Mateju 25
1 Tada æe biti carstvo nebesko kao deset djevojaka koje uzeše žiške svoje i iziðoše na susret ženiku.
Gene mobhago, Upalume gwa Kunnungu upinga landana na bhali likumi limo bhajigelenje taa yabhonji, gubhapitengene kukumposhela nkulomba.
2 Pet od njih bijahu mudre a pet lude.
Nng'ano munkumbi gwabhonji pubhalinginji bhangumba na nng'ano bhashinkukolanga lunda.
3 I lude uzevši žiške svoje ne uzeše sa sobom ulja.
Bhangumba bhala bhaashinkujigalanga taa yabhonji gwangali mauta ga sheituni ga jenjesheya.
4 A mudre uzeše ulje u sudovima sa žišcima svojima.
Ikabheje bhakwetenje lunda bhala bhashinkujigalanga mauta nnyupa na taa yabhonji.
5 A buduæi da ženik odocni, zadrijemaše sve, i pospaše.
Pabha nkulomba ashinkukabha kwiya, bhali bhowe bhala gubhatandwibhenje kugweela na gubhagonilenje.
6 A u ponoæi stade vika: eto ženika gdje ide, izlazite mu na susret.
Ikabheje pakati shilo guipilikanishe njobhela ya kuti, nkulomba anakwiya, nnjendangane nkaposhelanje.
7 Tada ustaše sve djevojke one i ukrasiše žiške svoje.
Penepo bhali bhowe bhala gubhajumukenje, gubhakolokweyenje taa yabhonji.
8 A lude rekoše mudrima: dajte nam od ulja svojega, jer naši žišci hoæe da se ugase.
Bhangumba bhala gubhaabhalanjilenje bhakwetenje lunda bhala kuti, ntupanganje mauta gashoko pabha taa yetu inaimika.
9 A mudre odgovoriše govoreæi: da ne bi nedostalo i nama i vama, bolje je idite k trgovcima i kupite sebi.
Ikabheje bhakwetenje lunda bhala gubhashitenje, gakatujenela tubhowe! Mbaya nnjendangane nkaumanje kugaushwa!
10 A kad one otidoše da kupe, doðe ženik, i gotove uðoše s njim na svadbu, i zatvoriše se vrata.
Bhai, bhali bhangumba bhala bhakajabhulanjeje kuuma mauta, nkulomba gwaishe, na bhali bhalinginji tayali bhala gubhajinjilenje nnyumba pamo nakankulomba, na nnango ukuugalwaga.
11 A poslije doðoše i one druge djevojke govoreæi: gospodaru! gospodaru! otvori nam.
“Kungai bhali bhananji bhala gubhaikengene nishema, ‘Mmakulungwa, mmakulungwa, ntuugulile!’
12 A on odgovarajuæi reèe im: zaista vam kažem: ne poznajem vas.
Ikabheje bhenebho gubhaajangwilenje, ‘Kweli ngunakummalanjilanga, ngakummanyanga mmanganyanji.’”
13 Stražite dakle, jer ne znate dana ni èasa u koji æe sin èovjeèij doæi.
Kungai a Yeshu gubhashite, “Bhai, nsheyanje, pabha nkakulimanyanga lyubha wala malanga.”
14 Jer kako što èovjek polazeæi dozva sluge svoje i predade im blago svoje;
“Pabha Upalume gwa Kunnungu ushilandana naka mundu apinjile jabhula mwanja, akwaashemangaga bhatumishi bhakwe nikwaakamuyanga indu yakwe.
15 I jednome dakle dade pet talanta, a drugome dva, a treæemu jedan, svakome prema njegovoj moæi; i otide odmah.
Gubhampele kila mundu malinga shibhammweni kombola kwakwe, jumo mmbiya nng'ano na juna mmbiya ibhili na juna mmbiya jimo, kungai gubhajabhwile.
16 A onaj što primi pet talanta otide te radi s njima, i dobi još pet talanta.
Shangupe a apegwile mmbiya ng'ano jula gwatendile upindi, gwapatile mmbiya ina nng'ano.
17 Tako i onaj što primi dva dobi i on još dva.
Nneyo peyo na jwene apegwile mmbiya ibhili gwapatile mmbiya ina ibhili.
18 A koji primi jedan otide te ga zakopa u zemlju i sakri srebro gospodara svojega.
Ikabheje apegwile mmbiya jimo jula gwapite olela pai mmbiya ja bhakulungwa bhakwe jila.
