Mateju 25
1 Tada æe biti carstvo nebesko kao deset djevojaka koje uzeše žiške svoje i iziðoše na susret ženiku.
“Pacindico Bwami bwakwilu nibukabeti calenshika ku balindu likumi, balamanta malampi abo ne kumucinsha shibwinga.
2 Pet od njih bijahu mudre a pet lude.
Basanu balikuba bapusa kayi nabambi basanu balikuba bacenjela.
3 I lude uzevši žiške svoje ne uzeše sa sobom ulja.
Basa basanu bapusa, balamanta malampi abo kwakubula kumantako mafuta apalubasu.
4 A mudre uzeše ulje u sudovima sa žišcima svojima.
Basa bacenjela basanu, balo balamantilila mafuta apalubasu munsupa shabo akuya kwisusha malampi.
5 A buduæi da ženik odocni, zadrijemaše sve, i pospaše.
Nomba shibwinga usa walacelwa, neco bonse balatatika kushinshila, balona tulo.”
6 A u ponoæi stade vika: eto ženika gdje ide, izlazite mu na susret.
“Pakati pamashiku, kwalanyumfwika maswi abantu balikubilikisheti, ‘Shibwinga uyo lesanga! Pulani mwenga mumutambule!’
7 Tada ustaše sve djevojke one i ukrasiše žiške svoje.
Lino balindu basa likumi balapunduka, ne kutatika kubamba cena malampi abo.
8 A lude rekoše mudrima: dajte nam od ulja svojega, jer naši žišci hoæe da se ugase.
Basa basanu bapusa, balatatika kusenga mafuta ku banabo bacenjela, ‘Kamutupako mafuta, malampi etu alashimikinga.’
9 A mudre odgovoriše govoreæi: da ne bi nedostalo i nama i vama, bolje je idite k trgovcima i kupite sebi.
Lino basa bacenjela balakumbuleti, ‘Bacu! Mulayandanga ne njafwe mafuta atupwile twamuyabilako, amwe kamuyani mule mafuta kuli beshikulisha.’
10 A kad one otidoše da kupe, doðe ženik, i gotove uðoše s njim na svadbu, i zatvoriše se vrata.
Pacindi cindi ncobalafumapo kuya kula mafuta, nendi shibwinga walashika. Basa balindu basanu balikuba balibambila, balengila pamo mu ng'anda ya malyalya abwinga, ne cisasa calacalwa.
11 A poslije doðoše i one druge djevojke govoreæi: gospodaru! gospodaru! otvori nam.
“Panyuma pakendi balindu basanu bapusa basa balesa, balambeti, ‘Nkambo! Nkambo! kamutucalwilako.’
12 A on odgovarajuæi reèe im: zaista vam kažem: ne poznajem vas.
Nomba shibwinga walakumbuleti, ‘Kumwambila cakubinga, nkandimwishipo sobwe.’”
13 Stražite dakle, jer ne znate dana ni èasa u koji æe sin èovjeèij doæi.
Yesu pakupwililisha walambeti, “Amwe kamubani balibambila, pakwinga nkamubwishi busuba, nambi ola lyakwisa kwakendi.”
14 Jer kako što èovjek polazeæi dozva sluge svoje i predade im blago svoje;
“Bwami bwakwilu tubwelanike cisa, muntu naumbi walaya pabulwendo. Katananyamuka walakuwa basebenshi bakendi, ne kubashiyila ngofu shakwendelesha buboni bwakendi.
15 I jednome dakle dade pet talanta, a drugome dva, a treæemu jedan, svakome prema njegovoj moæi; i otide odmah.
Walapa uliyense mbuli ncelela kukonsha, naumbi walamupa mali amukuba myanda makumi asanu, naumbi myanda makumi abili kayi naumbi myanda likumi. Nendi walafumapo.
16 A onaj što primi pet talanta otide te radi s njima, i dobi još pet talanta.
Musebenshi usa walapewa mali myanda makumi asanu, walacaninapo kayi mali apelu akwana myanda makumi asanu.
17 Tako i onaj što primi dva dobi i on još dva.
Nendi usa walapewa mali myanda makumi abili, walacaninapo kayi mali apelu akwana myanda makumi abili.
18 A koji primi jedan otide te ga zakopa u zemlju i sakri srebro gospodara svojega.
Nomba usa walapewa mali myanda likumi, walemba cisengu ne kwafumbika mali asa ngalapewa ne mwami wakendi.”
19 A po dugom vremenu doðe gospodar tijeh sluga, i stade se raèuniti s njima.
Mpopalapita cindi citali, mwami usa walabwela, walabakuwa basebenshi bakendi bonse, kwambeti bamwambile mobalasebenseshela mali asa.
