Mateju 12
1 U to vrijeme iðaše Isus u subotu kroz usjeve: a uèenici njegovi ogladnješe, i poèeše trgati klasje, i jesti.
Pabusuba bwa Sabata, bwakupumwina kwa Bayuda, Yesu walikapita mu libala lya maila pamo ne beshikwiya, beshikwiya bakendi balanyumfwa nsala, neco balatatika kuningula ngala sha maila ne kushilya.
2 A fariseji vidjevši to rekoše mu: gle, uèenici tvoji èine što ne valja èiniti u subotu.
Mpobalaboneco Bafalisi, Yesu balamwambileti, “Kamubonani ncobalenshinga beshikwiya benu pabusuba bwa Sabata cabula kusuminishiwa ne Mulawo”
3 A on reèe im: nijeste li èitali što uèini David kad ogladnje, on i koji bijahu s njim?
Nendi walabambileti, “Sena muliya kubelengapo ncalensa Dafeti, mpwalanyumfwa nsala pamo ne banendi mbwalikuba nabo?
4 Kako uðe u kuæu Božiju, i hljebove postavljene pojede, kojijeh nije valjalo jesti njemu ni onima što su bili s njim, nego samijem sveštenicima.
Ntepasa walakengila mu Ng'anda ya Lesa, kuya kulya shinkwa wishikubengwa kuli Lesa ico calikuba catonda, nkabalikuba basuminishiwa ne mulawo kulya shinkwa uyo sobwe, nsombi beshimilumbo.
5 Ili nijeste èitali u zakonu kako u subotu sveštenici u crkvi subotu pogane, pa nijesu krivi?
Mpani muliya kubelengapo mu Milawo kwambeti, beshimilumbo nabo balikupwaya mulawo pabusuba bwa Sabata ne kuboneketi baliya mulandu.
6 A ja vam kažem da je ovdje onaj koji je veæi od crkve.
Cakubinga ndamwambilishingeti, mpwali pano wapita Ng'anda ya Lesa.
7 Kad biste pak znali šta je to: milosti hoæu a ne priloga, nikad ne biste osuðivali pravijeh;
Nshinga nemucishi bupandulushi bwa Maswi a Lesa alambangeti, ‘Nkandayandangeti bantu bampe milumbo sobwe, nsombi ndayandangeti bantu benshilenga nkumbo kubanabo. nsuni nkumbo, kupita milumbo, anu ne mutambili bantu babula bwipishi eti bakute bwipishi,’
8 Jer je gospodar i od subote sin èovjeèij.
Pakwinga Mwana Muntu emwine busuba bwa Sabata.”
9 I otišavši odande doðe u zbornicu njihovu.
Mpwalafumapo Yesu walakengila mu ng'anda yakupaililamo,
10 I gle, èovjek bijaše tu s rukom suhom; i zapitaše ga govoreæi: valja li u subotu lijeèiti? da bi ga okrivili.
Umo mwalikuba muntu watontola cikasa, bantu nabambi balikuyanda pakumucaninapo mulandu wakumubepeshela Yesu, balamwipusheti, “Sena Milawo yasuminisha kusengula muntu pabusuba bwa Sabata?”
11 A on reèe im: koji je meðu vama èovjek koji ima ovcu jednu pa ako ona u subotu upadne u jamu neæe je uzeti i izvaditi?
Nendi Yesu walabakumbuleti, “Niyani palinjamwe ukute kambelele kamowa, welela kubula kukatampula kawila mucisengu pa busuba bwa Sabata?
12 A koliko li je èovjek pretežniji od ovce? Daklem valja u subotu dobro èiniti.
Nomba muntu ntewapita mbelele! Na nico ekwambeti Milawo yasuminisha kwinsa byaina pabusuba bwa Sabata.”
13 Tada reèe èovjeku: pruži ruku svoju. I pruži. I postade zdrava kao i druga.
Neco walamwambila usa muntu, “Tandabula cikasa cakobe!” Nendi walatandabula, popelapo cikasa cakendi calaba cena mbuli cinendi.
