Poslovice 21
1 Srce je carevo u ruci Gospodu kao potoci vodeni; kuda god hoæe, savija ga.
Mtima wa mfumu uli ngati mtsinje wamadzi mʼdzanja la Yehova; Iye amautsongolera pa chilichonse chimene akufuna.
2 Svaki se put èovjeku èini prav, ali Gospod ispituje srca.
Makhalidwe a munthu amaoneka olungama kwa mwini wakeyo, koma Yehova ndiye amayesa mtima wake.
3 Da se èini pravda i sud, milije je Gospodu nego žrtva.
Za chilungamo ndi zolondola ndi zomwe zimakondweretsa Yehova kuposa kupereka nsembe.
4 Ponosite oèi i naduto srce i oranje bezbožnièko grijeh je.
Maso odzikuza ndi mtima wonyada, zimatsogolera anthu oyipa ngati nyale nʼchifukwa chake amachimwa.
5 Misli vrijedna èovjeka donose obilje, a svakoga nagla siromaštvo.
Zolinga za munthu wakhama zimachulukitsa zinthu zake; koma aliyense wochita zinthu mofulumira amadzakhala wosauka.
6 Blago sabrano jezikom lažljivijem taština je koja prolazi meðu one koji traže smrt.
Chuma chochipeza ndi mawu onyenga ndi chosakhalitsa ndipo chimakola anthu mu msampha wa imfa.
7 Grabež bezbožnijeh odnijeæe ih, jer ne htješe èiniti što je pravo.
Chiwawa cha anthu oyipa chidzawawononga, pakuti iwo amakana kuchita zolungama.
8 Èiji je put kriv, on je tuð; a ko je èist, njegovo je djelo pravo.
Njira ya munthu wolakwa ndi yokhotakhota, koma makhalidwe a munthu wosalakwa ndi olungama.
9 Bolje je sjedjeti u uglu od krova nego sa ženom svadljivom u kuæi zajednièkoj.
Nʼkwabwino kukhala wekha pa ngodya ya denga la nyumba, kuposa kukhala mʼnyumba pamodzi ndi mkazi wolongolola.
10 Duša bezbožnikova želi zlo, ni prijatelj njegov ne nalazi milosti u njega.
Munthu woyipa amalakalaka zoyipa; sachitira chifundo mnansi wake wovutika.
11 Kad potsmjevaè biva karan, ludi mudra; i kad se mudri pouèava, prima znanje.
Munthu wonyoza akalangidwa, anthu opusa amapeza nzeru; koma munthu wanzeru akalangizidwa, amapeza chidziwitso.
12 Uèi se pravednik od kuæe bezbožnikove, kad se bezbožnici obaraju u zlo.
Zolingalira za munthu woyipa nʼzosabisika pamaso pa Yehova, ndipo Iye adzawononga woyipayo.
13 Ko zatiskuje uho svoje od vike ubogoga, vikaæe i sam, ali neæe biti uslišen.
Amene atsekera mʼkhutu mwake wosauka akamalira, nayenso adzalira koma palibe adzamuyankhe.
14 Dar u tajnosti utišava gnjev, i poklon u njedrima žestoku srdnju.
Mphatso yoperekedwa mseri imathetsa mkwiyo, ndipo chiphuphu choperekedwa mobisa chimathetsa mphamvu ya ukali woopsa.
15 Radost je pravedniku èiniti što je pravo, a strah onima koji èine bezakonje.
Chilungamo chikachitika anthu olungama amasangalala, koma anthu oyipa amaopsedwa nazo.
16 Èovjek koji zaðe s puta mudrosti poèinuæe u zboru mrtvijeh.
Munthu amene amachoka pa njira ya anthu anzeru adzapezeka mʼgulu la anthu akufa.
17 Ko ljubi veselje, biæe siromah; ko ljubi vino i ulje, neæe se obogatiti.
Aliyense wokonda zisangalalo adzasanduka mʼmphawi, ndipo wokonda vinyo ndi mafuta sadzalemera.
18 Otkup za pravednike biæe bezbožnik i za dobre bezakonik.
Anthu oyipa adzakhala chowombolera cha anthu olungama ndipo osakhulupirika chowombolera anthu olungama mtima.
19 Bolje je živjeti u zemlji pustoj nego sa ženom svadljivom i gnjevljivom.
Nʼkwabwino kukhala mʼchipululu kuposa kukhala ndi mkazi wolongolola ndi wopsa mtima msanga.
20 Dragocjeno je blago i ulje u stanu mudroga, a èovjek bezuman proždire ga.
Munthu wanzeru samwaza chuma chake, koma wopusa amachiwononga.
21 Ko ide za pravdom i milošæu, naæi æe život, pravdu i slavu.
Amene amatsata chilungamo ndi kukhulupirika, amapeza moyo ndi ulemerero.
22 U grad jakih ulazi mudri, i obara silu u koju se uzdaju.
Munthu wanzeru amagonjetsa mzinda wa anthu amphamvu ndi kugwetsa linga limene iwo amalidalira.
23 Ko èuva usta svoja i jezik svoj, èuva dušu svoju od nevolja.
Amene amagwira pakamwa pake ndi lilime lake sapeza mavuto.
24 Ponositom i obijesnom ime je potsmjevaè, koji sve radi bijesno i oholo.
Munthu wonyada ndi wodzikuza amamutcha, “Mnyodoli,” iye amachita zinthu modzitama kwambiri.
25 Ljenivca ubija želja, jer ruke njegove neæe da rade;
Chilakolako cha munthu waulesi chidzamupha yekha chifukwa manja ake amangokhala goba osagwira ntchito.
26 Svaki dan želi; a pravednik daje i ne štedi.
Tsiku lonse anthu oyipa amasirira zambiri, koma anthu olungama amapereka mowolowamanja.
27 Žrtva je bezbožnièka gad, akamoli kad je prinose u grijehu?
Nsembe ya anthu oyipa imamunyansa Yehova, nanji akayipereka ndi cholinga choyipa!
28 Lažni svjedok poginuæe, a èovjek koji sluša, govoriæe svagda.
Mboni yonama idzawonongeka, koma mawu a munthu wakumva adzakhala nthawi zonse.
29 Bezbožnik je bezobrazan, a pravednik udešava svoje pute.
Munthu woyipa amafuna kudzionetsa ngati wolimba mtima, koma munthu wowongoka amaganizira njira zake.
30 Nema mudrosti ni razuma ni savjeta nasuprot Bogu.
Palibe nzeru, palibe kumvetsa bwino, palibenso uphungu, zimene zingapambane Yehova.
31 Konj se oprema za dan boja, ali je u Gospoda spasenje.
Kavalo amamukonzera tsiku la nkhondo, koma ndi Yehova amene amapambanitsa.