19 A po dugom vremenu doðe gospodar tijeh sluga, i stade se raèuniti s njima.
“Gakapiteje mobha gamagwinji, bhakulungwa bha bhatumishi bhala gubhabhujile, gubhatandwibhe pita bhalanganya mmbiya ibhakamwiye na ibhapatilenje muupindi.
20 I pristupivši onaj što je primio pet talanta, donese još pet talanta govoreæi: gospodaru! predao si mi pet talanta; evo još pet talanta ja sam dobio s njima.
Ntumishi apegwilwe mmbiya nng'ano gwaishe ali ajigele mmbiya nng'ano ina, akwaalugulilaga, ‘Mmakulungwa, mwashinkumba mmbiya nng'ano, nnole mmbiya nng'ano ina imbatile.’
21 A gospodar njegov reèe mu: dobro, slugo dobri i vjerni! u malom bio si mi vjeran, nad mnogijem æu te postaviti; uði u radost gospodara svojega.
Bhakulungwa bhakwe gubhannugulile, ‘Sha mmbone, ntumishi nnguja na jwaakulupalika. Ushikulupalika kwa indu ya ishoko, shinikupe gamakulungwa. Jiya uangalale pamo na nne.’
22 A pristupivši i onaj što je primio dva talanta reèe: gospodaru! predao si mi dva talanta; evo još dva talanta ja sam dobio s njima.
“Ntumishi juna apegwilwe mmbiya ibhili gwaishe, gwashoshiye mmbiya ibhili ina yapatile gwashite, ‘Mmakulungwa, mwashinkumba mmbiya ibhili bhai ntole na mmbiya ina ibhili imbatile.’
23 A gospodar njegov reèe mu: dobro, slugo dobri i vjerni! u malom bio si mi vjeran, nad mnogijem æu te postaviti; uði u radost gospodara svojega.
Bhakulungwa bhakwe gubhannugulile, ‘Sha mmbone, ntumishi nnguja na jwaakulupalika. Ushikulupalika kwa indu ya ishoko, shinikupe ya ikulungwa. Jiya uangale pamo na nne.’
24 A pristupivši i onaj što je primio jedan talant reèe: gospodaru! znao sam da si ti tvrd èovjek: žnješ gdje nijesi sijao, i kupiš gdje nijesi vijao;
“Kungai gwaishe apegwilwe mmbiya jimo jula, gwashite, ‘Mmakulungwa, nimmanyi mmwe mmanonopa ntima, nnauna munkapandileje na kulopola munkamishiyeje mmbeju.
25 Pa se pobojah i otidoh te sakrih talant tvoj u zemlju; i evo ti tvoje.
Nashinkujogopa, gung'ishiye mmbiya jenu pai. Bhai, nntole mmbiya jenu.’
26 A gospodar njegov odgovarajuæi reèe mu: zli i ljenivi slugo! znao si da ja žnjem gdje nijesam sijao, i kupim gdje nijesam vijao:
“Bhakulungwa bhakwe gubhannugulile, ‘Ugwe ntumishi jwangali jwa mmbone na nkata! Gwamumanyi kuti ngunauna mungapandileje na ngunalopola mungamishiyeje.
27 Trebalo je dakle moje srebro da daš trgovcima; i ja došavši uzeo bih svoje s dobitkom.
Bhai, gwashinkupinjikwa kujibhika mmbiya jangu kubhenki na nne pushimujepo ngatolile mmbiya jangu na pwaida!
28 Uzmite dakle od njega talant, i podajte onome što ima deset talanta.
Bhai, mumpokonyolanje mbiyajo nkampanganje akwete mmbiya likumi limo jula.
29 Jer svakome koji ima, daæe se, i preteæi æe mu; a od onoga koji nema, i što ima uzeæe se od njega.
Pabha, akwete shindu apinga pegwa na jenjeshewa. Ikabheje jwangali shindu jula, nkali shakwete shila shapokonyolwe.
30 I nevaljaloga slugu bacite u tamu najkrajnju; ondje æe biti plaè i škrgut zuba.
Na gaka ntumishi jwangali pwaida jula, munnjaanje palanga kulubhindu! Kweneko kupingabha shililo na tauna meno.’”
31 A kad doðe sin èovjeèij u slavi svojoj i svi sveti anðeli s njime, onda æe sjesti na prijestolu slave svoje.
Pushaishe Mwana juka Mundu mu ukonjelo gwakwe na ashimalaika bhakwe, penepo shatame pa shitengu shakwe sha upalume.