20 I pristupivši onaj što je primio pet talanta, donese još pet talanta govoreæi: gospodaru! predao si mi pet talanta; evo još pet talanta ja sam dobio s njima.
Usa musebenshi walapewa mali myanda makumi asanu, walaletelapo kayi mali ali myanda makumi asanu, ne kwambeti “Mwami ‘pamali asa ngomwalampa ndacaninapo kayi mali akwana myanda makumi asanu.’
21 A gospodar njegov reèe mu: dobro, slugo dobri i vjerni! u malom bio si mi vjeran, nad mnogijem æu te postaviti; uði u radost gospodara svojega.
Mwami wakendi walamwambileti, wensa cena, njobe musebenshi waina washomeka, lino pacebo cakuba washomeka pabintu bing'ana, nindikupe lino ncito yakwendelesha bintu bingi. Kwesa usamwe pamo nenjame ndemwami wakobe.
22 A pristupivši i onaj što je primio dva talanta reèe: gospodaru! predao si mi dva talanta; evo još dva talanta ja sam dobio s njima.
Nendi musebenshi usa walapewa mali akwana myanda makumi abili, walaletelapo mali ali myanda makumi abili ne kwambeti, mwami pamali asa ngomwalampa ndacaninapo kayi mali akwana myanda makumi abili.
23 A gospodar njegov reèe mu: dobro, slugo dobri i vjerni! u malom bio si mi vjeran, nad mnogijem æu te postaviti; uði u radost gospodara svojega.
Mwami wakendi walamwambileti, ‘Wensa cena, njobe musebenshi waina washomeka, lino pacebo cakuba washomeka pabintu bing'ana, nindikupe ncito yakwendelesha bintu bingi. Kwesa usamwe pamo nenjame ndemwami wakobe.’
24 A pristupivši i onaj što je primio jedan talant reèe: gospodaru! znao sam da si ti tvrd èovjek: žnješ gdje nijesi sijao, i kupiš gdje nijesi vijao;
“Nendi musebebenshi walapewa mali myanda likumi, walambeti, ‘Nkambo ndacishibangeti mwaipa moyo, mukute kutebula nkomwabula kubyala, ne kuyobolola nkomwabula kumwaya mbuto.
25 Pa se pobojah i otidoh te sakrih talant tvoj u zemlju; i evo ti tvoje.
Neco ndatinanga, encondalafumbikila mucisengu mali enu, nomba ntawa mali enu.’
26 A gospodar njegov odgovarajuæi reèe mu: zli i ljenivi slugo! znao si da ja žnjem gdje nijesam sijao, i kupim gdje nijesam vijao:
Mwami wakendi usa walamwambileti, njobe musebenshi waipa, kayi mutolo. Anu wacishibangeti, nkute kutebula nkondalabula kubyala ne kuyobolola nkondalabula kumwaya mbuto.
27 Trebalo je dakle moje srebro da daš trgovcima; i ja došavši uzeo bih svoje s dobitkom.
Neco wanga welela kuya kwibikisha ku banki kwambeti mpondesa ne ndatambulu mali ne bwili.
28 Uzmite dakle od njega talant, i podajte onome što ima deset talanta.
Lino mulamuneni awo mali, mupe uyo ukute mali myanda makumi mwanda.
29 Jer svakome koji ima, daæe se, i preteæi æe mu; a od onoga koji nema, i što ima uzeæe se od njega.
Ecebo cakendi uliyense ukuteko cintu, nibaka mubikilepo nabimbi, neco nakabe ne bintu bingi. Nomba uyo wabulapo cintu, nibaka mulamune nakaba kantu nkakute.
30 I nevaljaloga slugu bacite u tamu najkrajnju; ondje æe biti plaè i škrgut zuba.
Musebenshi uyu waipa wabula ncito, muwaleni kunsa mu mushinshe, uko eti kukabenga kulila ne kukokota meno.”
31 A kad doðe sin èovjeèij u slavi svojoj i svi sveti anðeli s njime, onda æe sjesti na prijestolu slave svoje.
“Cindi Mwana Muntu akesanga kali Mwami, pamo ne bangelo bonse, nakekale pa cipuna cabwami cakendi ca Bulemeneno.
32 I sabraæe se pred njim svi narodi, i razluèiæe ih izmeðu sebe kao pastir što razluèuje ovce od jaraca.
Nakabunganye bantu bamishobo yonse pantangu pakendi. Nakapansanyenga bantu mbuli mwembeshi ncakute kupansanya mbelele ne mpongo.
