Poslovice 14
1 Mudra žena zida kuæu svoju, a luda svojim rukama raskopava.
Hlang cueih nu loh a im a sak dae, anglat long tah a kut neh a koengloeng.
2 Ko hodi pravo, boji se Gospoda; a ko je opak na svojim putovima, prezire ga.
BOEIPA aka rhih tah a dueng la cet dae, a longpuei kho aka hmang loh BOEIPA a hnaep.
3 U ustima je bezbožnikovijem prut oholosti, a mudre èuvaju usta njihova.
Hlang ang kah a ka ah hoemnah kuhci om tih, aka cueih rhoek kah hmuilai loh amamih te a ngaithuen sak.
4 Gdje nema volova, èiste su jasle; a obilata je ljetina od sile volovske.
Saelhung a om pawt vaengah kongduk khaw caih dae, vaito thadueng lamkah canghum cangpai thoeng.
5 Istinit svjedok ne laže, a lažan svjedok govori laž.
Oltak rhoek kah laipai tah a laithae moenih. Tedae a honghi kah laipai long tah laithae ni a sat.
6 Potsmjevaè traži mudrost, i ne nahodi je; a razumnomu je znanje lako naæi.
Hmuiyoi loh cueihnah a tlap dae a hong ni, mingnah he aka yakming ham tah yoeikoek mai.
7 Idi od èovjeka bezumna, jer neæeš èuti pametne rijeèi.
Hlang ang te a hmai lamloh caeh tak, mingnah olka te na ming pawt ve.
8 Mudrost je pametnoga da pazi na put svoj, a bezumlje je bezumnijeh prijevara.
Aka thaai kah cueihnah long tah a longpuei te a yakming dae, aka ang kah a anglat tah thailatnah ni.
9 Bezumnima je šala grijeh, a meðu pravednima je dobra volja.
Aka ang loh hmaithennah te a hnael dae, aka thuem long tah a laklo ah kolonah a saii.
10 Srce svaèije zna jad duše svoje; i u veselje njegovo ne miješa se drugi.
A hinglu khahingnah loh lungbuei a ming. Te dongah a kohoenah dongah rhalawt loh boi thil pawh.
11 Dom bezbožnièki raskopaæe se, a koliba pravednijeh cvjetaæe.
Halang rhoek kah im tah a phae pah vetih aka thuem kah dap tah rhoeng ni.
12 Neki se put èini èovjeku prav, a kraj mu je put k smrti.
Longpuei he hlang kah mikhmuh ah thuem dae a hmailong ah dueknah longpuei la om.
13 I od smijeha boli srce, i veselju kraj biva žalost.
Nueihbu dongah lungbuei loh thak a khoeih tih, a tloihsoi ah kohoenah khaw pha-ueknah la poeh.
14 Putova svojih nasitiæe se ko je izopaèena srca, ali ga se kloni èovjek dobar.
Lungbuei aka balkhong khaw, hlang then khaw a khosing te amah hah bitni.
15 Lud vjeruje svašta, a pametan pazi na svoje korake.
Hlangyoe long tah olka boeih te a tangnah dae, aka thaai long tah a khokan te a yakming.
16 Mudar se boji i uklanja se od zla, a bezuman navire i slobodan je.
Aka cueih long tah a rhih tih boethae te a nong tak. Tedae aka ang long tah a paan tih a omtoem.
17 Nagao èovjek èini bezumlje, a pakostan je èovjek mrzak.
Thintoek bangkek loh a anglat a phoe tih, tangkhuepnah aka khueh hlang khaw a hmuhuet uh.
18 Ludi našljeðuje bezumlje, a razboriti vjenèava se znanjem.
Hlangyoe loh anglat a pang tih, aka thaai rhoek loh mingnah te a muei uh.
19 Klanjaju se zli pred dobrima i bezbožni na vratima pravednoga.
Hlang thae rhoek te hlang then rhoek kah mikhmuh ah, halang rhoek te hlang dueng kah vongka ah ngam uh ni.
20 Ubogi je mrzak i prijatelju svom, a bogati imaju mnogo prijatelja.
Khodaeng te a hui long khaw a hmuhuet tih, hlanglen tah muep a lungnah.
21 Ko prezire bližnjega svojega griješi; a ko je milostiv ubogima, blago njemu.
A hui taengah aka hnoelrhoeng uh tah tholh tih, mangdaeng kodo aka rhen tah a yoethen.
22 Koji smišljaju zlo, ne lutaju li? a milost i vjera biæe onima koji smišljaju dobro.
Boethae aka uep rhoek te kho a hmang uh moenih a? Tedae sitlohnah neh uepomnah long tah hnothen ni a caai thil.
23 U svakom trudu ima dobitka, a govor usnama samo je siromaštvo.
Patangnah cungkuem loh kumkonah a om sak. Tedae hmuilai dongkah ol bueng ngawn tah tloelnah la poeh.
24 Mudrima je vijenac bogatstvo njihovo, a bezumlje bezumnijeh ostaje bezumlje.
Khuehtawn he aka cueih rhoek kah a rhuisam la om tih, aka ang rhoek tah anglat la anglat coeng.
25 Istinit svjedok izbavlja duše, a lažan govori prijevaru.
Oltak kah laipai loh hinglu a huul tih, hlangthai palat loh laithae a sat.
26 U strahu je Gospodnjem jako pouzdanje, i sinovima je utoèište.
BOEIPA hinyahnah dongah pangtungnah sarhi khaw om, te dongah a ca rhoek ham hlipyingnah la om.
27 Strah je Gospodnji izvor životu da se èovjek saèuva od prugala smrtnijeh.
BOEIPA hinyahnah tah hingnah thunsih neh, dueknah hlaeh lamloh aka phaelh sak la om.
28 U mnoštvu je naroda slava caru; a kad nestaje naroda, propast je vladaocu.
Pilnam kah cangpai dongah ni manghai kah rhuepomnah khaw a om, namtu a om pawt vaengah mangpa kah porhaknah la om.
29 Ko je spor na gnjev, velika je razuma; a ko je nagao pokazuje ludost.
Thintoek aka ueh tah bahoeng a lungcuei tih, mueihla bangkek loh anglat ni a pomsang.
30 Život je tijelu srce zdravo, a zavist je trulež u kostima.
Lungbuei hoeihnah tah pumsa kah hingnah la om tih, thatlainah khaw rhuh keet la poeh.
31 Ko èini krivo ubogome, sramoti stvoritelja njegova; a poštuje ga ko je milostiv siromahu.
Tattloel aka hnaemtaek loh amah aka saii ni a veet, BOEIPA aka thangpom long tah khodaeng a rhen.
32 Za zlo svoje povrgnuæe se bezbožnik, a pravednik nada se i na smrti.
Halang tah a boethae ah bung tih, aka dueng tah a dueknah rhangneh ying.
33 Mudrost poèiva u srcu razumna èovjeka, a što je u bezumnima poznaje se.
Aka yakming kah lungbuei ah cueihnah khaw rhaehrhong tih, hlang ang lakli ah khaw ming uh coeng.
34 Pravda podiže narod, a grijeh je sramota narodima.
Duengnah loh namtom a pomsang tih, tholhnah loh namtu te rhaidaeng la a khueh.
35 Mio je caru razuman sluga, ali na sramotna gnjevi se.
Manghai kah kolonah loh sal te a cangbam tih, a thinpom loh yah a bai.