14 A fariseji izišavši naèiniše vijeæu o njemu kako bi ga pogubili. No Isus doznavši to ukloni se odande.
Popelapo basa Bafalisi balapula kuya kupangana mobelela kumushinina Yesu.
15 I za njim idoše ljudi mnogi, i iscijeli ih sve.
Yesu mpwalanyumfweti balapangananga, walafumamo. Abo bantu bonse balikumukonkela walikubasengula malwashi onse.
16 I zaprijeti im da ga ne razglašuju:
Nomba nendi walabakonkomesha kwambeti, kabatamuyubululanga,
17 Da se zbude što je kazao Isaija prorok govoreæi:
walenseco kwambeti ncalamba Lesa kumushinshimi wakendi Yesaya cikwanilishiwe cakwambeti,
18 Gle, sluga moj, koga sam izabrao, ljubazni moj, koji je po volji duše moje: metnuæu duh svoj na njega, i sud neznabošcima javiæe.
“kamubonani, musebenshi wakame uyu ngondalasala, Ndimusuni, moyo wakame wakondwa nendi, Ninkabike Mushimu mulyendiye. Nendi nakakambaukenga shalombolosho kubantu ba mishobo naimbi,
19 Neæe se svaðati ni vikati, niti æe èuti ko po rasputicama glasa njegova.
Nteti akatotekepo, nambi kompolola sobwe, Paliya muntu eti akanyumfwepo liswi akendi munshila sha muminshi,
20 Trske stuèene neæe prelomiti i svještila zapaljena neæe ugasiti dok pravda ne održi pobjede.
Nendi nteti akatyokole litete lyomfwama, nambi kushima muniko ulayandanga kushimika, mpaka cancinencine cikakwane,
21 I u ime njegovo uzdaæe se narodi.
Kupembelela kwa bantu bonse nikukabikwe mu lina lyakendi.”
22 Tada dovedoše k njemu bijesna koji bješe nijem i slijep; i iscijeli ga da nijemi i slijepi stade govoriti i gledati.
Panyuma pakendi bantu balaleta muntu washipilwa, kayi utacikonsho kwamba wekatwa ne mishimu yaipa, Yesu walamusengula, walatatika kwamba ne kubona cena.
23 I divljahu se svi ljudi govoreæi: nije li ovo Hristos, sin Davidov?
Bantu bangi balakankamana kabambeti, “Sena uyu nte mwanendi Dafeti?”
24 A fariseji èuvši to rekoše: ovaj drukèije ne izgoni ðavola do pomoæu Veelzevula kneza ðavolskoga.
Nomba Bafalisi mpobalanyumfweco balambeti, “Sobwe, ngofu shakupulisha mishimu yaipa lashifulunga kuli belezebulu mukulene wa mishimu yaipa.”
25 A Isus znajuæi misli njihove reèe im: svako carstvo koje se razdijeli samo po sebi, opustjeæe; i svaki grad ili dom koji se razdijeli sam po sebi, propašæe.
Yesu mpwaleshiba ncebalikuyeya walabambileti, “Cishi ciliconse capansana mu makoto makoto ne kutatika kulwana, nkacela kwikalisha nsombi ngaconongeka. Nambi bantu mu munshi, ne mumikowa batatika kubukilana ne kulwana, uwo munshi nambi mukowa nkapelela kuba kunyumfwana sobwe.
26 I ako sotona sotonu izgoni, sam po sebi razdijelio se; kako æe dakle ostati carstvo njegovo?
Na bali mubwami bwa Satana kabapulishana palwabo bene, ekwambeti bapansana, inga bwami bwakendi Satana ngabuyumeconi?
27 I ako ja pomoæu Veelzevula izgonim ðavole, sinovi vaši èijom pomoæu izgone? Zato æe vam oni biti sudije.
Na ame kamung'ambeti ndapulishinga mishimu yaipa ne ngofu sha belezebulu, inga beshikwiya benu balo balapulishinga mishimu yaipa ne ngofu shabani? Ecebo cakendi beshikwiya benu ebabanga bakamboni pacilubo cenu.
