Poslovice 11
1 Lažna su mjerila mrska Gospodu, a prava mjera ugodna mu je.
Jehova Nyasaye ok mor gi rapim ma ok nikare, to rapim makare ema omorgo.
2 Kad doðe oholost, doðe i sramota; a u smjernijeh je mudrost.
Ka sunga biro, eka wichkuot bende biro, to muolo biro kod rieko.
3 Pravedne vodi bezazlenost njihova, a bezakonike satire zloæa njihova.
Bidhruok mar joma kare telonegi, to joma ok jo-adiera kethore gi timbegi mag achach.
4 Neæe pomoæi bogatstvo u dan gnjeva, a pravda izbavlja od smrti.
Mwandu onge gi ohala e ndalo mar mirima, to tim makare reso ngʼato e tho.
5 Pravda bezazlenoga upravlja put njegov, a bezbožnik pada od svoje bezbožnosti.
Tim makare mar joma kare maonge ketho loso yoregi moriere, to joricho podho nikech richogi.
6 Pravedne izbavlja pravda njihova, a bezakonici hvataju se u svojoj zloæi.
Tim makare mar joma kare resogi, to jogo ma ok jo-adiera imako gi gombogi maricho.
7 Kad umire bezbožnik, propada nadanje, i najjaèe uzdanje propada.
Ka jaricho otho, to genone duto tho kode, gigo duto mane ogeno kuom tekone bedo nono.
8 Pravednik se izbavlja iz nevolje, a bezbožnik dolazi na njegovo mjesto.
Ngʼat makare ireso kuom chandruok, to chandruok biro mana ni jaricho.
9 Licemjer kvari ustima bližnjega svojega; ali se pravednici izbavljaju znanjem.
Ngʼat ma ok ja-Nyasaye hinyo jabathe gi dhoge owuon, to rieko miyo ngʼat makare tony.
10 Dobru pravednijeh raduje se grad; a kad propadaju bezbožnici, biva pjevanje.
Ka ngʼat makare mewo, dala maduongʼ bedo mamor, ka joricho otho, to nitie koko mar mor.
11 Blagoslovima pravednijeh ljudi podiže se grad, a s usta bezbožnièkih raskopava se.
Gweth mar joma kare kelo pak ne dala, to kuom dho joricho dala kethore.
12 Bezumnik se ruga bližnjemu svojemu, a razuman èovjek muèi.
Ngʼat maonge gi rieko jaro jabathe, to ngʼat man-gi winjo rito lewe.
13 Opadaè tumarajuæi izdaje tajnu; a ko je vjerna srca, taji stvar.
Kuoth ketho genruok, to ngʼat ma ja-ratiro rito wach malingʼ-lingʼ.
14 Gdje nema savjeta, propada narod, a pomoæ je u mnoštvu savjetnika.
Oganda podho nimar onge puonj, to jongʼad rieko mangʼeny miyo loch mar adier bedo.
15 Zlo prolazi ko se jamèi za tuðina; a ko mrzi na jamstvo, bez brige je.
Ngʼat machungʼ e gowi ni ngʼat mokia biro hinyore adier, to ngʼat motamore chungʼ e gowi ni ngʼat mokia okonyore.
16 Žena mila dobija èast, a silni dobijaju bogatstvo.
Dhako ma chunye ngʼwon yudo luor, to ji ma kitgi richo yudo mana mwandu kende.
17 Milostiv èovjek èini dobro duši svojoj, a nemilostiv udi svojemu tijelu.
Ngʼat mangʼwon yudo ohala mana ne en owuon, to ngʼat makwiny kelo chandruok ni en owuon.
18 Bezbožni radi posao prijevaran; a ko sije pravdu, pouzdana mu je plata.
Jaricho yudo ohala mar miriambo, to ngʼat machwoyo gima kare kayo pok mar adiera.
19 Ko se drži pravde, na život mu je; a ko ide za zlom, na smrt mu je.
Ngʼat man-gi tim makare kendo ma ja-adiera nobed mangima, to ngʼat maluwo richo dhiyo e thone.
20 Mrski su Gospodu koji su opaka srca; a mili su mu koji su bezazleni na svom putu.
Jehova Nyasaye odagi jogo ma chunygi opongʼ gi richo, to omor gi jogo ma yoregi ler.
21 Zao èovjek neæe ostati bez kara ako i druge uzme u pomoæ; a sjeme pravednijeh izbaviæe se.
Bed ka ingʼeyo ni jaricho ok notony ma ok okume, to jogo makare nobed thuolo.
22 Žena lijepa a bez razuma zlatna je brnjica u gubici svinji.
Mana ka tere mar dhahabu manie um anguro, e kaka dhako ma jaber maonge rieko chalo.
23 Želja je pravednijeh samo dobro, a oèekivanje bezbožnijeh gnjev.
Dwaro mar joma kare gik mana e ber kende, to geno mar joricho gik mana e mirima.
24 Jedan prosipa, i sve više ima; a drugi tvrduje suviše, i sve je siromašniji.
Ngʼato achiel miyo ji ma ok odewo, to bende pod mwandu medorene moloyo, to ngʼat machielo kungo mokadhore, to ochopo mana e chan.
25 Podašna ruka biva bogatija, i ko napaja, sam æe biti napojen.
Ngʼat mangʼwon biro bedo gi mwandu; to ngʼat makweyo chuny ji ibiro kwe chunye bende.
26 Ko ne da žita, proklinje ga narod, a ko prodaje, blagoslov mu je nad glavom.
Ji kwongʼo ngʼat mapando cham, to gweth bedo ni ngʼatno moyie golo chambe mondo ji ongʼiew kuome.
27 Ko traži dobro, dobija ljubav; a ko traži zlo, zadesiæe ga.
Ngʼat madwaro ber winjo maber, to kethruok biro ni ngʼatno madware.
28 Ko se uzda u bogatstvo svoje, propašæe; a pravednici æe se kao grana zelenjeti.
Ngʼatno mogeno kuom mwandune biro podho; to joma kare nodhi nyime mana ka oboke mangʼich.
29 Ko zatire kuæu svoju, naslijediæe vjetar; i bezumnik æe služiti mudromu.
Ngʼatno makelo chandruok ni joge ok nonwangʼ gimoro, to ngʼat mofuwo nobed misumba ngʼat mariek.
30 Plod je pravednikov drvo životno, i mudri obuèava duše.
Olemb joma kare en yadh ngima, to ngʼatno ma reso chunje riek.
31 Gle, pravedniku se na zemlji plaæa, akamoli bezbožniku i grješniku?
Ka joma kare yudo pokgi e piny, to joma ok oluoro Nyasaye gi joricho diyud mangʼeny maromo nadi!
