Poslovice 17
1 Bolji je zalogaj suha hljeba s mirom nego kuæa puna poklane stoke sa svaðom.
Kolia na kimia ndambo ya lipa ya kokawuka ezali malamu koleka kovanda na ndako etonda na misuni elongo na koswana.
2 Razuman sluga biæe gospodar nad sinom sramotnijem i s braæom æe dijeliti našljedstvo.
Mosali ya bwanya akozala na bokonzi likolo ya mwana mobali oyo asalaka soni, mpe akozwa libula elongo na bandeko.
3 Topionica je za srebro i peæ za zlato, a srca iskušava Gospod.
Bapetolaka palata na kikalungu, mpe bapetolaka wolo na fulu ya moto makasi, kasi ezali Yawe nde amekaka mitema.
4 Zao èovjek pazi na usne zle, a lažljivac sluša jezik pakostan.
Moto oyo asalaka mabe ayokaka maloba ya bato mabe, mokosi apesaka litoyi na ye na maloba ya lokuta.
5 Ko se ruga siromahu, sramoti stvoritelja njegova; ko se raduje nesreæi, neæe ostati bez kara.
Moto oyo anyokolaka mobola anyokolaka Mokeli ya mobola yango; moto oyo asepelaka na pasi ya moninga akozanga te kozwa etumbu.
6 Vijenac su starcima unuci, a slava sinovima oci njihovi.
Bakitani bazali motole ya bakoko, mpe baboti bazali lokumu ya bana.
7 Ne prilièi bezumnom visoka besjeda, akamoli knezu lažljiva besjeda.
Ndenge maloba ya lokumu ebongi te mpo na moto mabe, ndenge mpe maloba ya lokuta ebongi te mpo na mokonzi.
8 Poklon je dragi kamen onome koji ga prima, kuda se god okrene napreduje.
Kanyaka ezalaka lokola kisi na miso ya moto oyo azali na yango; alongaka na esika nyonso oyo akendaka.
9 Ko pokriva prijestup, traži ljubav; a ko ponavlja stvar, rastavlja glavne prijatelje.
Moto oyo abombaka mabe alukaka bolingo, kasi moto oyo azongelaka yango tango nyonso akabolaka bato oyo balingani.
10 Ukor tišti razumnoga veæma nego ludoga sto udaraca.
Pamela ezalaka na litomba mpo na moto ya mayele, kasi kobeta zoba bafimbu nkama moko ezalaka na litomba te.
11 Zao èovjek traži samo odmet, ali æe se ljut glasnik poslati na nj.
Moto mabe alukaka kaka kotomboka, kasi bakotindela ye ntoma ya motema mabe mpo na kotelemela ye.
12 Bolje je da èovjeka srete medvjedica kojoj su oteti medvjediæi, nego bezumnik u svom bezumlju.
Kokutana na ngombolo oyo babotoli bana ezali malamu koleka kokutana na zoba oyo azali kati na bolema.
13 Ko vraæa zlo za dobro, neæe se zlo odmaæi od kuæe njegove.
Pasi etikaka ata moke te ndako ya moto oyo azongisaka mabe mpo na malamu.
14 Ko poène svaðu, otvori ustavu vodi; zato prije nego se zametne, proði se raspre.
Kobanda koswana ezali lokola kofungola nzela ya mayi; tika na yo liboso ete kobendana ekoma makasi.
15 Ko opravda krivoga i ko osudi pravoga, obojica su gad Gospodu.
Moto oyo alongisaka bato mabe mpe moto oyo akweyisaka bato ya sembo bazali, bango mibale, nkele na miso ya Yawe.
16 Na što je blago bezumnome u ruci kad nema razuma da pribavi mudrost?
Mpo na nini mbongo ezala na maboko ya zoba? Mpo ete asomba bwanya wana azali na posa na yango te!
17 U svako doba ljubi prijatelj, i brat postaje u nevolji.
Molingami alingaka tango nyonso, mpe akomaka ndeko na tango ya pasi.
18 Èovjek bezuman daje ruku i jamèi se za prijatelja svojega.
Moto oyo azangi mayele abetaka tolo mpo na kondima baniongo ya mopaya.
19 Ko miluje svaðu, miluje grijeh; ko podiže uvis vrata svoja, traži pogibao.
Moto oyo alingaka koswana alingaka masumu; moto oyo atongaka ekuke na ye na likolo amilukelaka kokweya.
20 Ko je opaka srca, neæe naæi dobra; i ko dvolièi jezikom, pašæe u zlo.
Moto ya motema mabe abongaka te, mpe moto ya lolemo ya lokuta akomona pasi.
21 Ko rodi bezumna, na žalost mu je, niti æe se radovati otac luda.
Kozala na mwana ya zoba esalaka pasi na motema, mpe tata ya moto ya liboma akotikala kozala na esengo te.
22 Srce veselo pomaže kao lijek, a duh žalostan suši kosti.
Motema ya esengo ebikisaka nzoto, kasi motema oyo etutami ebukaka mikuwa.
23 Bezbožnik prima poklon iz njedara da prevrati putove pravdi.
Moto mabe azwaka kanyaka na nkuku mpo na kobebisa nzela ya bosembo.
24 Razumnomu je na licu mudrost, a oèi bezumniku vrljaju nakraj zemlje.
Bwanya emonanaka na elongi ya moto ya mayele, kasi miso ya zoba ekendaka kino na suka ya mokili.
25 Žalost je ocu svojemu sin bezuman, i jad roditeljci svojoj.
Mwana oyo azangi mayele apesaka tata na ye mawa, mpe ayokisaka mama na ye pasi na motema.
26 Nije dobro globiti pravednika, ni da knezovi biju koga što je radio pravo.
Ezali malamu te kopesa moto ya sembo etumbu, mpe ezali malamu te kobeta bato ya lokumu na miso ya bosembo.
27 Usteže rijeèi svoje èovjek koji zna, i tiha je duha èovjek razuman.
Moto oyo abatelaka monoko na ye azali na boyebi; moto oyo alengaka-lengaka te azali mayele.
28 I bezuman kad muèi, misli se da je mudar, i razuman, kad stiskuje usne svoje.
Ezala moto ya liboma, soki avandi kimia, amonanaka lokola moto ya bwanya; moto oyo akangaka monoko na ye amonanaka lokola moto ya mayele.