32 I sabraæe se pred njim svi narodi, i razluèiæe ih izmeðu sebe kao pastir što razluèuje ovce od jaraca.
Bhandu bha ilambo yowe shibhaimananje mmujo jabho na bhalabho bhapinga agulanya bhandu mbuti nshunga shakuti agulanya ngondolo na mmbui.
33 I postaviæe ovce s desne strane sebi, a jarce s lijeve.
Shibhaibhishe ngondolo nkono nnilo na mmbui kunkono nshinda.
34 Tada æe reæi car onima što mu stoje s desne strane: hodite blagosloveni oca mojega; primite carstvo koje vam je pripravljeno od postanja svijeta.
Kungai a Mpalume shibhaalugulilanje bhalinginji kunkono nnilo bhala, “Nnjiyangane mmanganya mpegwilenje mboka na Atati, mposhelanje upalume gummishilwenje tandubhila kupanganywa kwa shilambolyo.
35 Jer ogladnjeh, i daste mi da jedem; ožednjeh, i napojiste me; gost bijah, i primiste me;
Pabha nashinkukola shibhanga gumbelenje shalya, nashinkukola nnjota gumbelenje mashi, nashinkubha nannjeni gummboshelenje.
36 Go bijah, i odjenuste me; bolestan bijah, i obiðoste me; u tamnici bijah, i doðoste k meni.
Punaliji na uukunu gummbelenje nngubho, punaliji nannwele gunng'ikenje kunnola na ngatabhweje gunng'owelenje.”
37 Tada æe mu odgovoriti pravednici govoreæi: Gospode! kad te vidjesmo gladna, i nahranismo? ili žedna, i napojismo?
Penepo, bhandunji bhakwetenje aki bhala shibhaajangulanje bhakulungwa, “Mmakulungwa, shakani putwammweni nni na shibhanga nikumpa shalya, eu nni na nnjota nikumpa mashi?
38 Kad li te vidjesmo gosta, i primismo? ili gola, i odjenusmo?
Shakani putwammweni nni mmajeni nikumposhela, eu nni na uukunu nikumpa nngubho nng'wale?
39 Kad li te vidjesmo bolesna ili u tamnici, i doðosmo k tebi?
Shakani putwammweni nni mmalwele eu ntabhilwe gutuishe kukunng'owela?”
40 I odgovarajuæi car reæi æe im: zaista vam kažem: kad uèiniste jednome od ove moje najmanje braæe, meni uèiniste.
A mpalume shibhaajangulanje, “Kweli ngunakummalanjilanga, shindu shoshowe shimuntendelenje jumo jwa ashaapwanga bhanyegalangabha, nshinkundendelanga nne.”
41 Tada æe reæi i onima što mu stoje s lijeve strane: idite od mene prokleti u oganj vjeèni pripravljeni ðavolu i anðelima njegovijem. (aiōnios g166)
Kungai shibhaabhalanjilanje bhalinginji ku nkono nshinda gwabho bhala, “Nnyabhulilanje apano mmaaloshwa! Nnjendangane ku moto gwa pitipiti gwaalashiwe Lishetani na ashimalaika bhakwe. (aiōnios g166)
42 Jer ogladnjeh, i ne dadoste mi da jedem; ožednjeh, i ne napojiste me;
Pabha nashinkukola shibhanga mwangambanganga shalya, nashinkukola nnjota mwangambanganga mashi ga ng'wa.
43 Gost bijah, i ne primiste me; go bijah, i ne odjenuste me; bolestan i u tamnici bijah, i ne obiðoste me.
Punaliji nannjeni mwangamboshelanga, na punaliji na uukunu mwangambanganga nngubho, punaliji nannwele na punatabhilwe mwangang'owelanga.”
44 Tada æe mu odgovoriti i oni govoreæi: Gospode! kad te vidjesmo gladna ili žedna, ili gosta ili gola, ili bolesna ili u tamnici, i ne poslužismo te?
Penepo na bhalabhonji shibhaajangulanje, “Mmakulungwa shakani putwammweni nni na shibhanga eu nnjota, nni mmajeni eu nni na uukunu, eu mmalwele eu ntabhilwe twangannjangutila?”
45 Tada æe im odgovoriti govoreæi: zaista vam kažem: kad ne uèiniste jednome od ove moje male braæe, ni meni ne uèiniste.
Na bhalabho shibhaajangulanje, “Kweli ngunakummalanjilanga, kila punkanilenje kwaatendelanga ashaapwanga bhanyegalangabha, nshinkukananga kundendela nne.”