28 A ako li ja Duhom Božijim izgonim ðavole, dakle je došlo k vama carstvo nebesko.
Na ame ndapulishinga mishimu yaipa ne ngofu ya Mushimu wa Lesa, anu ekwambeti Lesa latatiki kubika Bwami bwakendi pakati penu.”
29 Ili kako može ko uæi u kuæu jakoga i pokuæstvo njegovo oteti, ako najprije ne sveže jakoga? i onda æe kuæu njegovu oplijeniti.
Paliya muntu welela kwingila mu ng'anda ya muntu wangofu kuya kumantamo buboni bwakendi, katanamusunga muntu wangofuyo. Enseco welela kuya kumantamo bintu mung'andomo.
30 Koji nije sa mnom, protiv mene je; i koji ne sabira sa mnom, prosipa.
“Uyo labulunga kubela kulubasu lwakame latotekeshananga nenjame, uyo labulunga kunyamfwako kubunganya, nendi ni shikumwaya.
31 Zato vam kažem: svaki grijeh i hula oprostiæe se ljudima; a na Duha svetoga hula neæe se oprostiti ljudima.
Ecebo cakendi ndamwambilishingeti, Lesa nakalekelele bwipishi bonse, ne maswi aipa. Nomba ku muntu lanyanshanga Mushimu Uswepa, Lesa nteti akamulekelelepo.
32 I ako ko reèe rijeè na sina èovjeèijega, oprostiæe mu se; a koji reèe na Duha svetoga, neæe mu se oprostiti ni na ovome svijetu ni na onome. (aiōn g165)
Ni cimo cimo uliyense lambilinga Mwana Muntu maswi aipa, Lesa nakamulekeleleko, nomba uliyense lanyanshanga Mushimu Uswepa, Lesa nteti akamulekelelepo sobwe pacino cindi, nambi mucindi cakuntangu.” (aiōn g165)
33 Ili usadite drvo dobro, i rod njegov biæe dobar; ili usadite drvo zlo, i rod njegov zao biæe; jer se po rodu drvo poznaje.
Na mwambeti citondo ici caina, ekwambeti ne bisepo byakendi byaina, kayi mwambeti, citondo ici caipa, ekwambeti ne bisepo byakendi byaipa, citondo cikute kwishibikwa kubisepo byakendi.
34 Porodi aspidini! kako možete dobro govoriti, kad ste zli? jer usta govore od suviška srca.
Bana banjoka amwe! Ngamucikonsheconi kwamba byaina pakwinga mwaipa? Pakwinga mulomo ukute kwamba byesula mumoyo.
35 Dobar èovjek iz dobre klijeti iznosi dobro; a zao èovjek iz zle klijeti iznosi zlo.
Muntu waina ukute kupulisha byaina kufuma pamulunda wa buboni bwakendi bwaina. Nendi muntu waipa ukute kupulisha byaipa kufuma pamulunda wa buboni bwakendi bwaipa.
36 A ja vam kažem da æe za svaku praznu rijeè koju reku ljudi dati odgovor u dan strašnoga suda.
Ndamwambilishingeti pa busuba bwalombolosho, bantu ni bakacanike ne mulandu pa maswi abula kwelela ngobalikwamba,
37 Jer æeš se svojijem rijeèima opravdati, i svojijem æeš se rijeèima osuditi.
pakwinga nemaswi akobe nukacaniketi uliya mulandu, kayi maswi akobe nakakupeshe mulandu.
38 Tada odgovoriše neki od književnika i fariseja govoreæi: uèitelju! mi bi radi od tebe znak vidjeti.
Beshikwiyisha milawo ya Mose ne Bafalisi balamwambila Yesu eti, “Bashikwiyisha, tulayandanga mutulesheko cingashilo cishikukankamanisha.”
39 A on odgovarajuæi reèe im: rod zli i preljubotvorni traži znak; i neæe mu se dati znak osim znaka Jone proroka.
Nomba nendi Yesu walambeti, Ha! Kwipa musemano uwu wabantu babula lushomo balayandanga kubona cingashilo cishikukankamanisha, Nomba nteti bakacibonepo sobwe cingashilo kupatulakowa cisa ca mushinshimi Yona.
