Mateju 18

1 U taj èas pristupiše uèenici k Isusu govoreæi: ko je dakle najveæi u carstvu nebeskome?

Manoor b́ danifuwots Iyesusok t'int, «Dari mengstotse jamoniyere bogo kone?» ett bo aati.

2 I dozva Isus dijete, i postavi ga meðu njih,

Iyesuswere na'í marmat' iko s'eegdek't bo taalots ned'ib́k'r,

3 I reèe im: zaista vam kažem, ako se ne povratite i ne budete kao djeca, neæete uæi u carstvo nebesko.

Hank'owo bíeti, «Arikone itsh ti etiri, woneyar nana'í marmat'uwotskok'o woto it k'azal b́ jamon dari mangstots kindratste.

4 Koji se dakle ponizi kao dijete ovo, onaj je najveæi u carstvu nebeskome.

Na'i marmat'ankok'o b́ tooko dashan detsetwo dari mengstotse eene b́wotiti.

5 I koji primi takovo dijete u ime moje, mene prima.

Hank'o wotts na'o t shúútsosha err dek'etwo taan dek'etwe.» bíet.

6 A koji sablazni jednoga od ovijeh malijeh koji vjeruju mene, bolje bi mu bilo da se objesi kamen vodenièni o vratu njegovu, i da potone u dubinu morsku.

«Konwor wotowa asho taan amaniru muk'nana'anotsitse iko b́ dariyoniyere mangts dí'́i shútso b́ bimbats tifde'er ayide dashan gop'ts aatsi k'arotse juweyar k'ot'eeb́wtsink'eree bísh k'aniyank'e.»

7 Teško svijetu od sablazni! jer je potrebno da doðu sablazni; ali teško onom èovjeku kroz koga dolazi sablazan.

Manats dabt Iyesus hank'o bíet, «Ash ashuwotssh t'ug wotiru ashuwots jangatse tuutson indowe datsusha! wottso b́ wotiyalor t'ug wotit keewwots bowowo ooreratse, ernmó t'ugo wotitwo b́weetwok'o k'alitumansh indowe bísha!

8 Ako li te ruka tvoja ili noga tvoja sablažnjava, otsijeci je i baci od sebe: bolje ti je uæi u život hromu ili kljastu, negoli s dvije ruke i dvije noge da te bace u oganj vjeèni. (aiōnios g166)

Mansh eshe n kisho wee n tufo morro n finitwok'o neen b́daritkawotiyal k'ut'de' juk'rowe! git kisho wee git tufo deshfetsr dúre dúri tawots njuwewoniree kish k'ut'o wee duro wotarr dúre dúri kashomaats kindo neesh k'anefe. (aiōnios g166)

9 I ako te oko tvoje sablažnjava, izvadi ga i baci od sebe: bolje ti je s jednijem okom u život uæi, nego s dva oka da te bace u pakao ognjeni. (Geenna g1067)

Ni ááwonúwere morro nfinitwok'o neen b́dariyal kishde okaan juk'rowe! git ááwo deshfetsŕ gahanem taw gop'ots njuwewoniyere ááw iketso wotaarr kasho maants kindo neesh k'anefe. (Geenna g1067)

10 Gledajte da ne prezrete jednoga od malijeh ovijeh; jer vam kažem da anðeli njihovi na nebesima jednako gledaju lice oca mojega nebeskoga.

Darotse fa'a bo melakiwots jam aawo darotse fa'o tnih shiitso bos'iilirwotse, k'ac'in nana'anotsitse dab́ ikonor it gac'erawok'o it tooko korde'ere. [

11 Jer sin èovjeèij doðe da iznaðe i spase izgubljeno.

Ash na'onúwor b́waa t'aftso kashiyoshe.»]

12 Što vam se èini? Kad ima jedan èovjek sto ovaca pa zaðe jedna od njih, ne ostavi li on devedeset i devet u planini, i ide da traži onu što je zašla?

Ando aaniy Iyesus hank'o bíeti, «Aab eeg arefa itsha? Bal mereer detsts ash iko boyitse iko b́k'aleyal balosh ik shapwotsi guri abaatse k'ayk'rar t'aftsman geyo amaalkeya?

13 I ako se dogodi da je naðe, zaista vam kažem da se njoj više raduje nego onima devedeset i devet što nijesu zašle.

Ariko itsh keewirwe, bín b́daatsor fa'a balosh ik shapwotsiyere t'aft daatsets ikmansh b́gene'úwiti.

14 Tako nije volja oca vašega nebeskoga da pogine jedan od ovijeh malijeh.

Mank'o darotse fa'o itnih nana'a k'ac'nanotsitse ikonwore b́t'fitwok'o geyeratsee.

15 Ako li ti sagriješi brat tvoj, idi i pokaraj ga meðu sobom i njim samijem; ako te posluša, dobio si brata svojega.

«Nieshu neen b́dadiyal neenat bín ikn wotde neesh b́t'afitso keewwe, n keewo b́ shishetka wotiyal aani nik woshdek'etuune,

16 Ako li te ne posluša, uzmi sa sobom još jednoga ili dvojicu da sve rijeèi ostanu na ustima dva ili tri svjedoka.

N keewo shisho b́k'azalmo wee git wee keez ashuwots gawts gawo b́s'eenetwok'o neenton wee iko wee git asho de'er biyok amee.

17 Ako li njih ne posluša, kaži crkvi; a ako li ne posluša ni crkve, da ti bude kao neznabožac i carinik.

Boon k'ewatse bíetalmó Ik' moosh keewwe, Ik'i moonowere k'ewatse bí'etetka wotiyalowere Ik' danawok'o wee morretsok'o taawk'rowe.

