Poslovice 11
1 Lažna su mjerila mrska Gospodu, a prava mjera ugodna mu je.
Yehova huchukia vipimo ambavyo havipo sahihi, bali hufurahia uzani dhahiri.
2 Kad doðe oholost, doðe i sramota; a u smjernijeh je mudrost.
Kinapokuja kiburi, ndipo aibu huja, bali unyenyekevu huleta hekima.
3 Pravedne vodi bezazlenost njihova, a bezakonike satire zloæa njihova.
Uadilifu wa wenye haki huwaongoza, bali udanganyifu wa njia za wajanja utawaangamiza.
4 Neæe pomoæi bogatstvo u dan gnjeva, a pravda izbavlja od smrti.
Utajiri hauna thamani siku ya ghadhabu, bali kwa kutenda haki hujilinda na mauti.
5 Pravda bezazlenoga upravlja put njegov, a bezbožnik pada od svoje bezbožnosti.
Mwenendo wa mtu mwema huinyosha njia yake, bali waovu wataanguka kwa sababu ya uovu wao.
6 Pravedne izbavlja pravda njihova, a bezakonici hvataju se u svojoj zloæi.
Mwenendo mwema wa wale wampendezao Mungu utawalinda salama, bali wadanganyifu hunaswa katika shauku zao.
7 Kad umire bezbožnik, propada nadanje, i najjaèe uzdanje propada.
Mtu mwovu anapokufa, tumaini lake hupotea na tumaini lililokuwa katika nguvu zake linakuwa si kitu.
8 Pravednik se izbavlja iz nevolje, a bezbožnik dolazi na njegovo mjesto.
Yule atendaye haki hulindwa katika taabu na badala yake taabu humjia mwovu.
9 Licemjer kvari ustima bližnjega svojega; ali se pravednici izbavljaju znanjem.
Kwa kinywa chake asiyeamini Mungu humwangamiza jirani yake, bali kwa maarifa wale watendao haki hulindwa salama.
10 Dobru pravednijeh raduje se grad; a kad propadaju bezbožnici, biva pjevanje.
Wanapofanikiwa watendao haki, mji hufurahi, waovu wanapoangamia, kunakuwa na kelele za furaha.
11 Blagoslovima pravednijeh ljudi podiže se grad, a s usta bezbožnièkih raskopava se.
Kwa zawadi nzuri za wale wanaompendeza Mungu, mji unakuwa mkubwa; kwa kinywa cha waovu mji huvurugwa.
12 Bezumnik se ruga bližnjemu svojemu, a razuman èovjek muèi.
Mtu mwenye dharau kwa rafiki yake hana akili, bali mtu mwenye ufahamu hunyamaza.
13 Opadaè tumarajuæi izdaje tajnu; a ko je vjerna srca, taji stvar.
Anayekwenda akizunguka kwa kukashifu hufunua siri, bali mtu mwaminifu hustiri jambo.
14 Gdje nema savjeta, propada narod, a pomoæ je u mnoštvu savjetnika.
Pasipokuwa na uongozi wenye busara, taifa huanguka, bali ushindi huja kwa kushauriana washauri wengi.
15 Zlo prolazi ko se jamèi za tuðina; a ko mrzi na jamstvo, bez brige je.
Anayemdhamini mkopo wa mgeni ataumia kwa usumbufu, bali anayechukia kutoa rehani kwa namna ya ahadi yupo salama.
16 Žena mila dobija èast, a silni dobijaju bogatstvo.
Mwanamke mwenye rehema hupata heshima, bali watu wakorofi hufumbata utajiri.
17 Milostiv èovjek èini dobro duši svojoj, a nemilostiv udi svojemu tijelu.
Mtu mkarimu hufaidika mwenyewe, bali mkatili hujiumiza mwenyewe.
18 Bezbožni radi posao prijevaran; a ko sije pravdu, pouzdana mu je plata.
Mtu mwovu husema uongo kupata mishahara yake, bali yeye apandaye haki anavuna mishahara ya kweli.
19 Ko se drži pravde, na život mu je; a ko ide za zlom, na smrt mu je.
Mtu mwaminifu atendaye haki ataishi, bali yeye atendaye uovu atakufa.
20 Mrski su Gospodu koji su opaka srca; a mili su mu koji su bezazleni na svom putu.
Yehova anawachukia wenye ukaidi mioyoni, bali anawapenda wale ambao njia zao hazina makosa.
21 Zao èovjek neæe ostati bez kara ako i druge uzme u pomoæ; a sjeme pravednijeh izbaviæe se.
Uwe na uhakika juu ya hili- watu waovu hawatakosa adhabu, bali uzao wa wale watendao haki watawekwa salama.
22 Žena lijepa a bez razuma zlatna je brnjica u gubici svinji.
Kama pete ya dhahabu kwenye pua ya nguruwe ndiyo alivyo mwanamke mzuri asiye na busara.
23 Želja je pravednijeh samo dobro, a oèekivanje bezbožnijeh gnjev.
Shauku ya wale watendao haki ni matokeo mema, bali watu waovu wanaweza kutumainia ghadhabu tu.
24 Jedan prosipa, i sve više ima; a drugi tvrduje suviše, i sve je siromašniji.
Kuna yule ambaye hupanda mbegu- atakusanya zaidi; mwingine hapandi- huyo anakuwa masikini.
25 Podašna ruka biva bogatija, i ko napaja, sam æe biti napojen.
Mtu mkarimu atafanikiwa na yule awapaye maji wengine atapata maji yake mwenyewe.
26 Ko ne da žita, proklinje ga narod, a ko prodaje, blagoslov mu je nad glavom.
Watu wanamlaani mtu ambaye hukataa kuuza nafaka, bali zawadi njema hufunika kichwa chake ambaye huuza nafaka.
27 Ko traži dobro, dobija ljubav; a ko traži zlo, zadesiæe ga.
Yule ambaye hutafuta mema kwa bidii pia anatafuta kibali, bali yule atafutaye ubaya atapata ubaya.
28 Ko se uzda u bogatstvo svoje, propašæe; a pravednici æe se kao grana zelenjeti.
Wale wanaotumaini utajiri wataanguka, bali kama jani, wale watendao haki watasitawi.
29 Ko zatire kuæu svoju, naslijediæe vjetar; i bezumnik æe služiti mudromu.
Yule ambaye analeta taabu kwenye kaya yake ataurithi upepo na mpumbavu atakuwa mtumishi wa wenye moyo wa hekima.
30 Plod je pravednikov drvo životno, i mudri obuèava duše.
Wale watendao haki watakuwa kama mti wa uzima, lakini vurugu huondoa uzima.
31 Gle, pravedniku se na zemlji plaæa, akamoli bezbožniku i grješniku?
Tazama! Ikiwa wale watendao haki hupokea wanachositahili, je si zaidi kwa waovu na wenye dhambi!
