Poslovice 12
1 Ko ljubi nastavu, ljubi znanje; a ko mrzi na ukor, ostaje lud.
Ngʼat mohero puonj mar rieko ohero ngʼeyo, to ngʼat ma ok winj puonj ofuwo.
2 Dobar èovjek dobija ljubav od Gospoda, a èovjeka zlikovca osuðuje.
Ngʼat maber yudo pwoch kuom Jehova Nyasaye, to Jehova Nyasaye kwero ngʼat ma timbene richo.
3 Neæe se èovjek utvrditi bezbožnošæu, a korijen pravednijeh neæe se pomaæi.
Ngʼato ok nyal gerore motegno kuom richo, to ngʼat makare ok nyal pudhi.
4 Vrijedna je žena vijenac mužu svojemu; a koja ga sramoti, ona mu je kao trulež u kostima.
Dhako ma kite longʼo en osimbo mar chwore, to dhako ma timbene richo chalo gi nyamuoda manie choke.
5 Misli su pravednijeh prave, a savjeti bezbožnijeh prijevara.
Chenro mar ngʼat makare nikare, to puonj mar joricho en wuondruok.
6 Rijeèi bezbožnijeh vrebaju krv, a pravedne izbavljaju usta njihova.
Weche mag joricho opondo karito chwero remo, to wach mar joma kare resogi.
7 Obaraju se bezbožni da ih nema, a dom pravednijeh ostaje.
Joricho osewiti kendo gilal nono, to od ngʼat makare osiko ogurore motegno.
8 Prema razumu svom hvali se èovjek; a ko je opaka srca, prezreæe se.
Ngʼato ipako kaluwore gi riekone, to jogo man-gi paro mobam ichayo.
9 Ko se snebiva, a ima slugu, bolji je od onoga koji se velièa a hljeba nema.
Ber bedo dhano adhana, to in gi jatich, moloyo wuondori ni in ngʼato, to ionge chiemo.
10 Pravednik se brine za život svojega živinèeta, a u bezbožnika je srce nemilostivo.
Ngʼat makare chiwo kony ne gik ma jambe dwaro, to timbe mag ngʼwono mag ngʼat marach gin mana gero.
11 Ko radi svoju zemlju, biæe sit hljeba; a ko ide za besposlicama, bezuman je.
Ngʼat matiyo e puothe biro bedo gi chiemo mogundho, to ngʼat mabayo abaya onge gi rieko.
12 Bezbožnik želi obranu oda zla, ali korijen pravednijeh daje je.
Joricho dwaro gik moyaki mag jogo mamono, to tiend joma kare kelo mwandu.
13 Zlome je zamka u grijehu usana njegovijeh, a pravednik izlazi iz tjeskobe.
Ngʼat marach imako mana gi wuoyone maricho, to ngʼat makare tony ne chandruok.
14 Od ploda usta svojih siti se èovjek dobra, i platu za djela svoja prima èovjek.
Weche mabeyo mawuok e dho ngʼato miyo obedo gi gik mabeyo, adiera, tich mar lwete kelone konyruok.
15 Bezumniku se èini prav put njegov; ali ko sluša savjet, mudar je.
Yor ngʼat mofuwo nenorene ni nikare, to ngʼat makare chiko ite ne puonj.
16 Gnjev bezumnikov odmah se pozna, ali pametni pokriva sramotu.
Ngʼat mofuwo nyiso mirimbe mapiyo, to ngʼat mariek mwonyo ayany.
17 Ko govori istinu, javlja što je pravo, a lažni svjedok prijevaru.
Janeno ma ja-adiera chiwo neno mobidhore, to janeno ma hango wach wacho miriambo.
18 Ima ko govori kao da maè probada, a jezik je mudrijeh lijek.
Weche mag muomruok chwoyo chuny mana kaka ligangla, to lew ngʼat mariek kelo ngima.
19 Istinita usta stoje tvrdo dovijeka, a jezik lažljivi za èas.
Dhok ma ja-adiera osiko manyaka chiengʼ, to lep mariambo bedo mana kuom kinde machwok.
20 Koji zlo misle, prijevara im je u srcu, a radost je onima koji svjetuju na mir.
Wuond ni e chuny jogo machano timo marach, to mor en mar jogo mohero kwe.
21 Nikaka nesreæa neæe zadesiti pravednika, a bezbožnici æe se napuniti zla.
Onge gima rach manyalo biro ni ngʼat makare; to joricho ni kod thagruok mathoth.
22 Mrske su Gospodu lažljive usne; a koji rade vjerno, mili su mu.
Jehova Nyasaye mon kod dhok mariambo, to omor gi jogo ma jo-adiera.
23 Pametan èovjek pokriva znanje, a srce bezumnijeh razglašuje bezumlje.
Ngʼat mariek orito ngʼeyone e iye, to chuny joma ofuwo wuoyo ma ok opimo.
24 Ruka radljiva gospodariæe, a lijena æe davati danak.
Tich matek miyo ngʼato bedo gi duongʼ, to nyawo gikone en tich mar misumba.
25 Briga u srcu èovjeèijem obara; a dobra rijeè razveseljava.
Chuny maparore miyo ngʼato bedo mool, to wach mamuol jiwe.
26 Pravedniku je bolje nego bližnjemu njegovu; a bezbožnike zavodi put njihov.
Ngʼat makare dak gi osiepene e yo mowinjore, to yor ngʼat marach terogi kama rach.
27 Ljenivac neæe peæi lova svoga, a u vrijedna je èovjeka dobro dragocjeno.
Jasamuoyo ok nyal yudo dwarone, to jakinda maratego ongʼeyo ber gige.
28 Na putu pravde život je, i kuda ide staza njezina nema smrti.
Yo makare nitie gi ngima, e yorno nitie ngima mochwere.