18 Jer vam kažem zaista: što god svežete na zemlji biæe svezano na nebu, i što god razdriješite na zemlji biæe razdriješeno na nebu.

«Arikoniyere itsh tietiri, datsatse it tiptetwoniye darotse tipekee b́wotiti, datsatse it biitsetwo daaratse bishke b́wotiti.

19 Još vam kažem zaista: ako se dva od vas slože na zemlji u èemu mu drago, za što se uzmole, daæe im otac moj koji je na nebesima.

Andoor aaniy itsh keewirwe, ititse gitetswots datsatse eegonor k'onosh ikwotar Ik'o bok'oniyal darotse fa'o t nih itsh s'eentsitwe.

20 Jer gdje su dva ili tri sabrani u ime moje ondje sam ja meðu njima.

Gito wee keezo wotar tshúútson bokakwet beyokoke taa bo dagotse daatsetwe.»

21 Tada pristupi k njemu Petar i reèe: Gospode! koliko puta ako mi sagriješi brat moj da mu oprostim? do sedam puta?

Manoor P'et'ros Iyesus maants t'int́, «Doonzono! tíeshuu taan b́dadiyal ambtsoto bísh oorowe erta? Shawatoto b́borfetsoneya?» ett bíaati.

22 Reèe njemu Isus: ne velim ti do sedam puta, nego do sedam puta sedamdeset.

Iyesuswere bísh hank'o bíet, «Shawatoti sheba bako shawatot mec'ra eraatse neesha,

23 Zato je carstvo nebesko kao èovjek car koji namisli da se proraèuni sa svojijem slugama.

Mansh daritsi mengstu guutswotsnton tanoosh geyiru nugúsoniye bíari,

24 I kad se poèe raèuniti, dovedoše mu jednoga dužnika od deset hiljada talanata.

Nugusonwere taano dek't b́tuutsok'on ay miliyeniyon meklityo bíatse fa'a guuts iko detseyat b́weyi.

25 I buduæi da nemaše èim platiti, zapovjedi gospodar njegov da ga prodadu, i ženu njegovu i djecu, i sve što ima; i da mu se plati.

Guuts man bíatse fa'a k'awntso dasho b́mááwtsotse bíwere b́ máátsunowere b́nan'úwotsnat b́ detsts jamonowere kemde'er bíats fa'a k'awntso b́dashetwok'o b́ doonz bíazazi.

26 No sluga taj pade i klanjaše mu se govoreæi: gospodaru! prièekaj me, i sve æu ti platiti.

Guutsonmo b́ doonz shirots tuk'maldek't ‹Doonzono! oona neea! muk'i taash s'iilde'e, b́ jamonor neesh dashetwe!› ett bín b́ k'oni.

27 A gospodaru se sažali za tijem slugom, pusti ga i dug oprosti mu.

B́ doonzwere bísh maac'o k'ewat bín faksh b́k'ri, bíatsi k'awntsonoweree k'azb́k'ri.

28 A kad iziðe sluga taj, naðe jednoga od svojijeh drugara koji mu je dužan sto groša, i uhvativši ga davljaše govoreæi: daj mi što si dužan.

«Ernmó guutsman manoke kesht amoke b́befere bal dinariyo gusho bíatse b́detstso b́ tooho daatsdek't b́ bimbo gúk'dek't, ‹Neesh t gushits gizo taash daye!› bí et.

29 Pade drugar njegov pred noge njegove i moljaše ga govoreæi: prièekaj me, i sve æu ti platiti.

Guuts b́ toohmanwere b́tufishirotse diht́ ‹Oona neesha! taash muk'i k'amowee, neesh dashetwe!› ett b́ k'oni.

30 A on ne htje, nego ga odvede i baci u tamnicu dok ne plati duga.

Ashmanmó k'aze bíet. Iki dabnwor detsdek't amt́ b́ k'awntso b́dashfetsosh tipi moots tipi b́k'ri.

31 Vidjevši pak drugari njegovi taj dogaðaj žao im bi vrlo, i otišavši kazaše gospodaru svojemu sav dogaðaj.

Bínk'ó wotts guuts guutswots man bobek'tsok'on ayidek't shiyanbowts, amtinwere wotts jamo bodoonzsh keewbok'ri.

32 Tada ga dozva gospodar njegov, i reèe mu: zli slugo! sav dug onaj oprostih tebi, jer si me molio.

doononwere guutsman s'eegidek't bísh hank'o bíet, ‹Nee gond guutsono! taan nk'onree jam k'awntsman neesh k'azre,

33 Nije li trebalo da se i ti smiluješ na svog drugara, kao i ja na te što se smilovah?

Eshe, taa niatsi k'awntso neesh k'aztk'rok'o, nee ntooh wotts guutsosh k'azo neesh geyiyank'oshna b́teshi?›

34 I razgnjevi se gospodar njegov, i predade ga muèiteljima dok ne plati sav dug svoj.

Mansh doonzo fayat bíatsi k'awnts jamo b́dashfetsosh tipi maa naashosh beshidek't b́ ími.

35 Tako æe i otac moj nebeski uèiniti vama, ako ne oprostite svaki bratu svojemu od srca svojijeh.

«Eshe itwere ik ikon it eshuwi itnibotse kishde neesh orowe eto itk'azal darotse fa'o tnihwor mank'o it aats k'alitwe.»