< Poslovice 18 >
1 Èovjek samovoljan traži što je njemu milo i miješa se u svašta.
Moun k'ap viv apa se tèt li ase li konnen. Li move sou tout moun ki vle ba li bon konsèy.
2 Bezumniku nije mio razum nego da se javlja srce njegovo.
Moun sòt pa pran plezi l' nan chache konprann. Tou sa l'ap chache se fè moun konprann li gen lespri.
3 Kad doðe bezbožnik, doðe i rug, i prijekor sa sramotom.
Y'ap meprize moun k'ap fè mechanste. Moun ki pa fè respè tèt yo gen pou yo wont.
4 Rijeèi su iz usta èovjeèijih duboka voda, izvor je mudrosti potok koji se ražljeva.
Pawòl moun ki gen konprann fon kou lanmè, fre tankou yon sous k'ap koule tout tan.
5 Nije dobro gledati bezbožniku ko je, da se uèini krivo pravomu na sudu.
Sa pa bon pou ou pran pou moun mechan, ni pou ou enpoze yo rann moun inonsan jistis.
6 Usne bezumnikove pristaju u svaðu, i usta njegova dozivlju boj.
Depi moun sòt ap pale, se kont l'ap chache. Si ou koute pawòl nan bouch li, w'a ba l' kou.
7 Bezumniku su usta njegova pogibao, i usne njegove pruglo duši njegovoj.
Bouch moun sòt se kondannasyon li. Pawòl ki soti nan bouch li tounen pèlen pou li.
8 Rijeèi su opadaèeve kao izbijenijeh, ali slaze unutra u trbuh.
Tripotay dous nan zòrèy moun ki vle tande yo. Sa mache nan san yo.
9 I ko je nemaran u poslu svom brat je raspikuæi.
Moun ki parese nan travay li se menmman parèyman ak moun k'ap defèt sa k'ap fèt.
10 Tvrda je kula ime Gospodnje, k njemu æe uteæi pravednik, i biæe u visokom zaklonu.
Seyè a, se yon gwo ranpa byen solid. Se la moun k'ap mache dwat yo kouri al chache pwoteksyon.
11 Bogatstvo je bogatome jak grad i kao visok zid u njegovoj misli.
Pou moun rich yo, byen yo tankou yon ranpa byen solid. Yo mete nan tèt yo se sa k'ap pwoteje yo.
12 Pred propast podiže se srce èovjeku, a prije slave ide smjernost.
Lè w'ap fè awogans, yo pa lwen kraze ou. Lè ou fè kò ou piti, y'a fè lwanj ou.
13 Ko odgovara prije nego èuje, to mu je ludost i sramota.
Moun ki prese reponn san koute sa y'ap di l', se moun sòt li ye. Li gen pou l' wont.
14 Duh èovjeèji snosi bol svoj; a duh oboren ko æe podignuti?
Lè yon moun anvi viv, sa ede l' anpil lè li malad. Men, si li dekouraje, ki moun ki ka remoute kouraj li?
15 Srce razumna èovjeka dobavlja znanje, i uho mudrijeh traži znanje.
Yon moun lespri ap toujou chache gen plis konesans. Zòrèy moun ki gen bon konprann toujou pare pou l' ka konnen plis toujou.
16 Dar èovjeku širi mjesto i vodi ga pred vlastelje.
Kado ou fè louvri chemen pou ou toupatou, ata chemen ki mennen lakay grannèg.
17 Pravedan se èini ko je prvi u svojoj raspri, ali kad doðe bližnji njegov, ispituje se.
Moun ki pale anvan nan tribinal toujou sanble li gen rezon. Lè lòt moun lan parèt, kat je kontre, manti kaba.
18 Raspre prekida ždrijeb, i izmeðu silnijeh rasuðuje.
Lè de grannèg gen kont, jij yo fè tiraj osò pou konnen kilès pou yo bay rezon.
19 Uvrijeðen je brat kao tvrd grad, i svaða je kao prijevornica na dvoru.
Li pi fasil pou mete lapè nan yon gwo lavil pase pou ou rekonsilye de frè ki nan kont. Lè yo fache, kè yonn se pòt prizon pou lòt.
20 Svakomu se trbuh siti plodom usta njegovijeh, dohotkom od usana svojih siti se.
Rekonpans yon moun chita sou sa ki soti nan bouch li.
21 Smrt je i život u vlasti jeziku, i ko ga miluje, ješæe plod njegov.
Sa ou di ka lavi pou ou, li ka lanmò pou ou. Sa ou chwazi, se sa w'ap jwenn.
22 Ko je našao ženu, našao je dobro i dobio ljubav od Gospoda.
Lè yon nonm jwenn yon bon madanm, se yon bon bagay. Se yon gwo favè Seyè a fè l'.
23 Siromah govori moleæi, a bogat odgovara oštro.
Lè yon pòv ap pale, li toujou nan tanpri souple. Men, moun rich toujou ap rele sou moun.
24 Ko ima prijatelja, valja da postupa prijateljski, jer ima prijatelja vjernijih od brata.
Gen zanmi se pran yo vin pran. Men, gen zanmi tou yo plis pase frè.