33 I postaviæe ovce s desne strane sebi, a jarce s lijeve.
Mbelele nakashibikenga kucikasa cakendi ca kululyo, mpongo kucikasa cakendi ca kucipiko.
34 Tada æe reæi car onima što mu stoje s desne strane: hodite blagosloveni oca mojega; primite carstvo koje vam je pripravljeno od postanja svijeta.
Neco, Mwami nakambile abo bali kucikasa cakululyo, ‘Kamwisani kuno amwe mwalelekwa ne Bata! Kamwingilani mu Bwami mbwalamubambila kufuma pakulengwa kwacishi capanshi.’
35 Jer ogladnjeh, i daste mi da jedem; ožednjeh, i napojiste me; gost bijah, i primiste me;
Pakwinga ndalanyumfwa nsala mwalampa cakulya. Ndalanyumfwa nyotwa, mwalampa menshi akunwa. Ndalikuba mwensu, mwalantambula kung'anda kwenu.
36 Go bijah, i odjenuste me; bolestan bijah, i obiðoste me; u tamnici bijah, i doðoste k meni.
Ndalikuba matakosha, mwalamfwalika. ndalakolwa mwalanyamfwilisha. Ndalikuba mujele, mwalesa kumbona.”
37 Tada æe mu odgovoriti pravednici govoreæi: Gospode! kad te vidjesmo gladna, i nahranismo? ili žedna, i napojismo?
“Popelapo balulama nibakepusheti, ‘Nkambo twalamubona kupeyo kamunyumfwa nsala, afwe ne kumupa cakulya nambi kamunyumfwa nyotwa, afwe ne kumupa menshi akunwa.
38 Kad li te vidjesmo gosta, i primismo? ili gola, i odjenusmo?
Twalamubona lilyoni kamuli bensu, afwe ne kumutambula kumanda etu, nambi kamuli matakosha, afwe ne kumufwalika?
39 Kad li te vidjesmo bolesna ili u tamnici, i doðosmo k tebi?
Ni lilyoni mpotwalanyumfwapo eti mulakolwanga, nambi eti muli mujele, afwe ne kwisa kumubona?
40 I odgovarajuæi car reæi æe im: zaista vam kažem: kad uèiniste jednome od ove moje najmanje braæe, meni uèiniste.
Mwami na kabakumbuleti “Cakubinga ndamwambilishingeti, mpomwalikwinshila ibi kubanse bakame babula ncobabelepo, mwalikwinshila ame ndepele.”
41 Tada æe reæi i onima što mu stoje s lijeve strane: idite od mene prokleti u oganj vjeèni pripravljeni ðavolu i anðelima njegovijem. (aiōnios g166)
Panyuma pakendi Mwami nakambile bali kucikasa cakucipiko, “Kamufumapa, amwe bashinganwa! Kamuyani kumulilo utapu uyo Lesa ngwabambila Muyungaushi ne bangelo bakendi baipa abo balapandukila Lesa! (aiōnios g166)
42 Jer ogladnjeh, i ne dadoste mi da jedem; ožednjeh, i ne napojiste me;
Ndalikunyumfwa nsala, muliya kumpa cakulya. Ndalikunyumfwa nyotwa, muliya kumpa menshi akunwa.
43 Gost bijah, i ne primiste me; go bijah, i ne odjenuste me; bolestan i u tamnici bijah, i ne obiðoste me.
Ndalikuba mwensu muliya kuntambula kumanda enu, ndalikuba matakosha, muliya kumfwalika. Ndalikukolwa, kayi ndalikuba mujele, muliya kwisa kunyamfwilisha.”
44 Tada æe mu odgovoriti i oni govoreæi: Gospode! kad te vidjesmo gladna ili žedna, ili gosta ili gola, ili bolesna ili u tamnici, i ne poslužismo te?
Balo ni bakambeti, “Nkambo, Inga nililyoni mpotwalamubona kamumfwa nsala, nambi kamunyumfwa nyotwa, nambi kamuli matakosha. Twalanyumfwapo lilyoni eti mulakolwanga, nambi eti muli mujele afwe twalakana kumunyamfwilisha?
45 Tada æe im odgovoriti govoreæi: zaista vam kažem: kad ne uèiniste jednome od ove moje male braæe, ni meni ne uèiniste.
Nendi Mwami nakabakumbuleti, ‘Cakubinga ndamwambilishingeti, pacindi ncomwalikukana kunyamfwa banse bame babula ncobabelepo, mwalikukana kunyamfwa ame.’
