Poslovice 10
1 Mudar je sin radost ocu svojemu, a lud je sin žalost materi svojoj.
Filius sapiens lætificat patrem: filius vero stultus mœstitia est matris suæ.
2 Ne pomaže nepravedno blago, nego pravda izbavlja od smrti.
Nil proderunt thesauri impietatis: iustitia vero liberabit a morte.
3 Ne da Gospod da gladuje duša pravednikova, a imanje bezbožnièko razmeæe.
Non affliget Dominus fame animam iusti, et insidias impiorum subvertet.
4 Nemarna ruka osiromašava, a vrijedna ruka obogaæava.
Egestatem operata est manus remissa: manus autem fortium divitias parat. Qui nititur mendaciis, hic pascit ventos: idem autem ipse sequitur aves volantes.
5 Ko zbira u ljeto, sin je razuman; ko spava o žetvi, sin je sramotan.
Qui congregat in messe, filius sapiens est: qui autem stertit æstate, filius confusionis.
6 Blagoslovi su nad glavom pravedniku, a usta bezbožnièka pokriva nasilje.
Benedictio Domini super caput iusti: os autem impiorum operit iniquitas.
7 Spomen pravednikov ostaje blagosloven, a ime bezbožnièko truhne.
Memoria iusti cum laudibus: et nomen impiorum putrescet.
8 Ko je mudra srca, prima zapovijesti; a ko je ludijeh usana, pašæe.
Sapiens corde præcepta suscipit: stultus cæditur labiis.
9 Ko hodi bezazleno, hodi pouzdano; a ko je opak na putovima svojim, poznaæe se.
Qui ambulat simpliciter, ambulat confidenter: qui autem depravat vias suas, manifestus erit.
10 Ko namiguje okom, daje muku; i ko je ludijeh usana, pašæe.
Qui annuit oculo, dabit dolorem: et stultus labiis verberabitur.
11 Usta su pravednikova izvor životu, a usta bezbožnièka pokriva nasilje.
Vena vitæ, os iusti: et os impiorum operit iniquitatem.
12 Mrzost zameæe svaðe, a ljubav prikriva sve prijestupe.
Odium suscitat rixas: et universa delicta operit charitas.
13 Na usnama razumnoga nalazi se mudrost, a za leða je bezumnoga batina.
In labiis sapientis invenitur sapientia: et virga in dorso eius qui indiget corde.
14 Mudri sklanjaju znanje, a usta ludoga blizu su pogibli.
Sapientes abscondunt scientiam: os autem stulti confusioni proximum est.
15 Bogatstvo je bogatima tvrd grad, siromaštvo je siromasima pogibao.
Substantia divitis, urbs fortitudinis eius: pavor pauperum, egestas eorum.
16 Rad je pravednikov na život, dobitak bezbožnikov na grijeh.
Opus iusti ad vitam: fructus autem impii ad peccatum.
17 Ko prima nastavu, na putu je k životu; a ko odbacuje kar, luta.
Via vitæ, custodienti disciplinam: qui autem increpationes relinquit, errat.
18 Ko pokriva mržnju, lažljivih je usana; i ko iznosi sramotu, bezuman je.
Abscondunt odium labia mendacia: qui profert contumeliam, insipiens est.
19 U mnogim rijeèima ne biva bez grijeha; ali ko zadržava usne svoje, razuman je.
In multiloquio non deerit peccatum: qui autem moderatur labia sua prudentissimus est.
20 Jezik je pravednikov srebro odabrano; srce bezbožnièko ne vrijedi ništa.
Argentum electum, lingua iusti: cor autem impiorum pro nihilo.
21 Usne pravednikove pasu mnoge, a bezumni umiru s bezumlja.
Labia iusti erudiunt plurimos: qui autem indocti sunt, in cordis egestate morientur.
22 Blagoslov Gospodnji obogaæava a bez muke.
Benedictio Domini divites facit, nec sociabitur eis afflictio.
23 Bezumniku je šala èiniti zlo, a razuman èovjek drži se mudrosti.
Quasi per risum stultus operatur scelus: sapientia autem est viro prudentia.
24 Èega se boji bezbožnik, ono æe ga snaæi; a što pravednici žele, Bog æe im dati.
Quod timet impius, veniet super eum: desiderium suum iustus dabitur.
25 Kao što prolazi oluja, tako bezbožnika nestaje; a pravednik je na vjeèitom temelju.
Quasi tempestas transiens non erit impius: iustus autem quasi fundamentum sempiternum.
26 Kakav je ocat zubima i dim oèima, taki je ljenivac onima koji ga šalju.
Sicut acetum dentibus, et fumus oculis, sic piger his, qui miserunt eum.
27 Strah Gospodnji dodaje dane, a bezbožnicima se godine prekraæuju.
Timor Domini apponet dies: et anni impiorum breviabuntur.
28 Èekanje pravednijeh radost je, a nadanje bezbožnijeh propada.
Expectatio iustorum lætitia: spes autem impiorum peribit.
29 Put je Gospodnji krjepost bezazlenomu, a strah onima koji èine bezakonje.
Fortitudo simplicis via Domini: et pavor his, qui operantur malum.
30 Pravednik se neæe nigda pokolebati, a bezbožnici neæe nastavati na zemlji.
Iustus in æternum non commovebitur: impii autem non habitabunt super terram.
31 Usta pravednikova iznose mudrost, a jezik opaki istrijebiæe se.
Os iusti parturiet sapientiam: lingua pravorum peribit.
32 Usne pravednikove znaju što je milo, a bezbožnièka su usta opaèina.
Labia iusti considerant placita: et os impiorum perversa.
