Poslovice 10
1 Mudar je sin radost ocu svojemu, a lud je sin žalost materi svojoj.
The parablis of Salomon. A wijs sone makith glad the fadir; but a fonned sone is the sorewe of his modir.
2 Ne pomaže nepravedno blago, nego pravda izbavlja od smrti.
Tresouris of wickidnesse schulen not profite; but riytfulnesse schal delyuere fro deth.
3 Ne da Gospod da gladuje duša pravednikova, a imanje bezbožnièko razmeæe.
The Lord schal not turmente the soule of a iust man with hungur; and he schal distrie the tresouns of vnpitouse men.
4 Nemarna ruka osiromašava, a vrijedna ruka obogaæava.
A slow hond hath wrouyt nedynesse; but the hond of stronge men makith redi richessis. Forsothe he that enforsith to gete `ony thing bi leesyngis, fedith the wyndis; sotheli the same man sueth briddis fleynge.
5 Ko zbira u ljeto, sin je razuman; ko spava o žetvi, sin je sramotan.
He that gaderith togidere in heruest, is a wijs sone; but he that slepith in sommer, is a sone of confusioun.
6 Blagoslovi su nad glavom pravedniku, a usta bezbožnièka pokriva nasilje.
The blessing of God is ouer the heed of a iust man; but wickidnesse hilith the mouth of wickid men.
7 Spomen pravednikov ostaje blagosloven, a ime bezbožnièko truhne.
The mynde of a iust man schal be with preisingis; and the name of wickid men schal wexe rotun.
8 Ko je mudra srca, prima zapovijesti; a ko je ludijeh usana, pašæe.
A wijs man schal resseyue comaundementis with herte; a fool is betun with lippis.
9 Ko hodi bezazleno, hodi pouzdano; a ko je opak na putovima svojim, poznaæe se.
He that goith simpli, goith tristili; but he that makith schrewid hise weies, schal be opyn.
10 Ko namiguje okom, daje muku; i ko je ludijeh usana, pašæe.
He that bekeneth with the iye, schal yyue sorewe; a fool schal be betun with lippis.
11 Usta su pravednikova izvor životu, a usta bezbožnièka pokriva nasilje.
The veyne of lijf is the mouth of a iust man; but the mouth of wickid men hilith wickidnesse.
12 Mrzost zameæe svaðe, a ljubav prikriva sve prijestupe.
Hatrede reisith chidingis; and charite hilith alle synnes.
13 Na usnama razumnoga nalazi se mudrost, a za leða je bezumnoga batina.
Wisdom is foundun in the lippis of a wise man; and a yerd in the bak of him that is nedi of herte.
14 Mudri sklanjaju znanje, a usta ludoga blizu su pogibli.
Wise men hiden kunnyng; but the mouth of a fool is nexte to confusioun.
15 Bogatstvo je bogatima tvrd grad, siromaštvo je siromasima pogibao.
The catel of a riche man is the citee of his strengthe; the drede of pore men is the nedynesse of hem.
16 Rad je pravednikov na život, dobitak bezbožnikov na grijeh.
The werk of a iust man is to lijf; but the fruyt of a wickid man is to synne.
17 Ko prima nastavu, na putu je k životu; a ko odbacuje kar, luta.
The weie of lijf is to him that kepith chastising; but he that forsakith blamyngis, errith.
18 Ko pokriva mržnju, lažljivih je usana; i ko iznosi sramotu, bezuman je.
False lippis hiden hatrede; he that bringith forth dispisinge is vnwijs.
19 U mnogim rijeèima ne biva bez grijeha; ali ko zadržava usne svoje, razuman je.
Synne schal not faile in myche spekyng; but he that mesurith hise lippis, is moost prudent.
20 Jezik je pravednikov srebro odabrano; srce bezbožnièko ne vrijedi ništa.
Chosun siluer is the tunge of a iust man; the herte of wickid men is for nouyt.
21 Usne pravednikove pasu mnoge, a bezumni umiru s bezumlja.
The lippis of a iust man techen ful manye men; but thei that ben vnlerned, schulen die in nedinesse of herte.
22 Blagoslov Gospodnji obogaæava a bez muke.
The blessing of the Lord makith riche men; and turment schal not be felowschipid to hem.
23 Bezumniku je šala èiniti zlo, a razuman èovjek drži se mudrosti.
A fool worchith wickidnesse as bi leiyyng; but `wisdom is prudence to a man.
24 Èega se boji bezbožnik, ono æe ga snaæi; a što pravednici žele, Bog æe im dati.
That that a wickid man dredith, schal come on hym; the desire of iust men schalbe youun to hem.
25 Kao što prolazi oluja, tako bezbožnika nestaje; a pravednik je na vjeèitom temelju.
As a tempeste passynge, a wickid man schal not be; but a iust man schal be as an euerlastynge foundement.
26 Kakav je ocat zubima i dim oèima, taki je ljenivac onima koji ga šalju.
As vynegre noieth the teeth, and smoke noieth the iyen; so a slow man noieth hem that senten hym in the weie.
27 Strah Gospodnji dodaje dane, a bezbožnicima se godine prekraæuju.
The drede of the Lord encreesith daies; and the yeeris of wickid men schulen be maad schort.
28 Èekanje pravednijeh radost je, a nadanje bezbožnijeh propada.
Abiding of iust men is gladnesse; but the hope of wickid men schal perische.
29 Put je Gospodnji krjepost bezazlenomu, a strah onima koji èine bezakonje.
The strengthe of a symple man is the weie of the Lord; and drede to hem that worchen yuel.
30 Pravednik se neæe nigda pokolebati, a bezbožnici neæe nastavati na zemlji.
A iust man schal not be moued with outen ende; but wickid men schulen not dwelle on the erthe.
31 Usta pravednikova iznose mudrost, a jezik opaki istrijebiæe se.
The mouth of a iust man schal bringe forth wisdom; the tunge of schrewis schal perische.
32 Usne pravednikove znaju što je milo, a bezbožnièka su usta opaèina.
The lippis of a iust man biholden pleasaunt thingis; and the mouth of wickid men byholdith weiward thingis.
