Poslovice 13
1 Mudar sin sluša nastavu oca svojega; a potsmjevaè ne sluša ukora.
Wuowi mariek winjo puonj wuon mare, to ngʼat ma wangʼe tek ok winj wach kikwere.
2 Od ploda usta svojih svaki æe jesti dobro, a duša nevaljalijeh ljudi nasilje.
Ngʼat makare yudo pok maber kaluwore gi gik mowacho, to ngʼatno ma ok ja-adiera nigi gombo mar miero.
3 Ko èuva usta svoja, èuva svoju dušu; ko razvaljuje usne, propada.
Ngʼatno morito dhoge orito ngimane, to ngʼatno ma wuoyo karodho wach biro dhiyo e kethruok.
4 Željna je duša ljenivèeva, ali nema ništa; a duša vrijednijeh ljudi obogatiæe se.
Jasamuoyo dwaro gimoro gi chunye duto to ok oyud gimoro, to jakinda yudo gik moko duto modwaro.
5 Na lažnu rijeè mrzi pravednik; a bezbožnik se mrazi i sramoti.
Ngʼat makare mon kod gima ok adiera, to joricho kelo wichkuot kod dwanyruok.
6 Pravda èuva onoga koji hodi bezazleno; a bezbožnost obara grješnika.
Tim makare rito ngʼat mobidhore, timbe maricho to tieko jaricho.
7 Ima ko se gradi bogat a nema ništa, i ko se gradi siromah a ima veliko blago.
Ngʼat moro wuondore ni en ja-mwandu, to adiera oonge gimoro; to ngʼat machielo wuondore ni en jachan, to adiera en gi mwandu mangʼeny.
8 Otkup je za život èovjeku bogatstvo njegovo, a siromah ne sluša prijetnje.
Mwandu ngʼato sa moro nyalo reso ngimane, to jochan onge gima bwogo.
9 Vidjelo pravednièko svijetli se, a žižak bezbožnièki ugasiæe se.
Ler mar ngʼat makare rieny maler, to taya mar ngʼat marach inego.
10 Od oholosti biva samo svaða, a koji primaju svjet, u njih je mudrost.
Sunga nywolo mana dhawo, to rieko iyudo kuom jogo moyie puonj.
11 Blago koje se taštinom teèe umaljava se, a ko sabira rukom, umnožava.
Pesa moyud e yo ma ok kare lal nono, to ngʼat makano pesa matin matin miyo omedore.
12 Dugo nadanje mori srce, i želja je ispunjena drvo životno.
Gima igeno mobudho miyo chuny bedo matuo, to gima igeno motimore en yath mar ngima.
13 Ko prezire rijeè sam sebi udi; a ko se boji zapovijesti, platiæe mu se.
Ngʼat ma jaro puonj biro yudo pokne, to ngʼat moluoro chik imiyo pok maber.
14 Nauka je mudroga izvor životni da se saèuva prugala smrtnijeh.
Puonj mar ngʼat mariek en soko mar ngima ma reso ngʼato e obadho mag tho.
15 Dobar razum daje ljubav, a put je bezakonièki hrapav.
Bedo gi winjo kelo luor, to yor ngʼato ma ok ja-adier tek.
16 Svaki pametan èovjek radi s razumom, a bezuman raznosi bezumlje.
Ngʼato ka ngʼato mariek timo gik moko kuom ngʼeyo, to ngʼat mofuwo nyiso mana fupe.
17 Glasnik bezbožan pada u zlo, a vjeran je poslanik lijek.
Jaote marach donjo e chandruok, to jaote modimbore kelo konyruok.
18 Siromaštvo i sramota doæi æe na onoga koji odbacuje nastavu; a ko èuva karanje, proslaviæe se.
Ngʼat modagi siem nwangʼo dhier kod wichkuot, to ngʼato angʼata mawinjo kikwere to yudo duongʼ.
19 Ispunjena je želja slast duši, a bezumnima je mrsko otstupiti oda zla.
Geno mochopi en gima mit ne chuny, to joma ofuwo ok dwar aa e richo.
20 Ko hodi s mudrima postaje mudar, a ko se druži s bezumnicima postaje gori.
Ngʼat mawuotho gi ngʼama riek bedo mariek, to osiep joma ofuwo hinyore.
21 Grješnike goni zlo, a pravednicima se vraæa dobro.
Chandruok luwo jaricho, to mwandu e ohand ngʼat makare.
22 Dobar èovjek ostavlja našljedstvo sinovima sinova svojih, a grješnikovo imanje èuva se pravedniku.
Ngʼat maber weyo mwandu ne nyithind nyithinde, to mwandu jaricho okan ni joma kare.
23 Izobila hrane ima na njivi siromaškoj, a ima ko propada sa zle uprave.
Puoth ngʼat ma jachan sa moro nyalo nyago chiemo mangʼeny, to tim ma ok kare tiekogi duto.
24 Ko žali prut, mrzi na sina svojega; a ko ga ljubi, kara ga za vremena.
Ngʼat ma ok ti kod kede kuom chwado wuode, omon kod wuode, to ngʼat mohere bedo motangʼ mondo orieye.
25 Pravednik jede, i sita mu je duša; a trbuh bezbožnicima nema dosta.
Joma kare chiemo moromo kaka chunygi dwaro, to ii ngʼat marach nigi kech.
