæ suæ longe recedit ab eis.
6 Uèi dijete prema putu kojim æe iæi, pa neæe otstupiti od njega ni kad ostari.
Proverbium est: Adolescens iuxta viam suam, etiam cum senuerit, non recedet ab ea.
7 Bogat gospodari nad siromasima, i ko uzima u zajam biva sluga onomu koji daje.
Dives pauperibus imperat: et qui accipit mutuum, servus est fœnerantis.
8 Ko sije bezakonje žeæe muku, i pruta gnjeva njegova nestaæe.
Qui seminat iniquitatem, metet mala, et virga iræ suæ consummabitur.
9 Blago oko biæe blagosloveno, jer daje hljeba svojega ubogomu.
Qui pronus est ad misericordiam, benedicetur: de panibus enim suis dedit pauperi. Victoriam et honorem acquiret qui dat munera: animam autem aufert accipientium.
10 Otjeraj potsmjevaèa, i otiæi æe raspra i prestaæe svaða i sramota.
Eiice derisorem, et exibit cum eo iurgium, cessabuntque causæ et contumeliæ.
11 Ko ljubi èisto srce, i èije su usne ljubazne, njemu je car prijatelj.
Qui diligit cordis munditiam, propter gratiam labiorum suorum habebit amicum regem.
12 Oèi Gospodnje èuvaju znanje, a poslove bezakonikove obara.
Oculi Domini custodiunt scientiam: et supplantantur verba iniqui.
13 Ljenivac govori: lav je napolju; nasred ulice poginuo bih.
Dicit piger: Leo est foris, in medio platearum occidendus sum.
14 Usta su tuðih žena jama duboka; na koga se gnjevi Gospod, onamo æe pasti.
Fovea profunda, os alienæ: cui iratus est Dominus, incidet in eam.
15 Bezumlje je privezano djetetu na srce; prut kojim se kara ukloniæe ga od njega.
Stultitia colligata est in corde pueri, et virga disciplinæ fugabit eam.
16 Ko èini krivo siromahu da umnoži svoje, i ko daje bogatome, zacijelo æe osiromašiti.
Qui calumniatur pauperem, ut augeat divitias suas, dabit ipse ditiori, et egebit.
17 Prigni uho svoje i slušaj rijeèi mudrijeh ljudi, i srce svoje privij k nauci mojoj.
Inclina aurem tuam, et audi verba sapientium: appone autem cor ad doctrinam meam.
18 Jer æe ti biti milina ako ih složiš u srce svoje, ako sve budu poreðane na usnama tvojim.
quæ pulchra erit tibi, cum servaveris eam in ventre tuo, et redundabit in labiis tuis:
19 Da bi ti uzdanje bilo u Gospoda, kazujem ti ovo danas, a ti tako èini.
Ut sit in Domino fiducia tua, unde et ostendi eam tibi hodie.
20 Nijesam li ti napisao znamenite stvari za savjete i znanje,
Ecce descripsi eam tibi tripliciter, in cogitationibus et scientia:
21 Da bih ti pokazao tvrðu istinitijeh rijeèi da bi mogao istinitijem rijeèima odgovarati onima koji pošlju k tebi?
ut ostenderem tibi firmitatem, et eloquia veritatis, respondere ex his illis, qui miserunt te.
22 Ne otimaj siromahu zato što je siromah, i ne zatiri nevoljnoga na vratima.
Non facias violentiam pauperi, quia pauper est: neque conteras egenum in porta:
23 Jer æe Gospod braniti njihovu stvar, i oteæe dušu onima koji njima otimaju.
quia iudicabit Dominus causam eius, et configet eos, qui confixerunt animam eius.
24 Ne druži se s èovjekom gnjevljivijem i ne idi sa žestokim,
Noli esse amicus homini iracundo, neque ambules cum viro furioso:
25 Da se ne bi navikao na putove njegove i metnuo zamke na dušu svoju.
ne forte discas semitas eius, et sumas scandalum animæ tuæ.
26 Ne budi od onijeh koji ruku daju, koji se jamèe za dugove.
Noli esse cum his, qui defigunt manus suas, et qui vades se offerunt pro debitis:
27 Ako nemaš èim platiti, zašto da se odnese postelja ispod tebe?
si enim non habes unde restituas, quid causæ est ut tollat operimentum de cubili tuo?
28 Ne pomièi stare meðe, koju su postavili oci tvoji.
Ne transgrediaris terminos antiquos, quos posuerunt patres tui.
29 Jesi li vidio èovjeka ustaoca na poslu? Taki æe pred carevima stajati, a neæe stajati pred prostacima.
Vidisti virum velocem in opere suo? coram regibus stabit, nec erit ante ignobiles.
