Poslovice 11
1 Lažna su mjerila mrska Gospodu, a prava mjera ugodna mu je.
Bimekelo kilo ya lokuta ezali lokola makambo ya nkele na miso ya Yawe, kasi kilo ya sembo ezali elengi na miso na Ye.
2 Kad doðe oholost, doðe i sramota; a u smjernijeh je mudrost.
Tango lolendo eyaka, soni mpe eyaka, kasi bwanya ezali elongo na bato oyo bamikitisaka.
3 Pravedne vodi bezazlenost njihova, a bezakonike satire zloæa njihova.
Boyengebene ya bato ya sembo etambolisaka bango, kasi mayele mabe ya bato oyo batambolaka na boyengebene te ebebisaka bango.
4 Neæe pomoæi bogatstvo u dan gnjeva, a pravda izbavlja od smrti.
Bomengo ekolongisa ata moke te na mokolo ya kanda ya Nzambe, kasi bosembo ekangolaka na kufa.
5 Pravda bezazlenoga upravlja put njegov, a bezbožnik pada od svoje bezbožnosti.
Bosembo ya moto oyo atambolaka alima ekomisaka nzela na ye sembo, kasi moto mabe akokweya mpo na mabe na ye moko.
6 Pravedne izbavlja pravda njihova, a bezakonici hvataju se u svojoj zloæi.
Bosembo ya bato oyo batambolaka alima ekangolaka bango, kasi bato oyo batambolaka na boyengebene te bakweyaka na motambo ya baposa na bango.
7 Kad umire bezbožnik, propada nadanje, i najjaèe uzdanje propada.
Soki moto mabe akufi, elikya na ye mpe ekufi; boye, elikya nyonso oyo etiami na bomengo na ye mpe ekufi.
8 Pravednik se izbavlja iz nevolje, a bezbožnik dolazi na njegovo mjesto.
Moto ya sembo akokangolama na pasi, mpe moto mabe akomona pasi na esika ya moto ya sembo.
9 Licemjer kvari ustima bližnjega svojega; ali se pravednici izbavljaju znanjem.
Moto ya mbindo abebisaka moninga na ye na maloba ya monoko na ye, kasi boyebi ekokangola bato ya sembo.
10 Dobru pravednijeh raduje se grad; a kad propadaju bezbožnici, biva pjevanje.
Tango bato ya sembo bapambolamaka, engumba esepelaka; mpe tango moto mabe akufaka, bato bagangaka na esengo.
11 Blagoslovima pravednijeh ljudi podiže se grad, a s usta bezbožnièkih raskopava se.
Engumba etongamaka na nzela ya mapamboli ya bato ya sembo, kasi ebebisamaka na nzela ya monoko ya bato mabe.
12 Bezumnik se ruga bližnjemu svojemu, a razuman èovjek muèi.
Moto oyo atiolaka moninga na ye azangi mayele, kasi moto ya mayele avandaka kimia.
13 Opadaè tumarajuæi izdaje tajnu; a ko je vjerna srca, taji stvar.
Moto oyo aswanaka abimisaka basekele, kasi moto oyo azali na molimo ya sembo abombaka basekele.
14 Gdje nema savjeta, propada narod, a pomoæ je u mnoštvu savjetnika.
Mpo na kozanga koyeba kokamba, ekolo ekokweya; kasi lobiko ezali kati na motango ebele ya bapesi toli.
15 Zlo prolazi ko se jamèi za tuðina; a ko mrzi na jamstvo, bez brige je.
Moto oyo abetaka tolo mpo na kondima baniongo ya mopaya akomona solo pasi, kasi moto oyo aboyaka kozwa bikateli akozala na kimia.
16 Žena mila dobija èast, a silni dobijaju bogatstvo.
Mwasi ya malamu azwaka lokumu, mpe bato ya makasi bazwaka bomengo.
17 Milostiv èovjek èini dobro duši svojoj, a nemilostiv udi svojemu tijelu.
Moto oyo asalelaka bato bolamu amisalelaka nde bolamu, kasi moto na kanza amimonisaka pasi.
18 Bezbožni radi posao prijevaran; a ko sije pravdu, pouzdana mu je plata.
Moto mabe asalaka mosala na lokuta, kasi moto oyo alonaka na bosembo akozwa lifuti ya malonga.
19 Ko se drži pravde, na život mu je; a ko ide za zlom, na smrt mu je.
Lokola bosembo ememaka na bomoi, moto oyo alandaka nzela ya mabe alandaka nde nzela ya kufa.
20 Mrski su Gospodu koji su opaka srca; a mili su mu koji su bezazleni na svom putu.
Bato ya kilikili bazalaka nkele na miso ya Yawe, kasi bato oyo bazangi pamela basepelisaka Ye.
21 Zao èovjek neæe ostati bez kara ako i druge uzme u pomoæ; a sjeme pravednijeh izbaviæe se.
Moto mabe akosambisama solo, kasi bakitani ya bayengebene bakokangolama.
22 Žena lijepa a bez razuma zlatna je brnjica u gubici svinji.
Mwasi ya kitoko, kasi azangi mayele, azali lokola lopete ya wolo na zolo ya ngulu.
23 Želja je pravednijeh samo dobro, a oèekivanje bezbožnijeh gnjev.
Baposa ya moto ya sembo esukaka kaka malamu, nzokande elikya ya moto mabe ezelaka kaka kanda ya Nzambe.
24 Jedan prosipa, i sve više ima; a drugi tvrduje suviše, i sve je siromašniji.
Moto oyo akabaka na motema malamu azwaka mingi koleka, mpe moto oyo abombaka kaka akomaka mobola.
25 Podašna ruka biva bogatija, i ko napaja, sam æe biti napojen.
Moto oyo akabaka akokoma na bomengo; mpe moto oyo apesaka bato mosusu mayi, ye mpe bakopesa ye mayi.
26 Ko ne da žita, proklinje ga narod, a ko prodaje, blagoslov mu je nad glavom.
Moto oyo abombaka ble, bato bakolakela ye mabe; kasi lipamboli ezali epai na moto oyo akoteka yango.
27 Ko traži dobro, dobija ljubav; a ko traži zlo, zadesiæe ga.
Moto oyo alukaka kosala bolamu akozwa ngolu, kasi pasi ekomelaka moto oyo alukaka kosala mabe.
28 Ko se uzda u bogatstvo svoje, propašæe; a pravednici æe se kao grana zelenjeti.
Moto oyo atiaka elikya na bomengo na ye akokweya, kasi bayengebene bakozala kitoko lokola makasa ya sika.
29 Ko zatire kuæu svoju, naslijediæe vjetar; i bezumnik æe služiti mudromu.
Moto oyo akotisaka mobulu kati na ndako na ye akozwa mopepe lokola libula, mpe moto oyo azangi mayele akokoma mowumbu ya moto ya bwanya.
30 Plod je pravednikov drvo životno, i mudri obuèava duše.
Mbuma ya moto ya sembo ezali nzete ya bomoi, mpe moto ya bwanya abengaka bato pene na ye.
31 Gle, pravedniku se na zemlji plaæa, akamoli bezbožniku i grješniku?
Soki moto ya sembo azwaka litomba na ye awa na mokili, ekozala boni mpo na moto mabe mpe mosumuki?