40 Jer kao što je Jona bio u trbuhu kitovom tri dana i tri noæi: tako æe biti i sin èovjeèij u srcu zemlje tri dana i tri noæi.
Mbuli Yona usa ncalikuba mulibunda lya luswi lunene lusa masuba atatu, munshi ne mashiku, nendi Mwana Muntu na kabikwe panshi mubulongo masuba atatu, munshi ne mashiku.
41 Ninevljani iziæi æe na sud s rodom ovijem, i osudiæe ga; jer se pokajaše Joninijem pouèenjem: a gle, ovdje je veæi od Jone.
Bantu baku Ninive, nibakapundukile pamo ne bantu ba musemanowu pa busuba bwa lombolosho, kwambeti bantu ba ku ninive bakabatotekeko, nte pasa balo balalapa mpobalanyumfwa kukambauka kwa Yona. Nsombi pano mpwali wapita Yona.
42 Carica južna iziæi æe na sud s rodom ovijem, i osudiæe ga; jer ona doðe s kraja zemlje da sluša premudrost Solomunovu: a gle, ovdje je veæi od Solomuna.
Pa busuba bwalombolosho, mwami mutukashi waku Sheba nakapunduke pamo ne bantu bamusemanuwu, nakese akabatoteke. Pakwinga nendi walenda musuma, kwisa kunyumfwa kwamba kwa mano a mwami Solomoni, nomba pano pali wapita Solomoni.
43 A kad neèisti duh iziðe iz èovjeka, ide kroz bezvodna mjesta tražeæi pokoja, i ne naðe ga.
“Na mushimu waipa ulapulu mu muntu, ukute kuya kwendenda mucishi cabula menshi, kulangaula musena wakupumwininako, nomba nkaukute kucanika.
44 Onda reèe: da se vratim u dom svoj otkuda sam izišao; i došavši naðe prazan, pometen i ukrašen.
Neco ukute kwambeti, ndabwelenga kung'anda kwakame kusa nkondalapula, lino washika ukute ucana mung'anda musa muli tonto, mwapyangwa ne kubambwa cena.
45 Tada otide i uzme sa sobom sedam drugijeh duhova gorijeh od sebe, i ušavši žive ondje; i bude potonje gore èovjeku onome od prvoga. Tako æe biti i ovome rodu zlome.
Ukute kuya kumanta mishimu inendi isanu ne ibili yaipa kupita walo, panyuma pakendi yonse ikute kuya kwingila ne kwikalilila mopelomo. Neco bwikalo bwa muntu uyo bukute kwipa kupita ncalikuba pakutanguna, nicikabeco kumusemanuwu waipa.”
46 Dok on još govoraše k ljudima, gle, mati njegova i braæa njegova stajahu napolju i èekahu da govore s njime.
Yesu kacamba ne bantu bangi basa, bakwabo ne banyina balashika, balemana pansa, balikuyanda kwambako nendi.
47 I neko mu reèe: evo mati tvoja i braæa tvoja stoje napolju, radi su da govore s tobom.
Lino muntu naumbi walakamwambila Yesu kwambeti, “Banyoko ne bakwenu bali apa pansa balayandanga kwambako ne njobe.”
48 A on odgovori i reèe onome što mu kaza: ko je mati moja, i ko su braæa moja?
Yesu walamukumbuleti, “Anu bama ni bani? Ne bakwetu nibani?”
49 I pruživši ruku svoju na uèenike svoje reèe: eto mati moja i braæa moja.
Mpwalambeco walatondeka kwalikuba beshikwiya bakendi ne kwambeti, Ame aba e Bama ne bakwetu,
50 Jer ko izvršuje volju oca mojega koji je na nebesima, onaj je brat moj i sestra i mati.
Pakwinga uliyense lenshinga kuyanda kwa Bata ba kwilu, uyo emukwetu mutuloba, enkashi yakame, kayi e Bama.
