< Poslovice 12 >
1 Ko ljubi nastavu, ljubi znanje; a ko mrzi na ukor, ostaje lud.
Qui diligit disciplinam, diligit scientiam: qui autem odit increpationes, insipiens est.
2 Dobar èovjek dobija ljubav od Gospoda, a èovjeka zlikovca osuðuje.
Qui bonus est, hauriet gratiam a Domino: qui autem confidit in cogitationibus suis, impie agit,
3 Neæe se èovjek utvrditi bezbožnošæu, a korijen pravednijeh neæe se pomaæi.
Non roborabitur homo ex impietate: et radix iustorum non commovebitur.
4 Vrijedna je žena vijenac mužu svojemu; a koja ga sramoti, ona mu je kao trulež u kostima.
Mulier diligens, corona est viro suo: et putredo in ossibus eius, quae confusione res dignas gerit.
5 Misli su pravednijeh prave, a savjeti bezbožnijeh prijevara.
Cogitationes iustorum iudicia: et consilia impiorum fraudulenta:
6 Rijeèi bezbožnijeh vrebaju krv, a pravedne izbavljaju usta njihova.
Verba impiorum insidiantur sanguini: os iustorum liberabit eos.
7 Obaraju se bezbožni da ih nema, a dom pravednijeh ostaje.
Verte impios, et non erunt: domus autem iustorum permanebit.
8 Prema razumu svom hvali se èovjek; a ko je opaka srca, prezreæe se.
Doctrina sua noscitur vir: qui autem vanus et excors est, patebit contemptui.
9 Ko se snebiva, a ima slugu, bolji je od onoga koji se velièa a hljeba nema.
Melior est pauper et sufficiens sibi, quam gloriosus et indigens pane.
10 Pravednik se brine za život svojega živinèeta, a u bezbožnika je srce nemilostivo.
Novit iustus iumentorum suorum animas: viscera autem impiorum crudelia.
11 Ko radi svoju zemlju, biæe sit hljeba; a ko ide za besposlicama, bezuman je.
Qui operatur terram suam, satiabitur panibus: qui autem sectatur otium, stultissimus est. Qui suavis est in vini morationibus, in suis munitionibus relinquit contumeliam.
12 Bezbožnik želi obranu oda zla, ali korijen pravednijeh daje je.
Desiderium impii monumentum est pessimorum: radix autem iustorum proficiet.
13 Zlome je zamka u grijehu usana njegovijeh, a pravednik izlazi iz tjeskobe.
Propter peccata labiorum ruina proximat malo: effugiet autem iustus de angustia.
14 Od ploda usta svojih siti se èovjek dobra, i platu za djela svoja prima èovjek.
De fructu oris sui unusquisque replebitur bonis, et iuxta opera manuum suarum retribuetur ei.
15 Bezumniku se èini prav put njegov; ali ko sluša savjet, mudar je.
Via stulti recta in oculis eius: qui autem sapiens est, audit consilia.
16 Gnjev bezumnikov odmah se pozna, ali pametni pokriva sramotu.
Fatuus statim indicat iram suam: qui autem dissimulat iniuriam, callidus est.
17 Ko govori istinu, javlja što je pravo, a lažni svjedok prijevaru.
Qui quod novit loquitur, iudex iustitiae est: qui autem mentitur, testis est fraudulentus.
18 Ima ko govori kao da maè probada, a jezik je mudrijeh lijek.
Est qui promittit, et quasi gladio pungitur conscientiae: lingua autem sapientium sanitas est.
19 Istinita usta stoje tvrdo dovijeka, a jezik lažljivi za èas.
Labium veritatis firmum erit in perpetuum: qui autem testis est repentinus, concinnat linguam mendacii.
20 Koji zlo misle, prijevara im je u srcu, a radost je onima koji svjetuju na mir.
Dolus in corde cogitantium mala: qui autem pacis ineunt consilia, sequitur eos gaudium.
21 Nikaka nesreæa neæe zadesiti pravednika, a bezbožnici æe se napuniti zla.
Non contristabit iustum quidquid ei acciderit: impii autem replebuntur malo.
22 Mrske su Gospodu lažljive usne; a koji rade vjerno, mili su mu.
Abominatio est Domino labia mendacia: qui autem fideliter agunt, placent ei.
23 Pametan èovjek pokriva znanje, a srce bezumnijeh razglašuje bezumlje.
Homo versatus celat scientiam: et cor insipientium provocat stultitiam.
24 Ruka radljiva gospodariæe, a lijena æe davati danak.
Manus fortium dominabitur: quae autem remissa est, tributis serviet.
25 Briga u srcu èovjeèijem obara; a dobra rijeè razveseljava.
Moeror in corde viri humiliabit illum, et sermone bono laetificabitur.
26 Pravedniku je bolje nego bližnjemu njegovu; a bezbožnike zavodi put njihov.
Qui negligit damnum propter amicum, iustus est: iter autem impiorum decipiet eos.
27 Ljenivac neæe peæi lova svoga, a u vrijedna je èovjeka dobro dragocjeno.
Non inveniet fraudulentus lucrum: et substantia hominis erit auri pretium.
28 Na putu pravde život je, i kuda ide staza njezina nema smrti.
In semita iustitiae, vita: iter autem devium ducit ad mortem.